Krunić: Očekujemo da vodovodni sistem nakon rekonstrukcije bude kakav Prijestonica i zaslužuje

Zbog učestalog nestanka vode i kvarova na vodovodnoj mreži tokom minula dva mjeseca, razgovarali smo sa direktorom cetinjskog Vodovoda Radovanom Krunićem koji je između ostalog govorio o dotrajalom cjevovodu, rekonstrukciji vodovodne mreže, aktuelnoj cijeni vode i višemilionskom dugu tog preduzeća prema Elektroprivredi. RTV Cetinje: Grad je u minulom periodu nekoliko puta bio gotovo pola dana

RTV Cetinje: Grad je u minulom periodu nekoliko puta bio gotovo pola dana bez vode, a svejdoci smo da se često dešavaju kvarovi za čiju sanaciju je potrebno više sati. Zašto se to dešava i šta preduzimate da poboljšate vodovodnu mrežu na Cetinju?

Krunić: Uzroci zbog kojih se dešavaju pomenuti kvarovi i nepredviđene obustave u vodosnabdijevanju su posljedica dotrajalosti cjevovoda i neophodnost rekonstrukcije sistema. Cijevi su postavljene 80-tih godina prošlog vijeka i starost od preko 40 godina uzrokuje da imamo učestalije kvarove.

Rekonstrukcija vodovodne mreže na terioriji Prijestonice Cetinje počela je izradom projekta koji predviđa 5 faza/zona izvođenja i terenski je započeta krajem prošle godine iz Bajica.

Ono što je važno istaći, a vezano je za finansijski aspekt projekta – obaviješteni smo od strane Nacionalne jedinice za implementaciju projekata u oblasti komunalnih djelatnosti i zaštite životne sredine – Procona, da je aplikacija za projekat “Unaprjeđenje sistema snabdijevanja vodom u Prijestonici Cetinje” prihvaćena i usvojena na strateškom odboru Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) održanom 2.07.2024.godine. Time je dobijeno 12,6 miliona eura bespovratnih sredstava za realizaciju projekta.

Nakon stvaranja preduslova za zaključivanje ugovora o grantu i obezbjeđivanja ostatka sredstava preko EIB-a i Prijestonice, očekujemo da sistem bude kakav Prijestonica i zaslužuje.

RTV Cetinje: Građani Cetinja na društvenim mrežama često komentarišu da se voda ustupa opštini Budva, sumnjajući u navode iz obavještenja Vodovoda putem kojih informišete javnost o razlozima nestanka vode. Kako vi to komentarišete?

Krunić: Vodoizvorište u Podgoru sa kojega pumpamo vodu tokom cijele godine za potrebe građana Cetinja radi maksimalnim kapacitetom, tako da je posljednjih godina situacija sa vodosnabdijevanjem grada značajno bolja i apsolutno nema mjesta bilo kakvim sumnjama, sem ako se ne radi o kvarovima na mreži koji su mogući iz gore navedenih razloga dotrajalosti sistema.

RTV Cetinje: Građani često negoduju i zbog povećanja cijene vode, smatrajući da treba da bude niža jer se često dešavaju kvarovi i obustava vode. Da li je prema vašem mišljenju visoka cijena vode u ovakvoj situaciji?

Krunić: Od 2020.godine cijena usluga određuje se Metodologijom za utvrđivanje cijena za obavljanje regulisanih komunalnih djelatnosti. Do 30. aprila tekuće godine, dužni smo u tarifni model, koji dostavlja Agencija, unijeti parametre poslovanja, na osnovu kojih excel model sam računa cijenu usluge. Tu cijenu, nakon procedure i usvajanja i od strane Skupštine Prijestonice smo u obavezi da primjenjujemo za cijelu narednu kalendarsku godinu.

Ono što je evidentno jeste i izražena inflacija i skok cijena repromaterijala i do 300%, tako da na iznos cijene koja se dobija iz modela nemamo uticaja, već smo iste dužni da u skladu sa Zakonom, primjenjujemo na cijeloj teritoriji pružanja usluge.

RTV Cetinje: Dug Vodovoda prema Elektroprivredi se iz mjeseca u mjesec uvećava. Koliki je dug za struju i kako planirate da riješite ovaj problem?

Krunić: Specifičnost sistema vodosnabdijevanja Cetinja je često komentarisana, znajući da se voda pumpa iz barske opštine, iz Podgora, sa 175 metara nadmorske visine i preko Pumpne stanice “Višnjica”, Prekidne komore “Velja Gora” koja je na 821 metar nadmorske visine, ide do Prekidne komore “Lašor” i dalje ka gradskim rezervoarima.

Pumpe rade neprekidno tokom cijele godine i iznos mjesečnog računa za utrošenu električnu energiju je oko 100.000 eura, bez pripadajućih kamata. Dug ka EPCG je prešao iznos od 12,5 miliona eura, a sa cijenama koje su prethodnih godina bile izuzetno niske, zbog neprimjenjivanja cijena po Metodologiji i korišćenja privremenih cijena (po Zakonu o komunalnim djelatnostima) umanjenih za po 10% u odnosu na predtohdne godine i to 2021., 2022. i 2023. godine, bilo je nemoguće servisirati obaveze ka EPCG. U toku su razgovori oko snacije dijela duga i na dobrom smo putu da se plaćanjem dijela duga u mjesečnim ratama obustavi obračun kamate koji premašuje iznos mjesečnog računa.

Ono što će trajno riješiti problem sa električnom energijom jeste izgradnja solarne elektrane “Građani”, koja je sastavni dio projekta odobrenog od WBIF-a i čija će instalisana snaga zadovoljiti potrebe sistema.

RTV Cetinje: Kakva je naplata vode i koji je dug građana prema Vodovodu u ovom momentu?

Krunić: Početkom primjene cijena po Metodologiji, pratimo uredno stanje naplate i možemo reći sa zadovoljstvom da premašuje procenat od 70%, uz redovna utuženja neredovnih platiša. Potraživanja Društva su oko 6 miliona eura ka fizičkim i pravnim licima zbirno.

Ono što treba istaći je i broj urednih platiša iz kategorije fizičkih lica, koji je u maju mjesecu iznosio 3003 potrosača sa plaćenim svim obavezama, od 5200 korisnika iz kategorije fizičkih lica. Raduje nas odgovornost korisnika da plate obaveze za utrošenu vodu i odvođenje otpadnih voda. Vjerujemo da će trend rasta istih biti na opšte zadovoljstvo i poboljšanje kvaliteta usluge.

M. Jovanović

Aktuelnosti

Lažne dojave ne mogu da zaustave nastavu

Dinar i ekipa u Košicama traže drugu pobjedu

Poraz Starsa u Bijelom Polju

Lovćen od minus 14 do pobjede u Golubovcima

Trideset pet godina od pada Berlinskog zida

U nedjelju sunčano

Društvene mreže

Društvo

Lažne dojave ne mogu da zaustave nastavu

“Sve zavisi od toga ko je to slao i koliko je taj ko je to slao umješan i koliko je sposoban da prikrije te svoje tragove, ali bez obzira o kome se radi uvijek je na kraju tom IT forenzikom moguće doći do pošiljaoca takvih mejlova” – kazao je IT stručnjak Dejan Abazović.

Na zvanične mejl adrese pojedinih obrazovnih ustanova prije nekoliko dana pristigli su mejlovi prijateće sadržine. U porukama je pisalo da su u prostorijama u kojima borave đaci, nastavno i vannastavno osoblje, postavljene bombe.

Nakon detaljnih provjera policijskih službenika, utvrđeno je da su dojave bile lažne.

Slavica Dragović iz Ministarstva prosvjete za Radio Crne Gore kaže da dojave ne utiču pretjerano na kvalitet nastave, jer se svaki neodržani čas nadoknadi.

U situacijama kada su dojave o navodno postavljenim eksplozivnim napravama trajale po nekoliko dana, učenici su prelazili na onlajn nastavu kako bi se nastavni proces nastavio – rekla je Dragović.

IT stručnjak Dejan Abazović objašnjava da nije jednostavno otkriti lice ili lica koja šalju prijateće mejlove, ali da se profesionalnom i stručnom obradom može doći do počinilaca.

Sve zavisi od toga ko je to slao i koliko je taj ko je to slao umješan i koliko je sposoban da prikrije te svoje tragove, ali bez obzira o kome se radi uvijek je na kraju tom IT forenzikom moguće doći do pošiljaoca takvih mejlova – kazao je Abazović.

Stručnjak za bezbjednost Ivan Pekić vjeruje da je potrebno izmijeniti zakon o maloljetničkoj delikvenciji kako bi se stalo na put lažnim dojavama.

Iz Uprave policije (UP) zvanično je saopšteno prije nekoliko dana da su dojave o bombama u školama u Crnoj Gori bile lažne.

Većini obrazovnih ustanova u Crnoj Gori pristigao je mejl prijeteće sadržine u kojem se navodi da će u njihovim prostorijama biti aktivirana eksplozivna naprava. Policijski službenici su odmah po zaprimljenim prijavama izašli na lice mjesta, izvršili preglede predmetnih objekata, gdje je utvrđeno da je riječ o lažnim dojavama – navodi se u saopštenju.

Iz UP su kazali da je stepen za realnu prijetnju u ovom slučaju nizak, uzimajući u obzir činjenicu da je sporni mejl kreiran sa iste platforme za sve pristigle dojave.

Takođe, osim pregleda pomenutih ustanova policijski službenici obavili su razgovore sa licima zaduženim za održavanje inventara, te su utvrdili da je stanje u školama nepromijenjeno od momenta zatvaranja prethodnog dana, te se može zaključiti da ne postoje smetnje za nastavak nastave – piše u saopštenju.

Izvor: Portal RTCG

Sport

Dinar i ekipa u Košicama traže drugu pobjedu

“Oni igraju potpuno različito od Finske, mnogo su brži, prodorni su jako, a i vuku “brzi centar”, tako da ako to zaustavimo , bićemo blizu pobjede. Dobro smo ih analizirali. Spremni smo za borbu svih 60 minuta” – kazao je Vujović.

Crnogorski rukometaši igraju danas drugo kolo kvalifikacija za Evropsko prvenstvo u Košicama gdje će snage odmjeriti sa neugodnom Slovačkom od 17 časova.

U prvom kolu naši momci su slavili protiv Finske 29:28, u meču koji je imao oscilacije, ali koji je i označio novu eru našeg muškog rukometa pod proslavljenim francuskim igračem i trenerom Didije Dinarom.

Francuski strateg je prije duela sa Fincima imao samo dva dana na raspolaganju da sa našim rukometašima pripremi meč, sad je imao koliko toliko više, ali ni u Košicama nije moglo bez problema u rosteru.

Vuko Borozan se povrijedio i neće moći biti na raspolaganju, dok zbog porodičnih razloga Vuk Lazović nije sa timom.

Njih dvojicu mijenjaju Mihailo Šćekić i Milorad Bakić.

Sa Slovacima smo do sada igrali četiri puta i imamo jedan trijumf i to u posljednjem meču 2017. godine kada smo slavili 31:30.

Jedan meč je završen remijem, a u dva su današnji domaćini zabilježili ubjedljive pobjede.

Slovačka je na prvom meču naše grupe poražena od Mađarske 37:32.

Stevan Vujović, bek naše reprezentacije smatra da u odbrani je ključ da se zaustavi brz centar domaćih.

Uvijek je lakše igrati kod kuće, nego u gostima. Slovaci su izgubili prvu utakmicu i sigurno će učiniti sve da se iskupe za taj poraz. Mi smo ovdje već dva dana i vjerujem da smo se dobro spremili, jer smo kroz snimke upoznali sve njihove igrače, te sistem kako igraju. Oni igraju potpuno različito od Finske, mnogo su brži, prodorni su jako, a i vuku “brzi centar”, tako da ako to zaustavimo , bićemo blizu pobjede. Dobro smo ih analizirali. Spremni smo za borbu svih 60 minuta – kazao je on.

Izvor: RTCG

Svijet

Trideset pet godina od pada Berlinskog zida

Zid je fizički podijelio grad i kompletno okružio Zapadni Berlin.

Berlinski zid koji je 28 godina bio simbol hladnoratovske podjele svijeta na kapitalistički zapad i komunistički istok, na današnji dan prije tri i po decenije zvanično je izgubio svoju važnost i funkciju.

Betonska prepreka duga čak 155 kilometara predstavljala je granicu između Zapadne i Istočne Njemačke, sagrađena je 1961. godine.

Zid, koji je dijelio i dva međusobno suprotstavljena ideološka bloka, trebalo je da spriječi bjekstvo radnika i političkih neistomišljenika.

Ogroman odliv radne snage umnogome je uticao na privredu Istočne Njemačke. Prema podacima portala Njemačka istorija u dokumentima i slikama (GHDI), koji kao izvor navodi zapadnonjemačke vlasti, od 1949. do 1962. u Zapadnu Njemačku prebjeglo je više od 2,7 miliona ljudi, dok se taj broj do 1989. godine sveo na oko 550.000.

Zvanična verzija istočnonjemačkih vlasti je bila da je zid “antifašistička zaštitna barijera”, sa ciljem da odvrati agresiju sa Zapada.

Zid je fizički podijelio grad i kompletno okružio Zapadni Berlin. Tokom izgradnje zida, istočnonjemački vojnici i borbene grupe radničke klase su stajale na granici, sa naređenjem da pucaju na svakog ko pokuša da prebjegne.

Kompletna granica između Istočne i Zapadne Njemačke je zatvorena zidovima, minskim poljima i drugim preprekama.

Procjenjuje se da je u incidentima prilikom pokušaja prelaska zida poginulo najmanje 140 osoba, uključujući i graničare.

Liberalizacija kasnih osamdesetih, povezana sa velikim ekonomskim padom, sve slabijim uticajem Sovjetskog Saveza i zvanične politike Perestrojke, dovela je do slobodnijeg pograničnog režima u Istočnoj Njemačkoj, a kulminirala je masovnim demonstracijama i padom tamošnje komunističke vlasti.

Kada je 9. novembra 1989. emitovano saopštenje istočnonjemačke vlade da će prelazak u Zapadnu Njemačku biti dopušten, mase istočnih Njemaca su se približile i zatim i prešle zid, a njima je u susret sa druge strane došao i veliki broj zapadnih Njemaca u slavljeničkoj atmosferi.

U roku od nekoliko nedjelja veći dio zida uništila je euforična masa, a njegov pad je bio prvi korak ka ujedinjenju Njemačke, koje je zvanično završeno 3. oktobra 1990. godine.

Izvor: RTS