Foto: Printscreen/X/NASA
Tim raketnih naučnika američke Svemirske agencije NASA razvija autonomne podvodne robote koji mogu da dopru duboko ispod džinovskih lednika na Antarktiku. Zadatak robota je da bolje razumiju koliko brzo se led topi – i koliko brzo bi to moglo da izazove katastrofalan porast nivoa mora, piše RTS.
U martu, naučnici iz Nasine Laboratorije za mlazni pogon spustili su cilindričnog robota u ledene vode Boforovog mora sjeverno od Aljaske da bi prikupili podatke na dubini od 30,5 metara. Bio je to prvi korak u projektu „Ajsnod” (IceNode).
Krajnji cilj je da se na Antarktiku spusti flota ovih robota, koji će se zakačiti za led i tokom dužeg perioda snimati podatke na jednom od najnepristupačnijih mjesta na Zemlji.
Postoji hitna potreba da se bolje razumije ovaj udaljeni, izolovani kontinent, jer ono što se ovdje dešava ima globalne implikacije.
Niz nedavnih istraživanja ukazuje da se može dogoditi da se led na Antarktiku počne da topi na alarmantne nove načine, što znači da bi prognoza porasta nivoa mora mogla biti znatno potcijenjena.
Ako bi se ledeni pokrivač Antarktika u potpunosti otopio, to bi izazvalo globalni porast nivoa mora za oko 61 metar – što bi predstavljalo potpunu katastrofu za priobalne zajednice.
Naučnici su posebno zainteresovani da shvate što se dešava sa lednicima Antarktika, ogromnim pločama plutajućeg leda i predstavljaju važnu odbranu od porasta nivoa mora, djelujući kao čep koji zadržava glečere na kopnu.
„Linija uzemljenja“ – tačka na kojoj se glečer diže sa morskog dna i postaje lednik – je mjesto gdje se može najbrže topiti, jer topla okeanska voda izjeda led ispod.
Ali dobijanje detaljnog pogleda na liniju uzemljenja u podmuklim antarktičkim pejzažima bilo je izuzetno teško.
Godinama smo razmišljali o tome kako da prevaziđemo ove tehnološke i logističke izazove i mislimo da smo pronašli način – rekao je Ijan Fenti, klimatski naučnik u Nasinoj Laboratoriji za mlazni pogon i naučni rukovodilac projekta Ajsnod.
Nasin plan je da spusti oko 10 robota Ajsnod, svaki dužine oko dva i po metra i prečnika 25 centimetara, u vodu kroz bušotinu u ledu ili iz broda pored obale. Oni nemaju pogon, ali će se kretati zahvaljujući okeanskim strujama, usmjeravanim specijalnim softverom, do svog antarktičkog odredišta gdje će aktivirati svoj „stajni trap“ – tri noge koje izlaze i pričvršćuju se za led.
Kada budu na mjestu, njihovi senzori će pratiti koliko brzo toplija, slana voda okeana topi led, kao i koliko brzo hladna otopljena voda tone.
Flota bi mogla da radi do godinu dana, prikupljajući podatke tokom svih godišnjih doba, saopštila je Nasa.
Kada završe praćenje, roboti će se odvojiti od leda, otploviti na površinu okeana i prenijeti podatke putem satelita. Ovi podaci se zatim mogu unijeti u kompjuterske modele kako bi se poboljšala tačnost projekcija porasta nivoa mora.
Ovi roboti su platforma za dovođenje naučnih instrumenata na najteže dostupne lokacije na Zemlji – rekao je Pol Glik, mašinski inženjer robotike u Laboratoriji za mlazni pogon i glavni istraživač Ajsnoda.
Tim je trenutno usmjeren na razvoj tehničkih mogućnosti robota i planirano je još testova. Trenutno ne postoji tačan vremenski okvir kada će biti raspoređeni na Antarktiku, rekao je Glik za Si-En-En, „ali u idealnim uslovima voljeli bismo da to bude što je prije moguće“.
Roboti su i ranije korišćeni za posmatranja ispod leda Antarktika. Nedavni istraživački projekat koristio je robota nalik torpedu po imenu Ajsfin (Icefin), daljinski upravljano vozilo koje je snimalo informacije o temperaturi okeana, salanitetu i strujama.
Ali za razliku od Ajsfina, Ajsnods će biti potpuno autonoman. Oba sistema se međusobno dopunjuju, rekao je Rob Larter, pomorski geofizičar iz British Antarctic Survey, koji je bio dio istraživačkog projekta Ajsfin.
Tamo gdje Ajsfin može da zabilježi podatke u realnom vremenu, primjena je ograničena u zavisnosti od toga koliko dugo bušotina može da bude otvorena prije nego što se zamrzne, što je obično nekoliko dana. Ajsnod će moći da prikuplja podatke tokom mnogo dužeg perioda, ali ih neće prenositi dok se njegova misija ne završi.
Primjena obje mašine je izazovna i uključuje značajan rizik za sofisticiranu opremu, rekao je Larter za Si-En-En, „ali takvi inovativni pristupi i preuzimanje rizika su neophodni da bi se saznalo više o kritičnom skrivenom svijetu ispod lednika.
Izvor: RTS
Komunalna policija Prijestonice Cetinje, u saradnji sa Osnovnom školom „Njegoš“, organizovala je edukativni obilazak grada za učenike prvog razreda. Ovaj događaj je imao za cilj da najmlađim učenicima na zanimljiv i interaktivan način približi osnovne informacije o pravilima ponašanja na javnim mjestima, kao i značaju očuvanja životne sredine.
Tokom obilaska, prvaci su imali priliku da nauče kako bezbjedno da pređu ulicu, pravilno odlože otpad ali i da se informišu o svakodnevnim obavezama i odgovornostima komunalnih policajaca. Posebna pažnja je posvećena učenju o saobraćajnim pravilima, kako bi se kod djece razvila svijest o bezbjednom kretanju u saobraćaju – saopštili su iz gradske uprave.
Kako su naveli ovaj vid saradnje lokalne uprave i obrazovnih ustanova doprinosi jačanju svijesti kod najmlađih o značaju zajedničke brige za prostor u kojem žive, kao i poštovanju pravila koja omogućavaju bezbjednost svih građana.
Drugo izdanje IPAF-a – Internacionalnog Festivala Performansa održaće se od 9. do 11. oktobra ove godine na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju (FLU), Crna Gora, koji će biti domaćin ovog događaja.
Ovaj internacionalni festival, posvećen umjetnosti performansa, osmislili su i zajednički kreiraju, Marko Marković (dekan Fakulteta likovnih umjetnosti Univerziteta Crne Gore), Maja Šofranac (prodekanica Fakulteta likovnih umjetnosti Univerziteta Crne Gore), Salvo Bitonti (direktor Akademije likovnih umjetnosti Albertina u Torinu) i Luigi Moio (umjetnik i profesor Tehnika performansa u vizuelnim umjetnostima na Akademiji likovnih umjetnosti Albertina u Torinu) – saopštili su sa FLU.
Kako su najavili organizatori Fakultet likovnih umjetnosti će biti pozornica za izvođenje različitih oblika performansa.
Uživo i video performansima će se predstaviti: Fakultet likovnih umjetnosti Cetinje i Akademija likovnih umjetnosti Albertina iz Torina. Kao i međunarodni gosti festivala: Nacionalna akademija za umjetnost iz Osla (KHiO), Atinska škola likovnih umjetnosti (ASFA), Grčka, Univerzitet Sister Nivedita, Kolkata, Indija i Institut za umjetnost iz Seula, Južna Koreja – najavili su organizatori.
Počasna gošća festivala, kako su saopštili, biće priznata gvatemalska umjetnica, Regina José Galindo. Rođena u Gvatemali 1974. godine, Galindo je poznata po tome što koristi svoje tijelo u radovima kroz koje osuđuje socijalno, političko i kulturno nasilje, s posebnim fokusom na rodno nasilje. Njeno stvaralaštvo prati tradiciju umjetnosti performansa koju su postavile umjetnice poput Ane Mendiete i Marine Abramović.
Tokom festivala, Galindo će izvesti performans “Jedan metar ispod zemlje”, u trajanju od 12 minuta i 3 sekunde, moćnu refleksiju o dinamikama potlačenosti i otpora.
Na IPAF-u će svoje radove predstaviti i istaknuti umjetnici i profesori sa Akademije u Oslu, Pedro Gómez-Egaña i Ane Hjort Guttu. Profesor Pedro Gómez-Egaña će voditi radionicu u kojoj će učestvovoati studenti iz Osla i Cetinja. Radionica istražuje kritični prostor između onoga što se anticipira i onoga što se doživljava, posebno iz perspektive ekonomije pažnje. Kao radionica za umjetnike, ovo postaje način aktiviranja kritičkog pristupa prema tome gdje i kako se slike i objekti dijele, kao i razvoj umjetničkih alata za suočavanje s pažnjom kao ključnim dijelom iskustva. Takođe, tokom trajanja festivala održaće se i predavanje dr Svetlane Racanović pod nazivom “Montenegro Performing the Past”, sa fokusom na performativne aspekte Cetinjskih bijenala – saopštili su organizatori.
Multidisciplinarnost i internacionalnost
IPAF teži da bude platforma za kulturnu i umjetničku razmjenu, gdje susret različitih disciplina i međunarodnih perspektiva stvara plodno tlo za inovacije, objasnili su sa FLU.
Akademija Albertina iz Torina i Fakultet likovnih umjetnosti sa Cetinja, zajedno sa međunarodnim gostima, promovišu inkluzivnu i multidisciplinarnu viziju umjetnosti performansa, podstičući dijalog između umjetnika, studenata i institucija iz cijelog svijeta. Za vizuelni identitet festivala zaslužna je umjetnica Michele Troian – navodi se u saopštenju.
Kako su najavili nakon Crne Gore, festival, koji ima putujući karakter, nastaviće svoje putovanje u martu 2025. godine u Atini, u domaćinstvu Atinske akademije likovnih umjetnosti, a zatim u junu naredne godine na Akademiji Albertina u Torinu.
Više vozila sudarilo se na putu Cetinje-Podgorica u mjestu Gornji Kokoti.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije nijesu imali informaciju da li je u udesu bilo povrijeđenih.
Napravljena je veća materijalna šteta, a zbog udesa došlo je do zastoja i formiranja kolona.
Izvor: Dan
Prijestonica Cetinje završila je radove na adaptaciji Palate Đukanovića, istorijskog objekta od izuzetnog značaja za Cetinje.
Projekat je obuhvatao adaptaciju krova i fasade, a radove je izveo “Bombeton” d.o.o. Cetinje. Palata Đukanovića sagrađena je 1910. godine najvjerovatnije po projektu vlasnika, građevinskog inženjera, Marka Đukanovića, školovanog u Parizu – saopštili su iz gradske uprave.
Objekat je građen stilom francuskog klasicizma i renesanse, a najupečatljiviji je po četiri ženske statue, koje simbolizuju četiri godišnja doba. Korišćen za razne potrebe, danas je ovaj objekat u svojoj prvobitnoj stambenoj funkciji.
Crnogorski građani su do juče putem aplikacije, mogli provjeriti da li su podaci o vjeri i nacionalnosti, koje su saopštili na popisu sprovedenom u decembru prošle godine, vjerodostojno unijeti.
Monstat će se danas zvanično ovim povodom oglasiti..
Uputstvo za korišćenje aplikacije za provjeru podataka o nacionalnosti, jeziku i vjeri, na koje je usmjereno najveće interesovanje javnosti, moglo se provjeriti na stranicama Monstata, a građani su softveru mogli da pristupe putem linka.
Podsjetimo, konačni rezultati popisa najavljeni su za 15. oktobar.
Izrada softvera bila je jedan od uslova opozicije za sprovođenje popisa stanovništva.
Naime, redovan popis trebalo je da bude sproveden 2021. godine, ali je odgođen zbog pandemije korona virusa.
Nakon toga, popis je više puta odlagan zbog nepovjerenja opozicionih partija u taj proces, zbog sumnji da bi podaci mogli biti falsifikovani, posebno u dijelu nacionalnog i vjerskog izjašnjavanja.
Opozicione stranke prijetile su pozivom na bojkot popisa ukoliko im se ne omogući puna kontrola nad procesom.
Naknadno Skupština je odlučila da formira Odbor za praćenje toka popisa, pa je omogućila opoziciji da kontroliše proces.
Podsjećanja radi, prema poslednjem popisu iz 2011. u Crnoj Gori živi 29 odsto Srba i 45 odsto Crnogoraca.
Ovogodišnji popis, održan od 3. do 28. decembra, prošao je bez nepravilnosti.
Izvor: RTCG
Ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić kazala je da je povećanje srazmjernih penzija na 450 eura izvjesno od januara predstojeće godine kako je i najavljeno iz ranijeg Ministartstva rada i socijalnog staranja, bez obzira na to što su se u javnosti pojavile određene spekulacije.
Naime, u cilju objektivnog informisanja zainteresovane javnosti obavještavamo da je do pune realizacije ostalo još potpisivanje Sporazuma o socijalnom osiguranju sa Bosnom i Hercegovinom. Imajući u vidu da je Vlada Crne Gore potvrdila taj Sporazum prema raspoloživim informacijama i procedura sa strane BiH provodi se kraju – objasnila je ministarka Nišić.
Stoga, navela je ona, nema mjesta bilo kakvoj neizvjesnosti jer 44. Vlada upravo omogućava da se zaustavi dugogodišnja nepravda prema penzionerima sa srazmjernim primanjima.