Najdublja tačka Zemlje je misteriozno, ledeno i mračno mjesto prepuno tajni
Kada govorimo o rekorderima, ovo je definitivno jedan i za njega malo ko nije čuo. Marijanska brazda vjerovatno je jedan od najpoznatijih geografskih pojmova, koji krije brojne zanimljivosti i uvijek iznova fascinira. Jeste li znali da je najdublju tačku Marijanske brazde praktički nemoguće tačno izmjeriti? Ili pak koliko je ljudi dosad imalo prilike da posegne u njene dubine? Ako ne, družite se s nama u nastavku teksta jer donosimo niz zanimljivosti o najdubljem području Tihog okeana, ali i svijeta.
NAJDUBLJA DOLINA NA SVIJETU S PROSJEČNOM DUBINOM OD 5000 METARA
Marijanska brazda (ponekad je zovu i jarkom) zapravo je najdublja podmorska dolina na svijetu – nalazi se na dubini od oko 5000 metara, a zatim i sama ponire još dublje, sve do najdublje tačke na svijetu po imenu Čalendžer Dip koja se nalazi na nevjerojatnoj dubini od, barem kako kažu najnoviji podaci, 11 kilometara i 34 metara. Naime, čak i uprkos svim modernim postignućima, mjerenje dubina Marijanske brazde i dalje su izazovan i varljiv posao te se izmjerena dubina relativno često mijenja.
MARIJANSKA BRAZDA NASTALA NA GRANICI TEKTONSKIH PLOČA
Sama Marijanska brazda nalazi se u zapadnom Pacifičkom okeanu, oko 400 kilometara jugoistočno od ostrva Guam te u relativnoj blizini Marjanskog područja po kojem je i dobila ime. Dugačka je 2542 kilometra, a široka oko 69 kilometara, a nastala je – kao i druge brazde tog tipa – na granici tektonskih ploča, u ovom slučaju Pacifičke i Filipinske ploče. Sama Marijanska brazda, kao najdublji dio Tihog okeana, otkrivena je još 1870-ih godina. Otkrio ju je britanski istraživački brod Čelendžer, po kojem je onda najdublja tačka Tihog oceana, ali i svijeta, i dobila ime. Čelendžer je, tada, izmjerio dubinu na oko osam kilometara i to pomoću metode koja se koristila u to vrijeme – otežanog konopa.
NEVJEROJATNI PRITISAK I HLADNOĆA U POTPUNOJ TAMI
Dubine Marijanske brazde i najdublje tačke na svijetu oduvijek su predstavljale spoj misterije i iznenađenja. Doista je nevjerojatno to mjesto. Na dnu Marijanske brazde pritisak je čak 1000 puta veći nego na površini mora. Samo dno je prekriveno sedimentom koji ima teksturu blata, a temperatura vode pri dnu iznosi 1,4 stepena. Svijetla, naravno, nema, no to ne znači da nema života. Svaka ekspedicija otkrila je nešto novo.
U DUBINI MARIJANSKE BRAZDE OTKRIVEN MIKROORGANIZAM KOJI JEDE PLASTIKU
Naime, isprva se mislilo da na tim dubinama ništa ne može preživjeti, no naučnici su se ubrzo razuvjerili. Gotovo pa nemoguće uslove života tamo izdržava niz mikroorganizama (njih čak 200 vrsta, od kojih i jedan koji jede plastiku) i životinja, morski krastavci, crvi te amfipodni rakovi. Kod njih su zabilježeni slučajevi gigantizma koji se ponekad mogu susresti u životinja koje žive u velikim dubinama. To znači da mogu narasti za svoju vrstu do ogromnih dimenzija, u njihovom slučaju do 28 centimetara. Pronađene su i posebne vrste planktona.
Na dubini od oko 8000 metara otkrivena je 2012. godine i riba po imenu Pseudoliparis svirei, koju se smatra ribom rekorderom po pitanju dubine na kojoj živi. Nažalost, na dnu Marijanske brazde pronađeni su i znakovi plastike – plastična vrećica i omoti od slatkiša.
MARIJANSKA BRAZDA ‘DOBRO POSJEĆENA’ I ISTRAŽENA U POREĐENJU S OSTATKOM PODMORJA
S obzirom na uslove koji u njoj vladaju, ali i činjenicu da je ljudski rod dosad istražio tek manji dio svjetskog podmorja, odnosno dubina, Marijanska brazda relativno je dobro ‘posjećena’ i istražena te se naučnici s njom intenzivno bave. Do kraja 2022. godine, do njenog dna u ukupno 22 zarona uspjelo da se spusti čak 27 osoba (do kraja 2022. godine). Prvi zaron u Marijansku brazdu ‘obavila’ su 23. januara 1960. godine dva okeanografa, Amerikanac Don Wolš i Švajcarac Žak Pikard. Bio je to apsolutno nevjerojatan, ali opasan pothvat.
U ISTORIJU SE UPISAO I REŽISER TITANIKA
Nakon njih dno su istraživale podmornice na daljinsko upravljanje – japanski Kaiko 1996. i američki Nereus 2009. godine. Idući čovjek koji se spustio u nju (a bio je ujedno i prvi solo zaron) bio je Džejms Kameron, režiser filma Titanik. On se 26. marta 2012. spustio u brazdu podmornicom. Godina 2018. i 2019. u brazdu se spustio i američki istraživač Viktor Veskovo, dok se 2020. godine upisala i Ketrin Saliven. Ta astronautkinja prva je osoba na svijetu koja je hodala u svemiru, ali se isto tako spustila i do najdublje tačke svjetskih mora.
ČELENDŽER DIP NIJE JEDINA ATRAKCIJA MARIJANSKE BRAZDE
Marijanska brazda je 2009. godine proglašena i američkim nacionalnim spomenikom. Jedan od ciljeva proglašenja tog statusa, koji se odnosi na površinu od 246 kvadratnih kilometara, bila je njena zaštita. Osim najdublje tačke svjetskih mora, Marijanska brazda skriva još nekoliko ‘atrakcija’. Godine 1997. na području braze otkriven je i Sirena Dip, treća najdublja tačka Tihog okeana. U Marijanskoj su brazdi, na najmanje 20 lokacija, otkriveni i hidrotermalni izvori iz kojih izvire vruća i mineralima obogaćena voda, a isto tako su detektovani i tzv. hladni izvori. Povrh svega navedenog pronađeni su i tzv. blatni vulkani.
Izvor: Putni kofer
Obavezno je navođenje izvora, autora i veze (“linka”) na izvorni sadržaj u novinarskom prilogu u kojem se poziva na autorski sadržaj s Cetinjskilist.com.
Veze (“linkovi”) na autorski sadržaj, pripadajući naslovi i eventualno drugi djelovi opreme teksta mogu se slobodno objavljivati ali bez ikakvih izmjena. Nije dopušteno mijenjanje smisla citata izvan konteksta, niti korištenje sadržaja u reinterpretiranom obiku. Ova pravila važe i za prenošenje sadržaja na Facebook i drugim platformama.
Cetinjskilist.com ne preuzima bilo kakvu odgovornost s obzirom na korištenje sadržaja od trećih osoba.
Pogledajte još iz rubrike "Zanimljivosti"
