Vrijeme u Crnoj Gori sjutra malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.

Kako navode, na sjeveru, u jutarnjim satima, po kotlinama ponegdje moguća kratkotrajno magla. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera, a na krajnjem jugoistoku umjeren, istočni i sjeveroistočni.

Jutarnja temperatura vazduha od -6 do 6, najviša dnevna od 6 do 16 stepeni.

Pari Sen Žermen uvodi pravu revoluciju u način praćenja fudbalskih utakmica, postajući prvi klub u Evropi koji će navijačima omogućiti da gledaju mečeve iz svojih domova s osjećajem kao da su na stadionu. Ova inovacija biće premijerno predstavljena večeras na utakmici protiv Monaka (21:05), uz pomoć posebnih naočara koje pružaju izuzetno realističan doživljaj, bolji čak i od standardne virtuelne realnosti.

Tehnologija omogućava korisnicima da biraju sa kojeg mjesta na stadionu žele da gledaju utakmicu, zahvaljujući kamerama sa uglom snimanja od 180 i 360 stepeni. Pored impresivne slike, tu je i „surround“ zvuk uživo, a kvalitet prenosa varira od HD do čak 8K, u zavisnosti od internet veze. Kašnjenje u prenosu je minimalno, dok pomjeranjem glave možete posmatrati teren, tribine, pa čak i nebo iznad stadiona, baš kao da ste zaista tamo.

Zanimljivo je da je predsjednik Reala, Florentino Perez, već najavio sličnu tehnologiju za „Bernabeu Infinito“, ali je PSŽ bio brži. Perez vidi u ovoj tehnologiji mogućnost „beskonačnog“ proširenja kapaciteta stadiona, što otvara vrata ogromnom komercijalnom potencijalu.

Večerašnji meč biće prvi test ove inovacije, a planirano je da se tehnologija koristi i na još dvije utakmice ove sezone – protiv Olimpika iz Marseja i Oksera. Cijena naočara varira: Apple-ov model košta preko 3.000 eura, dok su Meta-ine verzije dostupne već od 400 do 600 eura. Ova tehnologija bi mogla potpuno da promijeni način na koji doživljavamo sport iz svojih domova.

Izvor: CDM

Skupština Crne Gore usvojila je večeras izmjene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, koje predviđaju da korisnici srazmjernih penzija primaju minimalnu penziju od 450 eura.

Izmjenama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju predlaže se uvođenje mjere koja bi omogućila isplatu razlike do najniže penzije korisnicima srazmjernih penzija čiji zbirni iznos srazmjerne penzije i penzije ostvarene po međunarodnom ugovoru (zbir domaće i inostrane penzije) ne dostiže najniži iznos penzije propisan članom 29 zakona, dakle iznos od 450 eura – kazala je ranije državna sekretarka Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Mersida Aljićević.

Pravo na razliku do najniže penzije priznaje se osiguranicima koji imaju prebivalište na teritoriji Crne Gore, pod uslovom da iznos penzije ostvaren po domaćem zakonodavstvu, uz iznos inostrane penzije preračunat prema važećem deviznom kursu na dan podnošenja zahtjeva za isplatu razlike, bude manji od najnižeg iznosa penzije određenog domaćim zakonom.

Isplata razlike do najniže penzije vršiće se od prvog dana narednog mjeseca nakon podnošenja zahtjeva, čime se osigurava pravovremenost i preciznost u ostvarivanju ovog prava, saopšteno je ranije.

Norma ima za cilj da zaštiti socijalno-ekonomski položaj korisnika srazmjernih penzija koji, uprkos ostvarenim pravima u dva ili više sistema, nemaju dovoljno visoka primanja da dostignu zakonom određeni minimalni standard – istakla je Aljićević.

Broj penzionera koji će biti obuhvaćen Izmjenom ovog zakona je oko 2.500.

Izvor: RTCG

Skupština Crne Gore usvojila je Zakon o budžetu za ovu godinu. Odbijeni su brojni amandmani opozicije. Sjednici Skupštine ne prisustvuju poslanici opozicije kojim je izrečena mjera zabrane. Ministar finansija Novica Vuković saopštio je da ovaj budžet jača standard građana i da se usvajanjem budžeta stvaraju pretpostavke za nastavak rezultata iz 2024. godine. Skupština je usvojila i odluku o zaduživanju za ovu godinu.

Vuković je podsjetio da je budžet trebalo da bude usvojen krajem prošle godine i naveo da je rad Vlade bio kritikovan bez argumenata. On je kazao i da privremeno finansiranje nije redovna okolnost. “To su okolnosti koje su iscrpile i sve nas u Vladi”, kazao je Vuković.

On je saopštio i da je 2024. završena sa deficitom od 3,2 odsto što je, kako kaže, na nivou plana.

To govori da smo došli do stabilnosti u finansiranju prihoda i da ne zavisimo od jednokratnih prihoda kako je to možda bilo ranije – naveo je ministar u Skupštini.

Podsjetio je i da je javni dug 2020. bio oko 100 odsto BDP-a, a da je sada od 60 do 62 procenta.

Ponovio je i da će zaduživanja ići za vraćanje starih dugova i kapitalni budžet, koji je kako kaže, nikad veći i iznosi 280 miliona.

Izvorni prihodi budžeta planirani su u iznosu od 2,89 milijardi eura

Vuković je ranije na sjednici Skupštine saopštio da osnovni scenario makroekonomskih projekcija ukazuje na prosječni godišnje realan rast crnogorske ekonomije u srednjem roku od 3,7 odsto, odnosno po godinama, 4,8 odsto u ovoj, a 3,2 odsto i 3,1 odsto u 2026. i 2027. godini.

Izvorni prihodi budžeta planirani su u iznosu od 2,89 milijardi eura i u odnosu na procjenu za prošlu godinu veći su 102 miliona eura ili 3,7 odsto – rekao je Vuković u parlamentu prilikom objedinjene rasprave o predlozima zakonima o budžetu za ovu godinu, odluke o zaduživanju, kao i izmjenama i dopunama Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti.

On je naveo da i pored smanjenja poreskog opterećenja na zarade, odnosno smanjenja stope doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, ostvaruje se rast prihoda usljed rasta naplate poreza na dodatu vrijednost (PDV), akciza, poreza na dohodak i na dobit, naknade za priređivanje igara na sreću, kao i donacija.

Vuković je kazao da su ukupni izdaci planirani u iznosu od 4,03 milijarde eura i 505,5 miliona su veći od prošlogodišnjih.

On je naveo da se za tekući budžet opredjeljuje 1,5 milijardi eura, za budžet državnih fondova 1,3 milijarde eura, kapitalni 280 miliona eura, za transakcije finansiranja 886 miliona eura, dok je za rezervu opredijeljeno 43,5 miliona eura.

Za sektor javnih finansija planiran je iznos od 1,2 milijarde eura, socijalno staranje 1,08 milijardi, zdravstvo 474 miliona, obrazovanje i nauku 362 miliona, a za saobraćaj 242 miliona eura – precizirao je Vuković.

Kapitalni budžet, kako je kazao, planiran je na nivou od 280 miliona eura što je uvećanje od 40 miliona ili 15 odsto u odnosu na prošlu godinu.

Deficit budžetske potrošnje iznosiće 3,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), odnosno 278 miliona eura.

U ovoj godini projektuje se zaduživanje od 900 miliona.

Za otplatu duga iz prethodnog perioda potrebno je obezbijediti 820 miliona, najveći dio za isplatu državnih obveznica emitovanih na međunarodnom tržištu iz 2018. godine u iznosu od pola milijarde eura. Njeno dospijeće je početkom aprila – dodao je Vuković, ranije u Skupštini.

Izvor RTCG

U znak podrške studentima iz neformalne grupe “Kamo śutra”, koji zahtijevaju odgovornost nadležnih zbog masovnih ubistava u Prijestonici, građani Cetinja okupili su se danas na Kruševom ždrijelu.

Nakon tri protesta održana na kružnom toku na ulazu u Cetinje, okupljeni građani večeras su na Kruševom ždrijelu privremeno blokirali saobraćaj kako bi izrazili nezadovoljstvo reakcijom nadležnih institucija u vezi sa slučajevima ubistava koja su se desila u avgustu 2022. i u januaru ove godine.

Blokada je počela tačno u 17 sati i 26 minuta, a trajala je do 19 sati i 26 minuta. Za vrijeme trajanja blokade građani su propuštali samo vozila hitne pomoći.

Skup je protekao je u tišini i bez transparenata, uz prisustvo policije.

Podsjećamo, neformalna grupa studenata “Kamo śutra” organizuje svakodnevne blokade po jedne saobraćajnice u Podgorici u znak protesta zbog neispunjenih zahtjeva nakon zločina na Cetinju.

Ključni zahtjev studenata donedavno su bile ostavke ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića, a potom su zatražili da sam premijer Milojko Spajić inicira njihovu smjenu. Oni traže i ažurnije i proaktivno djelovanje nadležnih institucija po pitanju predmeta posjedovanja oružja, kao i povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u svim osnovnim i srednjim školama i poboljšanje institucionalnog pristupa brizi o mentalnom zdravlju.

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić predložio je, na današnjoj sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost, da se transnacionalni karteli za šverc droge proglase terorističkim organizacijama.

On je saopštio da je predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću i premijeru Milojku Spajiću predložio dopunu Nacionalne strategije bezbjednosti u dijelu političkog uticaja organizovanog kriminala i proglašavanje transnacionalnih kartela za šverc droge terorističkim organizacijama.

Uzimajući u obzir bezbjednosne rizike i prijetnje, kao i jaki uticaj struktura transnacionalnog organizovanog kriminala na institucije države, iskazao sam stav da je neophodno što prije moguće pristupiti usvajanju posebnog Zakona o borbi protiv terorizma – naveo je Mandić u objavi na mreži X.

Kako je kazao, taj zakon bi stvorio nova pravna oružja i osnažio kapacitete državnih organa u borbi protiv terorizma.

Prema riječima Mandića, zakon bi i omogućio sprovođenje važnih javnih politika i eliminisao opstrukcije u izvršavanju naših obaveza iz Poglavlja 23 i 24 u Pregovorima sa Evropskom unijom (EU).

On je istakao da bi se u izradi tog zakona crnogorska stručna javnost, eminenti poznavaoci bezbjednosnih prilika, kao i predstavnici građana, vodili najboljom međunarodnom praksom i iskustvima.

Posebno ističemo Sjedinjene Američke Države (SAD), sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju u ovoj oblasti – dodao je Mandić.

On je ocijenio da je, uz izradu inovirane nacionalne strategije i tog zakonskog rješenja, neophodno da Specijalno policijsko odjeljenje i Specijalno državno tužilaštvo što prije počnu sa radom u novim adekvatnim prostorijama, kako bi se na taj način riješili prigovori kada je u pitanju efektivnost rada tih organa.

Članovi Savjeta su snažno pozdravili ovu inicijativu i zajedno smo odlučili da joj posvetimo posebnu pažnju na narednoj sjednici koja će se održati vrlo brzo – rekao je Mandić.

On je naveo da bi budući period iskoristili da o toj inicijativi prvenstveno razgovaraju sa predstavnicima Evropske unije i SAD-a.

Izvor: Agencija Mina