Biti papa donosi mnoge prednosti: Hristov si predstavnik na Zemlji, predvodiš religiju od 2,3 milijarde rimokatolika širom svijeta i okolo te voze u super zaštićenom papa mobilu. Šalu na stranu, duhovni vođa svih rimokatolika definitivno je jedan od najodgovornijih poslova na svijetu, no postati papa takođe znači postati šef velikog finansijskog carstva. Tako trenutni papa Franjo nije samo zemaljski predstavnik jedne od najvećih svjetskih religija; on nadgleda i ogromni vjerski biznis čije posjetei vrijede milijarde dolara, ali i upravlja Vatikanskim muzejima, jednim od najposjećenijim i najdragocjenijim muzejima na svijetu.
Portparoli najmanje države na svijetu kažu da je nemoguće procijeniti tačan iznos bogatstva Vatikana, ali svjetske finansijske institucije procjenjuju da ono iznosi između 10 i 15 milijardi dolara. U Vatikanskim muzejima, najvećem izvoru prihoda Svete Stolice, izložene su skulpture i djela poznatih umjetnika kao što su Caravaggio, Raffaello, Michelangelo, a ispred njih su često s pravom dugački redovi. Svaka prostorija Vatikanskih muzeja i svako djelo u njima imaju posebnu umjetničku vrijednost. Neki će reći da je umjetničko bogatstvo Vatikanskih muzeja naprosto neprocjenjivo. A evo i zašto…
ŠTA JE UNUTAR VATIKANSKIH MUZEJA?
Vatikanski muzeji su zbirke od otprilike 70.000 djela, uključujući neke od najistaknutijih rimskih skulptura i renesansnih slika koje su Katolička crkva i papinstvo prikupljali tokom vjekova. Od toga je samo 20.000 izloženo. Kako bi se smjestio tako veliki broj umjetnina, Vatikan je stvorio 54 galerije koje su postale poznate kao Vatikanski muzeji. Čine ih šest cjelina – Egipatski muzej, Etruščanski muzej, Sikstinska kapela, Rafaelovi stanci, Pinakoteka i Etnološki muzej. Zapošljavaju oko 640 ljudi koji rade u 40 različitih administrativnih, naučnih i restauratorskih odjela.
KO JE STVORIO VATIKANSKE MUZEJE?
Papa Nikola V. započeo je izgradnju Vatikana, utemeljio je Vatikansku biblioteku i pokrenuo izgradnju bazilike svetog Petra naručivši je 1447. od arhitekta Bernarda Rossellina, dok je 1471. Siksto IV. naručio izgradnju nove kapele, danas poznate kao Sikstinske kapele. Međutim, Vatikanski muzeji rođeni su tek početkom 16. vijeka, kada je papa Julije II. preselio svoju zbirku u Oktogonalni dvor. Kasnije je svaki papa izgradio sopstveni muzej što je dovelo do toga da je cijeli kompleks poznat kao Vatikanski muzeji.
SIKSTINSKA KAPELA, JEDNO OD NAJBOLJIH UMJETNIČKIH DOSTIGNUĆA ČOVJEČANSTVA
Sikstinska kapela je vjerojatno jedno od najljepših remek-djela na svijetu. S prekrasnim, freskama oslikanim stropom, ovaj dio Vatikanskog muzeja zasigurno je najposjećeniji. Kombinacija arhitekture i likovne umjetnosti stvara sklad koji je teško usporediti s ičim, dok je Michelangelov nevjerojatan prikaz devet središnjih priča iz knjige Postanka zasigurno jedno od najboljih umjetničkih dostignuća čovječanstva.
MAJSTORSKO RAFAELOVO “PREOBRAŽENJE”
Ova prekrasna slika je vrhunac Rafaelove umjetničke karijere i izložena je u Pinakoteci u Vatikanu. Naručio ju je kardinal Giulio di Giuliano de’ Medici, a poznati umjetnik visoke renesanse radio je na njoj od 1516. do 1520., godine svoje smrti. ‘Preobraženje’ ilustrira jedno od Isusovih čuda u Bibliji: njegovo preobraženje u blistavu svjetlost na gori.
TRG SVETOG PETRA NIJE SAMO ZA ČEKANJE U REDU
Trg svetog Petra turisti obično smatraju mjestom gdje moraju čekati u redu da bi pristupili bazilici, ali on je zapravo umjetničko djelo za sebe. Projektirao ga je i izgradio Bernini između 1656. i 1667. godine, a zatvaraju ga dvije kolonade koje stvaraju kružni prostor u sredini. Ovaj neobičan oblik je jedinstven i predstavlja raširene ruke Crkve, koje su raširene i prema katoličkoj i prema nehršćanskoj zajednici kao gest srdačnog prihvaćanja.
CARAVAGGIOVO “POLAGANJE HRISTA U GROB”
Caravaggio je vjerojatno jedan od najcjenjenijih slikara u cijeloj italijanskoj umjetnosti. Njegova tehnika nikada ne prestaje da impresionira stručnjake i amatere, posebno njegova majstorska upotreba “chiaroscuro”, tehnike koja se koristila za veliki efekt stvaranja dramatičnih kontrasta, za koju kažu da sugeriše Božju prisutnost u njegovim djelima. “Polaganje Hrista u grob” je jedan od najboljih i najtragičnijih prikaza ove scene iz Biblije.
ATINSKA ŠKOLA U RAFAELOVIM SOBAMA
Ova freska prekriva cijeli zid nekadašnje privatne biblioteke pape Julija II. Ona je poznata kao Stanza della Segnatura (soba za ovjere), jer je bila mjesto sastajanja odjela vrhunskog papinskog suda. Rafaelu je povjereno da ukrasi ovu veliku sobu s freskama vjerske tematike, ali i klasičnih motiva.
Očaravajuća Rafaelova freska datira iz 1509. godine i prikazuje niz poznatih filozofa i, opšte poznatih ličnosti antičke Grčke na pozadini renesansne građevine, dok su u središtu prizora Platon i Aristotel.
LEONARDOV ‘SVETI JERONIM U PUSTINJI’
”Sveti Jeronim u pustinji”, jedna od nedovršenih slika velikog intelektualca i slikara Leonarda da Vinčija, prikazuje sveca u posebnoj trapezoidnoj formi dok kleči u pustinjskom kraju. U dnu slike nalazi se lav, životinja koja se obično povezuje s ovim svecem. Uprkos tome što nije dovršena i što je ponovno sastavljena tek u kasnijoj fazi, ova je slika jedan od najboljih primjera renesansne umjetnosti i još uvijek je sposobna da privuče pažnju promatrača.
SVJETSKE SKUPOCJENOSTI U VATIKANSKOJ BIBLIOTECI
Vatikanska biblioteka je prva u Evropi po starosti i bogatstvu rukopisa te bibliografskim raritetima. U raskošnoj Sikstinskoj dvorani izloženi su veoma rijetki primjerci, među kojima rukopisna Biblija iz 4. vijeka, četiri primjerka Vergilijevih djela iz razdoblja od 3. do 5. vijeka ili Evanđelje po Mateju iz 6. vijeka…. Zbog svega navedenog, ne čudi da gotovo 7 miliona turista posjeti Vatikanske muzeje svake godine, uživajući u impresivnoj paleti svjetski poznate umjetnosti. Nemojte da vas obeshrabri dugačak red pred ulazom, koji je često dug i nekoliko stotina metara, jer je organizacija izvrsna…
Izvor:Putni kofer
