Foto: Adžića krivina/Cetinjski list
Glavni pretres protiv okrivljenog Miroslava Vukovića koji se tereti za krivično djelo uništenje tuđe stvari prilikom upravljanja bagerom tokom razbijanja barikade na magistralnom putu Cetinje-Budva, održan je danas u Osnovnom sudu na Cetinju, gdje je sudija Branislav Leković pored optuženog, saslušao i ostale svjedoke događaja.
Okrivljenom Vukoviću na teret se stavlja da je 5. septembra 2021. godine, tokom razbijanja barikade koju su postavili građani na Adžića krivini, oštetio više putničkih i teretnih vozila, upravljajući bagerom kompanije ”Car invest”. Ukupna šteta prema navodima iz optužnog predloga je 7.925,23 eura.
Bagerista Vuković negirao je krivicu navodeći da je dobio usmeni nalog od Marka-Bata Carevića, vlasnika firme u kojoj je godinama zaposlen, da spremi mašinu, takozvanu utovarnu lopatu kojom bi se deblokirao put Budva-Cetinje.
Telefonom me je pozvao Carević i rekao da krenemo iz Budve prema Cetinju, pa sam to i učinio, uz pratnju policije, a takođe je u drugom vozilu u pratnji bio Carević i Dragan Božović. Kada smo došli na Obzovicu, zaustavili smo se na proširenju, te ovu moju radnu mašinu istovarili sa kamiona koji je tu došlepao, jer je Carević rekao da će doći pripadnici SAJ-a koji će dalje usmjeravati radnje. Tom prilikom Carević mi je rekao da posao izvršim sa što manje štete. Tu su bili prisutni policajci Šćekić i policajac Bojić koji je snimao istovaranje mašine i isti snimak poslao na društvene mreže. Nakon toga, došao je na lice mjesta sastav SAJ-a sa nekoliko vozila i meni se tada obratio pripadnik te jedinice Petar Knežević, dajući mi uputstva o djelovanju. Rekao mi je da se na barikadama nalaze gume, vozila, kamenje, utovarna lopata, jedan šleper i pitao me je da li mogu da pomjerim vozila. Odgovorio sam mu da može, a on je ukratko opisao cilj akcije, da se oslobodi jedna kolovozna traka, kako bi vozila policije prošla dalje prema Cetinjskom manastiru. Kada smo došli kod Auto-moto saveza, tu smo vidjeli da su zapaljene gume, bili su prisutni i ljudi koji su bacali kamenje u pravcu mene i policije, a čuo sam i pojedinačno pucanje. Prošao sam bagerom kroz vatru. Nakon toga sam uklonio tri motorna vozila koja su bila popriječena preko kolovoza, na način što sam spustio utovarnu kašiku ravno na kolovoz, a zatim ova vozila odgurao u stranu pored puta, da bih mogao prići šleperu firme “Zrnožit” koji je takođe bio popriječen. Šleper sam odgurnuo sa kolovoza, trudeći se da ga što manje oštetim. Nakon toga, policija mi je naredila da skrenemo prema Donjem polju, što ja i činim i tada na tom putu zatičem dva putnička vozila i utovarivač ”Radoje Dakić”, koji su takođe bili popriječeni – ispričao je Vuković.
Dalje je opisao da je vozila gurnuo u stranu, kada se jedno od njih prevrnulo na bok jer je bila nizbrdica, te da je gurajući utovarivač u stranu, vidio još više vozila koja su tom prilikom oštećena.
Nakon posljednjeg putničkog vozila koje sam sklonio, put je bio slobodan i moja radnja je bila završena. Jedan od policijiskih službenika mi je rekao da ćemo u koloni, u njihovoj pratnji poći prema manastiru. Sve sam radio pod komandom specijalne policije. Ništa nijesam radio na svoju ruku, ni iz kakve mržnje. Nije tačno da sam utovarnu kašiku podvlačio pod neko od ovih vozila, podizao ih u vis i bacao, i tako prevrtao – kazao je okrivljeni.
Zastupnica optužbe, tužiteljka Sanja Radunović navela je da je odbrana okrivljenog kontradiktorna jer je Vuković tokom izlaganja rekao da je jedini mogući način uklanjanja vozila bio da sa spuštenom utovarnom kašikom priđe do vozila i pogura ga. Na pitanje sudije, Vuković je negirao da je tom kašikom moguće podvući se ispod vozila i podići vozilo.
Nakon što je okrivljeni saslušan, postupak se nastavio izvođenjem dokaza. U svojstvu oštećenih, svjedočili su Ivan Vicković i Željko Roganović.
Svjedok Roganović navodi da je 5. septembra želio da napusti Cetinje i da se vrati u Kotor.
Parkirao sam svoje vozilo na Adžića krivini, jer policija nije dozvoljavala dalje da krenem. Kada sam kasnije došao, vidio sam da je moj auto oštećen. Nakon toga, obavijestio sam policiju, koja je tek kasanije napravila uviđaj, bez mog prisustva. Opravka vozila me je koštala hiljadu i stotinu eura. Pridružujem se krivičnom gonjenju protiv okrivljenog – kazao je Roganović.
Svjedok Vicković takođe se pridružio gonjenju protiv okrivljenog i postavio imovinsko-pravni zahtjev u visini štete koja je naznačena u optužnom predlogu.
Na pitanje tužiteljke Radunović, svjedok-oštećeni Vicković odgovara: “Mislim da je moje vozilo prije događaja bilo zaustavljeno na jednoj kolovoznoj traci usmjereno, u pravcu, nije bilo popriječeno i mislim da se moglo proći pored njega. Lijevo od mog vozla na kolovoznoj traci nije bilo ničega. Ja sam gledao snimak na kome se vidi kako utovarna kašika podiže moje vozilo, na nekom od portala, čini mi se na CDM-u, kazao je Vicković.
U nastavku, sudija Leković je pročitao iskaze preostalih oštećenih svjedoka koji se nisu pojavili u sudnici, kao i nalaz i mišljenje vještaka mašinske struke Gorana Čarapića.
Branilac okrivljenog, Dejan Komnenović predložio je da se u svojstvu svjedoka sasluša i Zoran Brđanin, tadašnjI direktor Uprave polilcije jer je, prema riječima advokata, bio uključen u događaj a na okolnosti izdavanja naloga – angažovanja Bata Carevića i okrivljenog Vukovića, za pomoć policiji u akciji.
Nastavak pretresa biće održan tokom novembra kada će biti saslušani svjedoci Petar Knežević, Marko Carević, Miodrag Drobac, Milan Bojić i Marinko Šćekić.
O predlogu za sasluašanje u svojstvu svjedoka Zorana Brđanina sud će donijeti odluku u nastavku postupka, nakon što budu saslušani ostali svjedoci.
M. Jovanović
U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno sunčano, ponegdje uz slabu do umjerenu oblačnost, a najviša temperatura vazduha iznosiće 16 stepeni.
Na sjeveru, tokom jutra, umjeren do jak mraz, po kotlinama magla ili povećana niska oblačnost, koja se ponegdje može zadržati i tokom prijepodneva.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, sjevernih smjerova, na jugoistoku umjeren do pojačan, povremeno na udare i jak, sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura od minus 11 do pet, a najviša dnevna od dva do 16 stepeni.
Reditelj Dejvid Linč preminuo je u 79. godini, saopštila je njegova porodica.
„Postoji velika rupa u svijetu sada kada on više nije sa nama. Ali, kako bi on rekao: ‘Držite svoje oko na krofni, a ne na rupi“, napisala je njegova porodica, prenosi „The Guardian“.
Reditelju je dijagnostikovan emfizem, izazvan prekomjernim pušenjem. On je početkom godine izjavio da zbog problema s disanjem nije u stanju da hoda duži period jer brzo ostaje bez vazduha, zbog čega je bio vezan za kuću.
Dejvid Linč poznat je po andergraund i alternativnim filmskim ostvarenjima.
Neki od najpoznatijih filmova i serija koje je režirao su „Glava za brisanje“, „Čovjek slon“, „Plavi somot“, „Dina“, „Bulevar zvijezda“, „Tvin Piks“ i drugi.
Novi protest, koji je neformalna grupa studenata “Kamo śutra?” organizovala povodom tragedije na Cetinju, večeras je održan ispred zgrade Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) u Podgorici.
Sa protesta je poručeno da je – kraj je izgovora, početak je dogovora. Ponovo su zatražene ostavke ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića. Nakon okupljanja ispred MUP-a organizovana je protestna šetnja do zgrade Vlade. U toku protestne šetnje okupljeni su uzvikivali “Ubice, ubice”, “Ostavke”… Ispred zrade Vlade pozvali su na 13 minuta tišine u čast 13 žrtava sa Cetinja.
Nošeni su transparenti na kojima je pisalo “Studenti protiv nasilja”, “Ministar a ne MNI star”, Ostavka je minimum odgovornosti”, “Crna i napaćena Gora”…
Predstavnica neformalne grupe studenata”Kamo śutra?” izniijela je svije zahtjeve:
– Ostavka ministra unutrašnjih poslova i potpredsjednika za bezbjednost
– ažurniji pristup posedovanju oružja
– reforma policijskih struktura
– povratak građanskog obrazovanja
– (novi zahtjev) poboljšanje institucionalnog pristupa brizi o mentalnom zdravlju
“Ovo je miran i dostojanstven protest i molim vas da se suzdržite od svakog vida nasilja. Naša zemlja je pokazla da nije uradila ništa kako bi zaštitila svoje građane. Niko nije preuzeo odgovornost za tragičan zločin. Prijestonica je zavijena u crno dva puta za dvije godine”, kazali su organizatori protesta.
Oni su saopštili da su odbili poziv premijera Milojka Spajića na sastanak na kojem bi razgovarali o zahtjevima sa protesta održanog 5. januara.
“Odlučili smo daovaj poziv odbijemo jer ne želimo da pregovaramo o zahtjevima. Naši zahtjevi su jasni, pa smo zamolili Vladu da ukoliko budu željeli da ih usvoje – to i javno objave”, naveli su grupe “Kamo śutra?”.
Iz grupe “Kamo śutra?” su istakli da je to miran i dostojanstven protest i zamolili sve građane da se suzdrže od bilo kojeg oblika nasilja – verbalnog, fizičkog, psihičkog.
“Što se takođe odnosi i na riječi/rečenice koje će biti ispisane na transparentima. Hvala vam što smo zajedno u borbi protiv svih oblika nasilja”, naveli su iz grupe “Kamo śutra?”.
Javni poziv za zapošljavanja 815 policajaca, na predlog Ministarstva unutrašnjih poslova, raspisan je danas.
Kako su saopštili iz Ministarstva unutrašnjih poslova, javni poziv traje 20 dana, a posljednji dan za prijavu je 5. februar 2025. godine.
“Ovaj javni poziv dio je odlučne vizije Ministarstva da pojača kapacitete policije, vrati povjerenje i unaprijedi sigurnost svih građana. Ovo je prilika za sve one koji žele da budu dio promjene, koji su spremni da budu prvi stubovi bezbjedosti naše zemlje i koji hoće da zajedno reformišemo i unapirjedimo institucije,“ izjavio je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.
Kako je rekao, policija ne traži radnu snagu, već ljude posvećene svojoj zemlji, ljude spremne da svaki dan služe građanima Crne Gore.
“Imajući u vidu zatečeno teško nasljeđe zbog kojeg veći dio javnosti nije imao povjerenja u policiju, na ovaj način ne rješavamo samo problem kadrovskog deficita u policiji, već osiguravamo da kroz najtransperentniji postupak prijema novih policijskih službenika osiguramo da u službu mogu ući samo pojedinci sa neupitnim ličnim i profesionalnim integritetom, koji će garantovati odbranu države i svih građana od bezakonja i kriminala”, naveo je Šaranović.
Uslovi za prijavljivanje
Na javni poziv se mogu javiti svi zainteresovani kandidati koji imaju 30 ili manje godina starosti, dok strarosna granica za one koji su nekada radili u policiji ili su završili pripravnički staž, Program stručnog osoposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem ili su bili volonterski angažovani u policiji, mogu se javiti ukoliko imaju 40 ili manje godina starosti.
“Na ovaj način želimo da, pored mlađih od 30 godina, pozovemo i bivše nekompromitovane policijske službenike, koji imaju najviše 40 godina starosti, da se prijave na javni poziv, te da kao već obučeni i osoposobljeni za policijske poslove daju doprinos jačanju sektora bezbjednosti”, piše u saopštenju MUP-a.
Kada je u pitanju potreban nivo kvalifikacije obrazovanja, na javni poziv mogu se javiti svi kandidati koji imaju najmanje V, VI ili VII nivo kvalifikacija obrazovanja, bez obzira na fakultet koji su završili.
Takođe, Ministarstvo unutrašnjih poslova obezbijedilo je transparentan i rigorozan proces selekcije kako bi u redove policije ušli samo oni kandidati koji zadovoljavaju najviše standarde.
Testiranja uključuju:
Provjeru psiho-fizičkih sposobnosti.
Detaljne bezbjednosne provjere.
Ocjenjivanje integriteta kroz pisano testiranje, upitnike o imovini i usmene intervjue.
Provjeru znanja i vještina kroz teorijska i praktična testiranja specifična za policijski posao.
Sve detaljne informacije o uslovima i načinu prijave na javni poziv zainteresovani kandidati će moći da dobiju na interent stranici http://www.mup.gov.me ili putem e-mail: javnipoziv.policija@mup.gov.me, kao i putem telefona: 020/870-222; 020/870-333; 020/870-444 u vremenu od 07.00 – 15.00 sati.
Crna Gora treba da iskoristi zamah politike proširenja, za šta je potreban intenzivan politički dijalog, nastavak reformi i kontinuirana podrška evropskih partnera, ocijenio je predsjednik države Jakov Milatović.
Milatović je, kako je saopšteno iz kabineta predsjednika, sa evropskom komesarkom za proširenje Martom Kos razgovarao o evropskom putu države i aktuelnim izazovima.
On je ocijenio da je posjeta Kos Crnoj Gori, ubrzo nakon stupanja na funkciju u decembru prošle godine, nastavak angažovanog političkog dijaloga na temu evropske integracije Crne Gore i potvrda obostrane posvećenosti politici proširenja EU.
Milatović je istakao da je strateško partnerstvo između EU i Zapadnog Balkana važnije nego ikad.
On je naveo da je Crna Gora najnapredniji kandidat za članstvo i da je primarni vanjskopolitički cilj države da postane 28. država članica Unije do 2028. godine.
„U tom kontekstu, potrebno je da iskoristimo zamah politike proširenja, za šta je potreban intenzivan politički dijalog, nastavak reformi na domaćem planu, kao i kontinuirana podrška naših evropskih partnera“, istakao je Milatović.
Prema njegovim riječima, preduslov za iskorak u integracionom procesu je da domaći politički akteri pokažu istinsku političku volju i posvećenost.
„Te da se prevaziđe ustavna i sa njom povezana parlamentarna kriza u kojoj se naša zemlja trenutno nalazi”, poručio je Milatović.
On je kazao da dijeli zabrinutost EU zbog odluke Skupštine da konstatuje prestanak funkcije sutkinji Ustavnog suda, i da je saglasan sa stanovištem Evropske komisije da treba obezbijediti punu funkcionalnost Ustavnog suda, kao osnovnog zaštitnika vladavine prava i demokratske stabilnosti u zemlji.
Milatović je informisao Kos da je 3. januara raspisan poziv za izbor jednog sudije Ustavnog suda kojeg predlaže predsjednik Crne Gore.
On je, kako je saopšteno, naglasio i potrebu da politički akteri u Skupštini, koja već neko vrijeme ne zasijeda, prevaziđu parlamentarnu krizu.
Milatović je podsjetio da još nije donijet Budžet za ovu godinu i da je rad skupštinskog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu u zastoju, što se može negativno odraziti na realizaciju Reformske agende.
On je ukazao i na važnost rješavanja institucionalnih blokada na lokalnom nivou, posljednji put demonstriranu prilikom formiranja lokalne vlasti u opštini Budva.
Milatović je naglasio potrebu za kontinuiranim prisustvom i bliskom saradnjom s Evropskom komisijom kako bi se uspješno priveli kraju pristupni pregovori države.
On je naveo da očekuje da će se, u što skorijem roku, steći politički uslovi za zatvaranje poglavlja 31 i upoznao Kos da će 27. januara početi bilateralne konsultacije Crne Gore i Hrvatske o rješavanju otvorenih pitanja.
Milatović je ponovio da Crna Gora ostaje kredibilan NATO partner, posvećen regionalnoj saradnji, i u potpunosti usklađena sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU.
Kos je naglasila da se danas svi slažu da je potrebna snažnija i veća EU.
Ona je, kako je saopšteno, navela da Crna Gora ima realnu šansu da tokom njenog mandata završi pregovore o pristupanju sa Evropskom unijom.
Prema riječima Kos, pristupanje EU mora biti nacionalni projekat, u koji će biti uključeni svi.
„A taj proces je, prije svega, zasnovan na zaslugama. Ja sam u vašem timu i podržaću vas na svakom koraku”, poručila je Kos.
Ukupni prihodi od igara na sreću i nagradnih igara iznosili su prošle godine 33.812.130 eura, što predstavlja rast od 51,27 odsto u poređenju sa 2023. godinom, čime su stoprocentno ostvareni ciljevi Uprave za igre na sreću, Ministarstva finansija i Vlade Crne Gore na planu jačanja državnog budžeta. To se navodi u saopštenju Uprave za igre na sreću.
Ukupni godišnji prihodi po osnovu priređivanja igara na sreću putem interneta i drugih telekomunikacionih sredstava iznose 12.581.648 eura.
„Zabilježen je i porast prihoda od kazinskih igara za 91,19 odsto, čiji je ukupan iznos 5.191.503 eura. Takođe, po osnovu kladioničkih igara prihodovano je 9.634.685 eura, pa je i taj segment naplate uvećan za 7,08 odsto u odnosu na 2023. godinu“, navodi se u saopštenju Uprava za igre na sreću.
U navedenom periodu ostvaren je i rast prihoda od priređivanja igara na sreću u automat klubovima od 26,44 odsto, čime je dostignut iznos od 6.320.924 u prethodnoj godini.
Podsjećaju, da Uprava za igre na sreću je 1. novembra 2024. godine uspostavila jedinstveni informacioni sistem, čijom primjenom je unaprijeđen proces nadzora priređivača igara na sreću i postavljeni temelji za održiv rast i povećanje budžetskih prihoda.
„Implementacija novog informacionog sistema sprovedena u drugoj polovini godine, kao i značajno povećanje prihoda od igara na sreću, predstavljaju jasne pokazatelje uspješnog rada Uprave za igre na sreću u 2024. godini“, navodi se u saopštenju Uprave za igre na sreću.
Uprava će, kako poručuju, nastaviti da snaži saradnju sa nadležnim institucijama u oblasti sprečavanja pranja novca, što će doprinijeti daljem unapređenju kontrolnih mehanizama i efikasnijem praćenju tokova novca.
Izvor: RTCG