Evropska unija ima dokaze kako se novac od šverca devedesetih godina prao kroz švajcarske banke, a navodi čak i brojeve računa sa kojih su vršene uplate, kazali su iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS). To su naveli povodom predloženih izmjena i dopuna Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću.
“Zašto Vlada predlaže zakon suprotan preporukama EU? Evropska unija ima dokaze kako se novac od šverca 90tih prao kroz švajcarske banke, a navodi čak i brojeve računa sa kojih su vršene uplate. Plaćanja kroz ovaj proces su bila data Milutinu Laliću, Milu Đukanoviću i drugima, kaže EU”, rekli su iz MANS-a.
Oni se pitaju zašto Vladin zakon o oduzimanju imovine amnestira švercere cigareta iz devedesetih godina prošlog vijeka.
“Zašto Vlada ignoriše savjete EU koja ima dokaze o nezakonitom bogaćenju naših funkcionera iz tog perioda? U EU nijesu uništavana dokumenta”, kazali su iz MANS-a.
IZVOR: RTCG
Izuzetno toplo i kišovito vrijeme praktično je prekinulo glavnu zimsku sezonu na državnim skijalištima na Bjelasici i Durmitoru, pričinilo milionsku štetu i ponovo podsjetilo nadležne da su ski-centri osuđeni na propast bez sistema za vještačko osnježavanje, pišu Vijesti.
Na državnom skijalištu Kolašin 1600 već desetak dana gostima mogu ponuditi jedino panoramsku vožnju žičarom i usluge restorana, jer na stazama nema snijega.
Slična situacija je i na durmitorskom skijalištu Savin kuk, gdje se ipak u subotu moglo skijati jer ima dovoljno snijega na dijelu staze podno istoimenog vrha.
Od početka zimske turističke sezone, 21. decembra prošle godine, na skijalištu Kolašin 1600 bilo je svega 15 skijaških dana. Nakon kiše, uslijedilo je i masovno otkazivanje rezervacija, naročito u privatnom smještaju, ali i slaba posjeta skijalištima.
U Kolašinu i na Žabljaku ovih dana sve podsjeća na ambijent turističke sezone 2023/2024, kada je, zbog nezapamćenog nedostatka snijega, turistička privreda doživjela milionske gubitke i nije zabilježen nijedan skijaški dan.
Početak turističke zime obećavao je drugačiju situaciju i budio nadu da se bar dio tih gubitaka može nadomjestiti. Na državnom skijalištu Kolašin 1600 početkom januara bilo je i po 1,25 hiljada skijaša dnevno na izuzetno dobro pripremljenim stazama, a skijalištu Savin kuk već poslije 11 sati ujutro nije se moglo prići automobilom.
Nažalost, dobro popunjeni smještajni kapaciteti i prepuna skijališta i zimska idila potrajali su samo do sredine januara, kada je jaka južina pomrsila mnoge račune.
Umjesto optimizma, sa državnog skijališta Kolašin 1600 sada ponavljaju poruke od lani, pa rukovodilac Bojan Medenica kaže da je “jasno da se sljedeća sezona ne smije dočekati bez vještačkog osnježavanja”.
Staze, koje pokriva žičara K8 bile su u funkciji svega 15 dana. Traka za početnike radila je 31 dan. Sada ne radimo zbog nedostatka snijega. Tolikim brojem skijaških dana ne mogu biti, naravno, zadovoljan. Od 22. januara staze koje ‘prate’ žičaru K8 nijesu u funkciji, pa gosti skijališta mogu uživati samo u panoramskoj vožnji. Zaista je neophodno da svi damo doprinos, kako i narednu sezonu ne bismo dočekali na isti način. Budućnosti ski-centra nema bez vještačkog osnježavanja – poručio je Medenica.
Šta u vrijeme globalnog zagrijavanja znači vještačko osnježavanje najbolje se vidi na primjerima susjednih skijališta na Jahorini i Kopaoniku, gdje je i danas moguće skijati, uprkos toplom vremenu i nedostatku prirodnog snijega.
Kraj školskog raspusta i kiša ispraznili su i privatni smještaj u Kolašinu. Trenutno se, kako je navela direktorica lokalne Turitičke organizacije (TO), Zorica Milašinović, može govoriti samo o izletničkom turizmu.
Ona je kazala da je popunjenost kapaciteta bila odlična dok je trajao raspust, a poslije toga uslijedila je kiša, nije bilo snijega, pa su naglo otkazivane rezervacije u privatnom smještaju.
Još ima vikend posjeta, a riječ je uglavnom o gostima iz Crne Gore, koji se nakratko zadržavaju u Kolašinu.
O dužim boravcima, nažalost, sada ne možemo govoriti. U Kolašinu je i određeni broj turista iz Albanije koji ostaju, bez obzira na to ima li snijega, po nekoliko dana. Daleko je od onoga što smo očekivali od ove sezone – poručila je Milašinović.
Prema njenim riječima, kad nema snijega velikim dijelom je uzaludan i trud da se obogati vanpansionska ponuda. Kako kaže, manifestacije ne mogu zamijeniti snijeg.
Njene riječi potvrđuju i vlasnici privatnog smještaja. O očekivanjima više ne govore, ali ponavljaju poruku da nadležni moraju da nađu rješenje bar za narednu turističku zimu. A rješenje je, jednoglasni su, vješački snijeg.
Izvor: Agencija Mina Business
Danas će biti spuštena zavjesa na Svjetsko prvenstvo za rukometaše čiji su domaćini Hrvatska, Danska i Norveška. Posljednjeg dana borbe za medalje – za bronzu će igrati Portugal i Francuska (15h), dok će se za titulu šampiona boriti Hrvatska i Danska( 18h). Oba meča su u Oslu uz prenos na TVCG2.
Hrvatska i Danska imaju dugu istoriju međusobnih okršaja – do sada ih je bilo 30, Danci su slavili u 19, dva puta je bilo neriješeno, dok je Hrvatima pripalo devet susreta.
Danci su po mnogima apsolutni favoriti, igraju četvrto uzastopno finale na Svjetskim prvenstvima, na prethodna tri su stigli do zlata, a imaju i nevjerovatan niz od 36 pobjeda, što je rekord.
Posljednji meč u reprezentativnom dresu Hrvatske odigraće Domagoj Duvnjak koji će imati priliku da na najbolji mogući način zaključi karijeru u dresu “vatrenih”.
Danci su do meča za titulu došli veoma lako, bili su bolji od Portugala u polufinalu 40:27, dok je Hrvatska iznenadila Francuze u Zagrebu i slavila 31:28.
Zanimljivo je da je prvo finale u istroji velikih takmičenja Danska odigrala baš protiv Hrvatske 2008. godine na Euru i tada osvojila prvo zlato.
Posljednji susret ovih reprezentacija bio je na Svjetskom prvenstvu 2023. godine – bilo je neriješeno 32:32, što je bila jedina utakmica u kojoj Danska nije pobijedila na tom prvenstvu.
Finale u Oslu je deseto za Hrvate u istoriji, od toga su samo tri puta došli do titule – na Olimpijskim igrama u Atlanti, Svjetskom Prvenstvu u Portugalu i na Olimpijadi u Atini.
Interesovanje za utakmicu među hrvatskim navijačima i ljubiteljima rukometa je, malo je reći, ogromno. O tome svjedoči podatak da će se u hali u Oslu, gdje se igra finale, prema najavama naći 5.000 pristalica hrvatskog tima.
Izvor: RTCG
Za jedanaest mjeseci prošle godine najveći negativan prirodni priraštaj zabilježen je u Pljevljima (-203), a najviše stanovnika je otišlo iz Bijelog Polja (-184). To pokazuju najnoviji podaci Uprave za statistiku MONSTAT.
Od 25 crnogorskih opština u 14 je zabilježen negativan prirodni priraštaj i to: Andrijevica (-27), Berane (-25), Bijelo Polje (-19), Cetinje (-75), Danilovgrad (-27), Herceg Novi (-37), Kolašin (-37), Mojkovac (-58), Nikšić (-46), Petnjica (-19), Pljevlja (-203), Plužine (-42), Šavnik (-23) i Žabljak (-13).
Od početka januara do kraja novembra 2024. godine u Crnoj Gori je broj rođenih iznosio 6374, od čega 3293 dječaka i 3081 djevojčica. U tom periodu broj umrlih je bio 5089 i to 3005 muškaraca i 2804 žene. Što znači da je na nivou države prirodni priraštaj bio pozitivan i iznosio 565.
Podaci MONSTAT-a pokazuju i da je u posmatranom periodu sklopljeno 2775 brakova, a razvedeno 697.
Razvoda brakova nije bilo u Andrijevici, Budvi, Gusinju, Kolašinu, Mojkovcu, Petnjici, Plavu, Plužinama, Šavniku, Tivtu, Tuzima, Zeti i Žabljaku.
Broj odseljenih u odnosu na broj doseljenih veći je u 16 crnogorskih gradova. Najveća razlika između broja doseljenih i odseljenih zabilježena je u Bijelom Polju (-184) i Rožajama (-109).
U ostalih 14 gradova taj broj iznosi: Andrijevica (-18), Berane (-8), Budva (-24), Cetinje (-30), Kolašin (-24), Kotor (-42), Mojkovac (-54), Nikšić (-82), Plav (-28), Pljevlja (-69), Šavnik (-29), Tuzi (-33), Zeta (-59) i Žabljak (-4).
Izvor: CDM
Pripadnici policije iz Pljevlja i Nikšića su tokom su tokom prethodne noći uhapsili R.I. (35) iz Budve, Đ.A (28) iz Nikšica, M.Ž.(33),G.L. (37) i M.I.(32), koji se sumnjiče da su članovi visokorizičnih organizovanih kriminalnih grupa, saopšteno je iz Uprave policije.
Oni su uhapšeni na teritoriji Pljevalja prilikom kontrole vozila u kome su bili.
Pregledom lica i vozila pronađena su dva pištolja marke „Glock i „Česka zbrojevka” sa uklonjenjenim serijskim brojevima, veća kolicina municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela. Policija je osim pronađenog oružja i municije, oduzela i dva putnička motorna vozila. U odnosu na pojedina kontrolisana lica u toku krivični postupak zbog krivičnih djela iz oblasti teškog i organizavanog kriminala – naveli su iz Uprave policije.
U saopštenju se tvrdi da raspoloživi obavještajni podaci ukazuju da je Uprava policije sprovođenjem ovih aktivnosti osujetila ili spriječila izvršenja teškog krivičnog djela.
Nakon sprovedene kriminalističke obrade lica R.I.(35) iz Budve, Đ.A (28) iz Nikšica, M.Ž.(33), G.L. (37) i M.I.(32), svi iz Cetinja, oni su lišeni slobode zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili kvalifikovani oblik krivičnog djelo iz clana 403 stav 7 – nedozovljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je zaprijećena kazna zatvora od minimum dvije do 10 godina – naveli su iz Uprave policije.
Ističu i da su nakon sprovedenih aktivnosti inicirane dalje aktivnosti u sprovođenju radnji dokazivanja, kao i druge radnje..
Naglašavamo da je u odnosu na lica M.I. i Đ.A. na snazi mjera nadzora zabrana napuštanja boravista, a ukazujemo da je u prethodnom periodu policija u više pojedinačnih slucajeva obavještavala Viši sud u Podgorici o kršenju mjere nadzora od strane imenovanih – kazali su iz policije.
Nema više neporaženih u hrvatskom fudbalskom šampionatu – Rijeka našeg trenera Radomira Đalovića izgubila je prvi put nakon 19 kola, tokom kojih je imala 10 pobjeda i čak devet remija.
Tim sa ,,Rujevice“ poražen je na gostovanju Varaždinu (1:0), a ekipi našeg nekadašnjeg reprezentativca presudio je još jedan Crnogorac – Aleksa Latković.
Fudbaler sa Cetinja, bivši član Lovćena, Osijeka i Rudeša, rutinski je zatrežao mrežu u 31. minutu. Bio je strijelac i u prošlom kolu protiv Gorice (1:1), i ovo su mu prvi pogoci u HNL-u ove sezone.
Rijeka je meč završila sa dva igrača manje, a poraz od Varaždina – prvi nakon 258 dana – mogao bi da je košta gubitka prvog mjesta. Đalovićev tim ima dva boda više od Hajduka, koji će preuzeti lidersku poziciju ukoliko sjutra savlada Lokomotivu u Zagrebu.
Izvor: Pobjeda
U Crnoj Gori oko 4.000 osoba svake godine oboli od raka, dok njih blizu 2.000, nažalost, izgubi borbu sa ovom opakom bolešću, upozorili su iz Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR).
Kako ističu, najčešće vrste raka kod muškaraca su rak pluća, rak prostate i rak debelog crijeva, dok su kod žena najčešći rak dojke, zatim rak debelog crijeva i rak pluća. Iz CDPR poručuju da je prevencija i rano otkrivanje najuspješnije oružje protiv raka.
Trenutne informacije o globalnom opterećenju rakom, koristeći procjene incidence i smrtnosti od raka GLOBOCAN 2020, koji je izradila Međunarodna agencija za istraživanje raka, govore da je u Crnoj Gori na prvom mjestu po učestalosti karcinom pluća, sa oko 443 novootkrivena slučaja na godišnjem nivou, a nakon toga slijedi karcinom dojke sa 378, kolorektalni karcinom sa 330, karcinom mokraćne bešike sa 156 i prostate sa 136 novootkrivena slučaja godišnje – saopštili su iz te organizacije povodom Svjetskog dana borbe protiv raka.
Rak je jedan od vodećih uzroka smrtnosti u svijetu sa blizu 20 miliona novih slučajeva u 2020. godini i 10 miliona umrlih u 2020. godini. Narednih godina Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) očekuje da će taj broj porasti na oko 30 miliona oboljelih i 20 miliona smrtnih ishoda ukoliko se nastavi nepromijenjenim trendom, što iznosi porast od oko 50 odsto u odnosu na 2020. godinu.
SZO je stoga pokrenula kampanju zajedno sa Međunarodnom unijom za borbu protiv raka sa ciljem da se preduzmu efikasnije mjere u borbi protiv raka podizanjem svijesti o malignim oboljenjima, promocijama mogućih načina prevencije, dijagnosticiranja i liječenja, kao i povećanjem kvaliteta života oboljelih. Simbolično obilježavanje ovog dana podržava prije svega pozitivan i aktivan pristup u borbi protiv raka. SZO je ovim povodom saopštila da naučni dokazi pokazuju da se trećina smrti od svih vrsta raka može spriječiti, dok se jedna trećina može izliječiti kroz ranu dijagnozu i adekvatno liječenje.
Na svjetskom nivou, karcinom dojke kod žena je nadmašio karcinom pluća kao najčešće dijagnosticiran karcinom, sa procijenjenih 2,3 miliona novih slučajeva, ili 11,7 odsto, a slijede rak pluća, 11,4 odsto, kolorektalni 10 odsto, rak prostate 7,3 odsto i rak želuca 5,6 odsto. Najčešći uzroci smrti iz ove skupine bolesti u svijetu su karcinomi pluća, želuca, jetre, debelog crijeva i dojke. Oko 30 odsto svih smrti zbog malignih bolesti nastaje zbog pet glavnih rizika: konzumiranja duvanskih proizvoda, prekomjerne tjelesne težine, nedovoljnog unosa voća i povrća, nedostatka fizičke aktivnosti i prekomjerne upotrebe alkohola. Sama zavisnost o duvanu odgovorna je za jednu petinu svih smrti zbog malignih bolesti, kao i preko 90 dsto svih smrti zbog karcinoma pluća – upozoravaju iz CDPR.
Žarko Vučinić kuva za oboljele
CDPR u saradnji sa Žarkom Vučinićem (popularni Kuvar Žarko) tradicionalno, povodom Svjetskog dana borbe protiv raka koji se obilježava od 2000. godine, organizuje obrok za oboljele od raka.
Ovim simboličnim gestom želimo oboljelima od najteže bolesti istovremeno pokazati podršku i solidarnost, ali i široj javnosti ukazati na značaj podrške oboljelim i njihovim familijama.
Oboljeli od raka kojima je obrok potreban i žele da ga dobiju, potrebno je da se jave na broj telefona CDPR-a 069 530 666 u subotu (1. februar tekuće godine) od 8 do 14 sati, kako bi bili predviđeni, a obrok za njih pripremljen blagovremeno – saopštili su iz CDPR-a.
Stručnjaci savjetuju prestanak pušenja, pravilnu i raznovrsnu ishranu, fiziču aktivnost minimum tri puta nedjeljno, vođenje računa o tjelesnoj težini, izbjegavanje pretjeranog izlaganja suncu, rukovanje kancerogenim materijama prema uputstvu, smanjenje profesionalne izloženosti kancerogenim materijama korištenjem zaštitne opreme, izbjegavanje izlaganju stresu i redovnu kontrolu zdravlje kod svog izabranog ljekara.
Izvor: DAN