Na sastanku direktora lokalnih javnih emitera pokrenuta je inicijativa za formiranje udruženja koje će okupiti lokalne javne emitere u cilju zajedničkog djelovanja na unaprjeđenju i zaštit svojih članova.

Direktori lokalnih javnih emitera su konstatovali da najnovija postojeća zakonska rješenja nijesu unaprijedila i osigurala finansijsku stabilnost, što je jedna od bitnih pretpostavki za slobodno i kvalitetno funkcionisanje medija.

Na sastanku održanom u prostorijama Radiotelevizije Nikšić, posebno su bila u fokusu pitanja koja se odnose na održivost većine lokalnih javnih emitera u Crnoj Gori, a naročito primjena člana 49, stav 3 i 4 Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama, čije odredbe zbog nepreciznosti zakonskog teksta omogućavaju paušalna tumačenja od strane državnih organa i lokalnih samouprava.

Prisutni su apostrofirali da jedna od prvih aktivnosti u radu novog Udruženja lokalnih javnih emitera budu prvenstveno izmjene i dopune Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama i drugih izmjena prvenstveno onih članova Zakona koji se odnose na izbor direktora i članova savjeta lokalnih javnih emitera.

Ukazano je da rad lokalnih javnih emitera opterećuju visoke naknade koje treba izmiriti prema PAM-u što stvara u praksi mogućnost blokade rada, pa samim tim i redovnog finansijskog poslovanja lokalnih javnih emitera, kao specifičnih privrednih društava, a što je takođe posljedica nedovoljno preciznih zakonskih rješenja u ovoj oblasti.

Na sastanku je dogovoreno da na sve izazove i probleme sa kojima se godinama susrijeću lokalni javni emiteri treba odgovoriti na solidaran način putem osnivanja Udruženja, koje će sva navedena pitanja delegirati nadležnim institucijama u cilju unaprjeđenja profesionalnih standarda i zaštite pravnih interesa. U tom kontekstu RTV Nikšić će na samom početku pružiti svu neophodnu tehničku i logističku podršku radu ovog udruženja.

Zemlje regiona su loše rangirane na međunarodnim listama medijskih sloboda, dijele probleme u oblasti medijske slobode i pismenosti, a povezane su i dubokim društvenim, kulturnim i političkim vezama, uz političke uticaje koji često prelaze granice, zbog čega je važna zajednička intervencija organizacija posvećenih borbi za demokratske standarde, slobodu medija i unaprijeđenje dobrosusjedskih odnosa, zaključeno je na inicijalnom sastanku u okviru projekta „MedIA – Lit (jačanje medija i medijske pismenosti za demokratsko angažovanje)“.

Projekat realizuje Centar za građansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa Helsinškim odborom za ljudska prava u Srbiji, Udruženjem za promociju euroatlanske incijative – Atlanskom inicijativom iz Bosne i Hercegovine,  Helsinškim komitetom za ljudska prava iz Sjeverne Makedonije i Centrom za novinarsku izvrsnost u Tirani (Albaniji), a uz podršku Evropske komisije.

Opšti cilj ovog projekta je, kako navode iz CGO, unaprijeđenje slobode medija i medijske pismenosti, kao i regionalne saradnje na Zapadnom Balkanu, kroz jačanje profesionalnog novinarstva i osnaživanje kapaciteta organizacija koje se bave medijima. Preciznije, projekat će se fokusirati na podsticanje nezavisnog novinarstva u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji kroz promociju, edukaciju i izgradnju kapaciteta medijskih profesionalaca, ali i jačanje svijesti o značaju medijske pismenosti i suzbijanja govora mržnje na internetu.

„Vjerujemo da će kroz ovu inicijativu medijski profesionalci, OCD i institucije dobiti priliku da razmijene znanja, iskustva i najbolje prakse. Zajedničkim naporima možemo stvoriti okruženje u kojem će mediji biti osnaženi da obavljaju svoj ključni zadatak – da informišu javnost, pozivaju na odgovornost i doprinose razvoju demokratskih društava čiji su temelj, a građani obrazovani da budu dovoljno medijski pismeni kako bi izbjegli zamke korišćenja medija u propagandne i manipulativne svrhe“, istakla je direktorka za strategiju i komunikacije u CGO-u Zvezdana Kovač.

Ona je ukazala na to da su im partneri ugledne organizacije iz četiri zemlje Zapadnog Balkana, a njihova stručnost i iskustvo oznažuju kredibilitet ovog projekta.

“Ovaj projekat je okupio partnere iz regiona kako bi se zajednički suočili s problemima dezinformacija i integriteta medija. Medijska pismenost jedan je od najvećih izazova današnjice – osiguravanje da ljudi mogu vjerovati informacijama koje konzumiraju.  S obzirom na stanje u medijima, to je izazovan zadatak”, navodi suosnivačica Atlanske inicijative iz BiH Edina Bećirević.

“Imali smo veoma produktivan prvi radni sastanak. Značajno je to što je projekat regionalan; i to jeste najbolji način da se ovi problemi rješavaju. Važno je i to što projekat vodi CGO iz Crne Gore, organizacija koja ima dokazani integritet i sa kojom Atlantska inicijativa rado sarađuje”, zaključuje ona.

I Ljiljana Palibrk iz Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji naglašava regionalni opseg projekta.

„Uz sve razlike koje postoje među zemljama, nosimo se sa istim bazičnim problemima – kako građani dobijaju informacije od javnog značaja, da li dobijaju istinite ili lažne informacije, kako se mediji odnose prema njima, u kojoj mjeri su mediji pod pritiskom vlasti? Srbija je sada eklatantan primjer koliko je to važno, jer smo svjedoci da nisu svi građani informisani i da ne dobijaju prave informacije od strane institucija. Važno je da pokušamo pomoći medije i osnažiti ih da mogu informisati građane na adekvatan način“, poručuje ona.

Izvršni direktor Centra za novinarsku izvrsnost iz Tirane Dhimiter Gjodede poručuje da su dezinformacije možda najveća prijetnja bezbjednosti i demokratiji našeg vremena, kako na globalnom tako i na lokalnom nivou, uključujući i Albaniju.

„To je negativna posljedica tehnološkog napretka i sve većeg, ali neograničenog, uticaja društvenih mreža u našim društvima. Stoga, unaprijeđenje medijske pismenosti među širom javnošću, pružanjem građanima kritičkih alata za prepoznavanje i analizu stvarnog sadržaja od lažnih narativa, predstavlja ključni izazov koji se mora prevazići kako bi demokratska društva opstala i napredovala, a ovaj projekat će tome značajno doprinijeti”, kazao je on.

Koordinatorka za komunikacije u Helsinškom komitetu za ljudska prava iz Sjeverne Makedonije Aleksandra Bubevska kaže da je medijska pismenost jedna od osnovnih vještina tj. pismenosti u XXI vijeku.

„Brojna su istraživanja koja ukazuju da se značajan procenat ljudi, na nivou ukupne svjetske populacije, zalaže da medijska pismenost postane zvanična akademska vještina. Ovaj projekat je vrlo važan zbog regionalne dimenzije upravo u oblasti medijske pismenosti i ojačavanju medija, a protiv je lažnih vijesti, što predstavlja problem sa kojim se suočavaju sve naše zemlje“, zaključila je ona.

Projekat „MedIA – Lit (jačanje medija i medijske pismenosti za demokratsko angažovanje)“ će se sprovoditi 30 mjeseci, a geografski pokriva Crnu Goru, Srbiju, Albaniju, Bosnu i Hercegovinu i Sjevernu Makedoniju.

Etički odbor ocijenio je da su 62 policajca prekršila Kodeks policijske etike, a formirana su 24 predmeta vezana za životni stil policijskih službenika. U osam slučajeva o ovim predmetima je obaviješteno nadležno tužilaštvo, koje je dostavilo instrukcije za dalje postupanje, dok je u saradnji sa Agencijom za sprječavanje korupcije (ASK) formirano šest predmeta, dok u preostalih 10 predmeta mjere i radnje preduzima Odjeljenje za antikorupciju, saopštio je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.

Izvještaj o imovini i prihodima, Odjeljenju za antikorupciju dostavio je 3.581 policijski službenik, dok 62 policijska službenika nisu dostavila izvještaj u predviđenom roku.

On je istakao da se Uprava policije Crne Gore nalazi u intenzivnom procesu transformacije, usmjerenom ka izgradnji efikasne i profesionalne policijske službe koja će biti u stanju da se nosi sa složenim izazovima savremenog organizovanog kriminala.

“Nasljeđe dugogodišnje vlasti, obilježeno korupcijom i povezanošću sa kriminalnim grupama, ostavilo je duboke tragove na institucije sistema, uključujući i policiju”, navodi Šaranović. 

Naglasio je da podnošenje Izvještaja o imovini i prihodima policijskih službenika predstavlja važan korak u jačanju transparentnosti, odgovornosti i integriteta policijskih službenika.

“Primjenom preciznih kontrolnih mehanizama, kontinuirano radimo na unapređenju profesionalnih standarda i očuvanju etičkih vrijednosti u policijskoj službi jačamo povjerenja koje građani polažu u institucije”, poručuje Šaranović. 

Do sada je, kako je kazao, sprovedeno 1.510 kontrola dostavljenih izvještaja, pri čemu je utvrđeno da je skoro 1.000 izvještaja nepotpuno. Kao rezultat toga, 220 policijskih službenika je pozvano da ispravi svoje izvještaje, od kojih je 160 već ponovo podnijelo ispravne verzije Izvještaja.

“U skladu sa Pravilnikom o kontroli imovine, prihoda i životnog stila policijskih službenika, Etičkom odboru su poslata 62 zahtjeva za davanje mišljenja o eventualnim povredama pravila i standarda definisanih Kodeksom policijske etike. Etički odbor je dostavio svoja mišljenja o postojanju povreda za svih 62 policijska službenika, koja su proslijeđena njima i njihovim rukovodiocima radi daljeg postupanja”, navodi Šaranović. 

Tokom kontrole, kako ističe Šaranović, formirana su 24 predmeta vezana za životni stil policijskih službenika (odnos imovine i prihoda).

“U osam slučajeva o ovim predmetima je obaviješteno nadležno tužilaštvo, koje je dostavilo instrukcije za dalje postupanje, dok je u saradnji sa Agencijom za sprječavanje korupcije (ASK) formirano šest predmeta, dok u preostalih 10 predmeta mjere i radnje preduzima Odjeljenje za antikorupciju”, dodaje on. 

Šaranović poručuje da će insistirati kod direktora Uprave policije da u saradnji sa neposrednim starješinama za sve policijske službenike za koje je Etički odbor utvrdio povredu, preduzmu radnje iz svoje nadležnosti neophodne za pokretanje disciplinskog postupka zbog teže povrede radne dužnosti, kako bi se izrekla odgovarajuća sankcija propisana Zakonom u rasponu od opomene, preko novčane kazne, nemogućnosti sticanja neposredno višeg zvanja, raspoređivanja na radno mjesto za koje je predviđeno niže zvanje, pa sve do prestanka radnog odnosa.

Predsjednik države Jakov Milatović čestitao je stupanje na dužnost predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država Donaldu Trampu, saopšteno je iz njegovog Kabineta.

“Preuzimanje ove odgovorne dužnosti dolazi u važnom trenutku, kada se međunarodna zajednica suočava sa brojnim izazovima. Uvjeren sam da će Sjedinjene Američke Države sa Vama na čelu nastaviti da budu promoter mira i stabilnosti i važan faktor u rješavanju pitanja od globalnog značaja. Crna Gora i Sjedinjene Države nisu samo viševjekovni prijatelji, već i saveznici u okviru NATO-a. Nastavićemo da pružamo doprinos kolektivnoj i regionalnoj stabilnosti. Podrška Sjedinjenih Država u pogledu evropske integracije država Zapadnog Balkana ostaje ključna za stabilnost kako regiona, tako i šire.

Kazao je da koristi priliku da izrazi zadovoljstvo povodom ukupne saradnje Crne Gore i Sjedinjenih Država, kao i nedavno pokrenutog Drugog ekonomskog dijaloga koji predstavlja odraz međusobne posvećenosti i primjer uspješne saradnje.

“Sa uvjerenjem da će tokom Vašeg mandata odnosi između Crne Gore i Sjedinjenih Država biti ojačani uspostavljanjem Strateškog partnerstva, molim Vas da primite izraze mog najvišeg uvažavanja i srdačne pozdrave”, stoji u čestitki predsjednika Milatovića.

Britanski niskobudžetni avio-prevoznik, easyJet, će tokom predstojeće turističke sezone povezivati Aerodrom Tivat sa šest destinacija, a to su: London Luton, London Getvik, Berlin, Mančester, Bristol i Ženeva, saopšteno je nakon sastanka menadžmenta ove kompanije sa predsjednikom Vlade Milojkom Spajićem i izvršnim direktorom Aerodroma Crne Gore, Rokom Tolićem na zvaničnom sastanku u Podgorici.

“Imamo ambiciozne planove u cilju unapređenja avio-dostupnosti Crne Gore. U narednom periodu odlučićemo o budućnosti naših aerodroma, unaprijediti infrastrukturu. Želimo kredibilne partnere. Naš cilj je da budemo značajno dostupnija i konkurentna avio-destinacija“, rekao je Spajić.

On je ukazao na poseban značaj trajanja jeftinih letova britaskog avio-prevoznika u predstojećoj sezoni, odnosno od ranog proljeća do kraja oktobra.

“Sedam mjeseci letenja je strateški cilj turističke privrede Crna Gore i izlazak iz uvriježenog modela da sezona traje tri mjeseca“, kazao je premijer.

Predstavnici easyJet-a saopštili su da je putnički saobraćaj njihove kompanije u Crnoj Gori porastao sa preko 71 hiljade putnika, iz 2023. godine, na preko 132 hiljade, u 2024. godini.

Direktor Aerodroma Crne Gore najavio je kakve su projekcije za ovu godinu.

“Britanski avio-prevoznik easyJet, koji je jedan od najvećih svjetskih loukostera, u Tivtu, nakon okončanja pandemije, bilježi rast od oko 200 odsto. Na šest linija koje su najavili tokom ovoga ljeta, potencijalnim putnicima nude blizu 200 hiljada sjedišta. Uz to, pokazali su spremnost da sa nama razgovaraju o budućoj novoj mreži odredišta“, objasnio je Tolić.

Današnji sastanak sa jednim od čelnika ove kompanije, Gerijem Batlerom, kako je rekao Tolić, dio je mjera koje Aerodromi Crne Gore preduzimaju da bi Crna Gora, u godinama koje predstoje, imala što bolju povezanost, a što od Aerodroma građani i Vlada i traže.

“Mi sprovodimo niz aktivnosti sa svojim avijacijskim partnerima da bismo tokom predstojeće turističke sezone imali što više linija. Uz to, izuzetno cijenimo što je predsjednik Vlade, Milojko Spajić i lično prepoznao značaj ove posjete uz, naravno, Ministarstvo saobraćaja, koje nam je odobrilo izmjene Podsticajne šeme kako bismo ACG učinili što atraktivnijima i da bismo privukli dodatni promet“, istakao je Tolić.

Premijer i rukovodstvo Aerodroma Crna Gore uvjereni su da će se u sinergetskom djelovanju sa Ministarstvom turizma, Nacionalnom turističkom organzacijom i privredom, ostvariti zacrtani ciljevi.

“Aerodromi Crne Gore su tokom 2024. godine ostvarili rekordne rezultate sa opsluženih blizu 2.900.000 putnika, što je 15 odsto više nego prošle i osam odsto više nego 2019. godine”, zaključuju iz Vlade.

Vladimir Putin je čestitao Donaldu Trampu na preuzimanju dužnosti nekoliko sati prije njegove inauguracije.

Ruski predsjednik izjavio je da je otvoren za dijalog s novom američkom administracijom o pitanju Ukrajine i nuklearnog naoružanja.

Putin je ove komentare iznio tokom sastanka Savjeta bezbjednosti Rusije.

Vitalna vojna i finansijska podrška Amerike Ukrajini, u njenim pokušajima da se odupre ruskoj invaziji, smatra se ugroženom dolaskom Trampove administracije.

Tramp je ranije obećao da će riješiti sukob u roku od 24 sata.

To ukazuje na mogućnost razgovora, ali bi takvi pregovori stavili Putina u znatno povoljniju pregovaračku poziciju, s obzirom na to da je Rusija zauzela veliki dio ukrajinske teritorije.