Nagrade i priznanja za filantropiju „Iskra“ za 2024. godinu, Fonda za aktivno građanstvo (FAKT), dodijeljene su večeras na tradicionalnoj svečanosti, u Kraljevskom pozorištu „Zetski dom“, na Cetinju.

Ove godine žiri je odlučio da dodijeli četiri nagrade i osam specijalnih priznanja kompanijama, udruženjima i izuzetnim pojedincima koji su svojim nesebičnim zalaganjem unaprijedili svoje zajednice i inspirisali druge na filantropske aktivnosti.

Na pravom smo putu, onda kad shvatimo da smo svi odgovorni i da svi možemo nešto da uradimo. Zato smo i upalili Iskru, ali ne zaboravljamo da su na prvom mjestu odgovorni oni koji predvode, koji imaju najveću moć i njaveći uticaj. Odgovorna je država da promišljenijom politikom ojača čovjekoljublje i humanizuje društvo, zajednicu. Mi odavno ne živimo u društvenom sistemu u kojem se filantropija ideološki podrazumijeva a suštnski je u izvornom smislu nestajala. Stoga je krajne vrijeme da se sistemski počnu podsticati vrijednosti dobročinstva – kazala je izvršna direktorica Fonda za aktivno građanstvo, Anica Maja Boljević, ističući da se nagrada „Iskra“ već šesnaest godina dodjeljuje s ciljem podsticanja ulaganja u opšte dobro i izgradnje građanskog društva.

Kompanija One Crna Gora dobitnik je nagrade za doprinos filantropiji na nacionalnom nivou, dok je NLB banci Podgorica uručena nagrada za doprinos lokalnoj zajednici.

U kompaniji One vjerujemo da dobra djela nijesu samo velika finansijska ulaganja i veliki projekti. Ona su i oni mali koraci koji prave razliku u svakodnevnom životu. Naš projekat „Jedan mijenja svijet” temelji se upravo na toj ideji, da svako od nas svojim primjerom i djelima može pokrenuti promjene – kazala Tina Raičevic.

Nagradu za dopinos dijaspore dobila je porodica Hajdari koja u kontinuitetu pomaže ugroženim porodicama, starim osobama, studentima, i organizuje aktivnosti za djecu i mlade. Postuhmno priznanje za doprinos opštem dobru dobio je Petar Sinanović Nagib.

Među dobitnicima specijalnih priznanja su filantropi iz Kluba mladih volontera Crvenog krsta Cetinje, čiji članovi, njih 35, organizuju edukativne aktivnosti, pomažu socijalno ugroženim porodicama i učestvuju u međunarodnim kampovima.

Okupila nas je i pokrenula želja da pomažemo drugima, da tražimo dobro u svemu što radimo. Da mijenjamo, a ne da ravnodušno prihvatamo društvo kakvo jeste. U ime mladih volontera Crvenog krsta Cetinje, zahvaljujem se onima koji su prepoznali naš rad trud i volju, i predložili nas za ovo važno prizanje – kazao je volonter Aleksa Vukmirović.

Specijalna priznanja za građanski doprinos opštem dobru dobili su Vuk Vujisić, Pavle Pepđonović, Dobrovoljni davaoci krvi „Fap Mašina“ i Centar za prava djeteta, dok je specijalno priznanje za doprinos opštem dobru pripalo Dnevnom centru za djecu sa smetnjama u razvoju i osobe sa invaliditetom iz Nikšić.

Za medijski doprinos filantropiji nagrađene su novinarke Tijana Perović (TV7) i Željka Mirković (TV Nova).

Ova nagrada nije samo moj lični uspjeh već i prizanje za sve nas koji svakodnevno ulažemo u medijski rad, koji vjerujemo u snagu riječii slike, koji se trudimo da istinu donesemo u domove naših sugrađana. Ovaj trenutak je za mene duboko emotivan, jer mi je oduvijek bilo važno da u svom radu kao novinarka, u svom doprinosu medijima, budem glas istine, odgovornostini solidarnosti – kazala je Perović.

Dodjelu nagrade „Iskra” organizuje FAKT, u saradnji i uz podršku Privredne komore i Fondacije „Ćano Koprivica“.

Vrijeme u Crnoj Gori sjutra pretežno sunčano, ujutru mjestimično povećana oblačnost, a po kotlinama magla, koja će se u nekim mjestima na sjeveru zemlje zadržati duže tokom dana, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.

Kako navode, vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera.

Jutarnja temperatura vazduha od -3 do 9, najviša dnevna od 8 do 19 stepeni, a u mjestima gdje će se magla duže zadržati, očekuju se i niže temperature.

Memorijalni turnir u čast crnogorskog golmana Matije Šarkića održaće se početkom aprila u Briselu.

Planirano je da na turniru učestvuju mlađe kategorije (do 13 godina), a učestvovaće osam klubova za koje je Šarkić branio u karijeri – engleski Aston Vila, Vulverhempton, Milvol i Birimingem, te Anderleht, Standard, Antverpen i Luven.

Organizatori memorijala su Matijina porodica i Britanska škola u Briselu u kojoj kao fudbalski trener radi Matijin najstariji brat Danilo.

Matija Šarkić je iznenada preminuo 15. juna prošle godine.

Izvor: CDM

Portugal je nadigrao Španiju 35.29 i praktično osigurao 1. mjesto u grupi, koje donosi četvrtfinalni okršaj sa Njemačkom. U istoj grupi, prošao je i Brazil, koji je otpisao još jednog velikana, nakon trijumfa nad Švedskom 27:24.

Portuglaci su ujedno stigli do najboljeg rezultata na svjetskim prvenstvima, za potvrdu prvog mjesta potrebno im je da u posljednjem kolu pobijede Čile. Španija je izgubila sve šanse za plasman u četvrtfinale.

Bolje je “furija” otvorila derbi, pa je stekla četiri gola viška 12:8. Ipak, brzo su se Portugalci konsolidovali i uhvatili priključak na 14:14.

Španije je imala minimalnu prednost nakon prvih 30 minuta, da bi na startu nastavka stigla do plus tri 18:15. Međutim, nakon toga, igrao je samo jedan tim – Portugal.

Serijom 7:1 poveli su 22:19 i više se nisu osvrtali. U finišu je bilo plus pet 30:25, nakon čega su mirno priveli meč kraju.

Kiko Kosta je bio najefikasniji kod Portugala sa osam golova, šest je dodao Salvador.

Kod Španije bolji od ostalih bio je Fernades sa šest golova.

Brazil je sjajno ušao u meč i vrlo brzo stekao četiri gola prednosti 5:1. Skandinavci su reagovali nakon toga i prepolovili zaostatak.

Ipak, kratkog je to daha bilo, pošto su u finišu prvog dijela Brazilci stkli rekordin pet golova viška 13:8, a ta razlika je bila i nakon 30 minuta igre 14:9.

Do 18:13 Brazil je održaao ubjedljivu prednost, ali je onda Švedska za tili čas serijom 4:0 uhvatila priključak.

Uslijedila je igra gol za gol, a onda je četiri gola u nizu dao Brazil, odvojio se na 25:20 i praktično prelomio meč.

Langaro je predvodio Brazil do trijumfa sa četiri gola, dok je na drugoj strani najbolji bio Karlsbogard sa šest.

Izvor: RTCG

Najpoznatija trka jahti, ove će godine evropsku odiseju završiti u Crnoj Gori, a slogan „spajamo Evropu“, koji su odabrali organizatori za 2025. simbolički najavljuje ulazak Crne Gore u veliku evropsku porodicu, saopštio je premijer Milojko Spajić. Poručio je da će “ljepota Bokokotorskog zaliva u septembru očarati veliku Ocean race porodicu”.

Crna Gora je spremna da iskoristi sve mogućnosti da dodatno prezentuje svu svoju ljepotu. Sada, više nego ikada nam je potrebno da ljudima u zemljama EU pokažemo da zaslužujemo da budemo dio njihove zajednice, a Ocean race Europe će nam pomoći na tom putu. U našem narodu se kaže ’oči ne varaju’, zato želimo da što više ljudi vidi Crnu Goru u najljepšem izdanju – naglasio je Spajić tokom sastanka u Davosu sa direktorom trke, Ričardom Brisijusom i dodao:

Ocean race je i lijepa prilika da produžimo sezonu, tako da smo zadovoljni što će se od-ržati u drugoj polovini septembra. To je dodatna vrijednost događaja za nas – naveo je on. 

Premijer je istakao i da je ovo odlična prilika za promociju ljepota našeg podmorja, ali i mornaričke tradicije Crne Gore. Trka će početi u Baltičkom moru, a onda će se kroz Sjeverno more, Engleski kanal, preko Atlantskog okeana stići do Jadranskog mora i Crne Gore.

Iz Vlade poručuju da to nije samo sportski izazov, već i istraživački poduhvat, kao i dio većeg naučnog projekta, jer jahte opremljene modernom tehnologijom, sakupljaju podatke važne za monitoring stanja u svjetskim morima.

Naši takmičari jedva čekaju da vide Crnu Goru, jer oni su u duši istraživači, tako da se raduju što će upoznati jednu novu destinaciju. Vrlo je značajno što je kraj takmičenja u Boki, jer je to jedno dugačko putovanje, tokom kog često pomisliš na finiš, a to je ovaj put Crna Gora – riječi su Brisiusa, koji je objasnio premijeru i kako vode računa o prirodi.

Poručeno je da će timovi morati da generišu najmanje 30 odsto energije koja se koristi na brodu tokom svake etape iz obnovljivih izvora (solarna energija, vjetar, hidro).

Takođe, koristeći moderne tehnologije, sakupljamo veliki broj podataka, koji koriste naučnici za proučavanje stanja mornara. Recimo, imamo posebne filtere, koji sakupljaju mikroplastiku na dva metra ispod površine, tako znamo da je ima sve miše u okeanima – dodaje se u saopštenju. 

Tokom sastanka je najavljen i poseban Samit, koji će se organizovati u Crnoj Gori 2026. Spajić je, kako je istaknuto, predložio da on bude održan u maju, tokom dana jubilarne 20. godišnjice obnove crnogorske nezavisnosti.

Modrice, opekotine od cigareta, zaključavanje u ostavu, bacanje na pod i šutiranje nakon što ružno sanjam ili se pomokrim u krevetu pa je probudim – bile su stvari moje svakodnevice.

Ovim riječima se 37-godišnja Žaklina iz Bara “vraća” u, kako kaže, najmračniji period djetinjstva i odnosa majke prema njoj, piše Radio Slobodna Evropa.

Jednom mi je, kad sam dobila vaške, sipala razrjeđivač na glavu. Imala sam rane i opekotine sedmicama. ‘Ja sam te rodila i ja ću te ubiti’ bila je njena omiljena rečenica. I vjerovala sam da će jednog dana to uraditi – priča Žaklina.

To se, kaže, zamalo desilo kada je napunila deset godina. “Sljedećeg jutra sam pobjegla kod oca”.

Žaklina je dijete razvedenih roditelja. Do 11. godine je živjela s majkom.

Fizičko nasilje, nesigurnosti i strah su obilježili moje djetinjstvo. Odrasla sam ranih devedesetih kad je ‘batina je iz raja izašla’ bila mantra mnogih roditelja – navodi ona.

Zato je, kaže, dugo mislila da je normalno ono što joj se dešava.

Duboko ukorijenjen problem i rastući izazov

Nažalost, Žaklinina priča, iako ekstremna, nije izolovana.

Da nasilje nad djecom u porodici nije stvar prošlosti, već problem u porastu, pokazuje Vladina strategija za prevenciju nasilja nad djecom (2025 – 2029.).

Njome se upozorava da su roditeljske prakse i dalje duboko ukorijenjene u crnogorskom društvu.

Ne postoje precizni podaci u kolikom je porastu nasilje. A da je i prije sedam godina gotovo 69 odsto djece u Crnoj Gori bilo izloženo emocionalnom ili fizičkom nasilju u porodici pokazuje istraživanje UNICEF-a.

U skoro polovini crnogorskih opština postoje programi podrške roditeljstvu koji su, kako se navodi u Strategiji, imali pozitivne efekte na odnose roditelja i djeteta bez nasilnog disciplinovanja.

Relativizacija nasilja

Iako se slučajevi nasilja nad djecom rijetko prijavljuju, jedan od najnovijih procesuiran je u Beranama.

Naime, jedna majka je optužena da je povrijedila sina udarajući ga plastičnom drškom muvalice. Povrede su opisane kao dvije poprečne hemoragične linije, od deset centimetara čime je izvršila krivično djelo nasilje u porodici, navelo je Tužilaštvo.

Ovu informaciju su na društvenim mrežama i portalima pratili su komentari koji incident relativizuju, ismijavaju ali i glorifikuju ovu vrstu “vaspitavanja”.

“Mene je bila majka znala ošamarit kad sam imao 30 god”, “Moja bi trebala da robija 40 godina”, “Zna li se kako je taj mali?”, “E sine, ja bih te tek prebila kad se doma vratim”, “Mene je majka tukla drškom od usisivača i zahvalan sam joj na tome”.

Duboki emocionalni ožiljci kao posljedice nasilja

Ukorijenjena ideja o opravdanosti nasilja je duboko problematična, navodi za RSE Katarina Čarapić, socijalna radnica iz Udruženja Roditelji, koja se bavi edukacijom roditelja.

Normalizacija nasilja često proizilazi iz kulturnog obrasca u kojem se ono koristi kao sredstvo kontrole i vaspitanja, uz narative poput: ‘Mene su tukli i ništa mi ne fali’ – ističe Čarapić.

Međutim, dodaje da nasilje ostavlja duboke tragove na emocionalnom i socijalnom razvoju djeteta.

Uz to, kako kaže, dijete koje odrasta u okruženju koje fizičko kažnjavanje koristi kao glavni oblik discipline, nauči da se problemi rješavaju nasilno.

Kod mlađe djece, ističe, nasilje šalje poruku da nisu dovoljno dobra, da su njihovi stavovi nevažni a njihove potrebe zanemarene.

Posljedice toga, naglašava, mogu biti smanjeno samopouzdanje, emocionalna nestabilnost, anksioznost i nesposobnost za građenje zdravih odnosa.

Kada dijete ispoljava neprihvatljivo ponašanje, to je često signal problema unutar porodice ili okruženja. Umjesto kažnjavanja i etiketiranja, potrebno je sagledati širu sliku i razumjeti šta dijete time poručuje – navodi Čarapić.

Kako dodaje, javnost koja opravdava nasilje treba da se zapita u kakvom društvu želi da odgaja djecu – onom koje koristi silu za uspostavljanje discipline ili koje gradi odnose zasnovane na empatiji i poštovanju.

S druge strane, upozorava i na opasnost prezaštićivanja, koje može biti gotovo jednako štetno kao i grubi odgojni pristupi.

I roditelji ponekad ‘na ivici’

Ivana iz Podgorice, majka dva dječaka, kaže za RSE da ne primjenjuje nasilno vaspitavanje ali da bude trenutaka kada je “na ivici izazova”.

Smatra da bi svi roditelji trebalo da prođu edukacije o štetnosti nasilja. I sama je prošla kroz desetomjesečnu školu roditeljstva.

Moramo prekinuti taj teški obrazac koji smo naslijedili od naših roditelja i prethodnih generacija. To se postiže kroz edukaciju, razvijanje vještina samokontrole u trenucima kad se dijete ne ponaša na željeni način. A to nije lako – kaže Ivana.

S druge strane, njena sugrađanka Marina kaže da “u prutiću” ne vidi ništa loše.

Naravno, nisam da se djeca ubijaju od batina ali ne škodi malo ove discipline. Meni se čini da je danas veći problem što su djeca previše puštena i raspuštena i samim tim nesposobna za život – navodi Marina.

Iako je nasilje nad Žaklinom s početka naše priče prestalo kada je prešla da živi kod oca, psihički ožiljci ostali su duboko ukorijenjeni.

Danas je majka dvije djevojčice.

Sada kad sam i sama roditelj, jako mi je teško da razumijem sve što mi se dešavalo… Nasilje ne može biti rješenje, pogotovo ne kad je agresor nadmoćan u svakoj kategoriji – kaže Žaklina.

I Evropa konstatovala zabrinjavajući trend u Crnoj Gori

Izvještaj o napretku Evropske komisije za Crnu Goru za 2022. godinu konstatuje da zakonodavstvo protiv nasilja u porodici nad djecom ne nudi potrebnu zaštitu.

Izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika iz decembra 2023. godine pooštrene su kazne za nasilje u porodici.

Za fizičko ili psihičko nasilje kazne se kreću od novčanih do kazni zatvora od dvije do pet godina, zavisno od težine nasilja.

Smrt žrtve može rezultirati zatvorom do dvanaest godina.

Izvor: Radio Slobodna Evropa