Vrijeme u Crnoj Gori sjutra promjenljivo do potpuno oblačno, prijepodne ponegdje moguća kiša, uglavnom, u istočnim i centralnim predjelima, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.

Kako navode, ujutru na sjeveru po kotlinama ponegdje magla, a od sredine dana u većem dijelu zemlje sunčani periodi.

Vjetar mjestimično umjeren do jak južnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha od 3 do 14, najviša dnevna od 6 do 18 stepeni.

Već decenijama Maroko radi na tome da postane domaćin Svjetskog prvenstva u fudbalu. Godine 2030, dio utakmica će biti igran u Maroku. Zato su tamo već pokrenuti pozamašni građevinski projekti.

Često su upravo stvari koje još ne postoje one o kojima se najviše priča. U Maroku je to Veliki stadion u Kazablanki. To je jedan od projekata o kojima se još uvijek ne zna mnogo – koliko će tačno koštati ili kako će izgledati, piše Dojče vele (DW).

Čak ni stručnjaci ne mogu da daju konkretne odgovore. Ono što je sigurno jeste da Maroko trenutno planira najveći fudbalski stadion na svijetu sa 115.000 mjesta. Nalaziće se nedaleko od metropole Kazablanke, i nosiće ime Hasan II.

Duh veličine

Sa 115.000 mjesta, stadion će premašiti kapacitete velikih fudbalskih zdanja poput Santjago Bernabeua u Španiji ili Marakane u Brazilu, čija je trenutna kapacitet manji od 80.000 mjesta nakon renoviranja prema FIFA standardima. Zašto se Maroko odlučuje za ovakvu veličinu?

Muher Lahsen, savjetnik za sportsku infrastrukturu u Maroku, kaže: „Zašto da ne? Zašto Maroko ne bi imao najveći fudbalski stadion na svijetu?“ Maroko ima dugu tradiciju pompeznih građevina. „Još je kralj Hasan II u Kazablanki izgradio džamiju ogromnih razmjera,“ podseća Lahsen.

Ta džamija je donedavno bila najveća na svijetu. Maroko je već poznat po svojim superlativima – ovdje se nalazi najbrži voz u Africi, toranj Mohamed VI, najviša zgrada na kontinentu, i trenutno se gradi najveći postrojenje za desalinizaciju morske vode u Africi.

Očekivanja od turnira

U Kazablanki su već počeli pripremni radovi za izgradnju stadiona – krčenje terena, priključenje struje i vode, te izgradnja puteva. Sa Svjetskim prvenstvom 2030. godine povezana su velika očekivanja, kako za turizam tako i za cjelokupnu ekonomiju Maroka.

Lahsen ističe: „Ova Svjetska prvenstva učiniće Maroko još poznatijim, što će koristiti ne samo turizmu, već cijelom društvu.“

Šta poslije Svjetskog prvenstva?

Pitanje koje se često postavlja jeste šta će biti sa ovim ogromnim stadionom nakon 2030. godine. Abderahim El-Jadini, arhitekta iz marokanskog ministarstva planiranja, uvjerava:

„Ovo nije kao Katar, gdje nema fudbalske kulture i gdje su stadioni morali biti demontirani. U Maroku je fudbal religija.“

Pored sportskih događaja, stadion će moći da ugosti koncerte i festivale, što će ga činiti održivim na duži period. Gradnja bi trebalo da bude završena do kraja 2028. kako bi stadion bio spreman za Svjetsko prvenstvo.

Izvor: Deutsche Welle

Institit za biologiju mora (IBMK) iz Kotora na svojoj Fejsbuk stranici objavio je danas seriju fotografija i kraćih zapisa svoje naučnice, Vesne Mačić koja se nalazi na Antarktičkom kontinentu sa bugarskom naučnom ekspediocijom.

“Institut za biologiju mora, kao naučna institucija posvećena očuvanju i istraživanju morskih ekosistema, ponosno učestvuje u međunarodnim projektima koji pomjeraju granice nauke. Naša saradnja sa Bugarskim institutom za Antarktik omogućila je da se i Crna Gora upiše među zemlje čiji naučnici doprinose istraživanjima na jednom od najsurovijih i najudaljenijih mjesta na planeti – Antarktiku. Ovo je posebno značajno za naš Institut jer ne samo da pokazujemo da nauka nema granice, već i aktivno doprinosimo razumijevanju globalnih ekoloških izazova poput mikroplastike, klimatskih promjena i očuvanja biodiverziteta. Dr Vesna Mačić, kao dio 33. bugarske antarktičke ekspedicije, svojim radom predstavlja ne samo naučnika našeg Instituta, već je i kao ambasador Crne Gore u ovom međunarodnom poduhvatu”, saopšteno je iz IBMK.

Mačić, naučna savjetnica u IBMK, pred kraj prošle godine postala je prva naučnica iz Crne Gore koja je nogom stupila na antarktički kontinent. Ona se od 28. decembra nalazi u bugarskoj istraživačkoj stanici i bazi na ostrvu Livingston koje leži na samo 110 kilometara od najsjevernijeg dijela kopnene mase samog antarktičkog kontinenta, a preko 500 nautičkih milja je daleko od rta Horn na samom jugu južnoameričkog kontinenta.

Mačić je tamo stigla zajedno sa naučnicima i posadom bugarskog istraživakog broda “Sv.Kiril i Metodii” (RSV-412) na kojem se prethodno ukrcala u argentinskoj luci Ushiuaia. Tokom boravka na ostrvu Livingston koje je dio antarktičkog kontinenta, Mačić će, kako je ranije saopšteno sa IBMK, sakupiti uzorke za istraživanje prisustva mikroplastike u jednom od najosjetljivijih ekosistema na planeti. Antarktik je inače, dio Zemlje koji je pod najmanjim antropogenim uticajem i predstavlja ključ za razumijevanje naše planete.

“Istraživanja mikroplastike na Antarktiku imaju značajnu ulogu u razumijevanju uticaja plastičnog otpada na globalne ekosisteme”, pojašnjeno je iz IBMK uz napomenu da će nakon povratka Mačić koji se očekuje oko 20. januara, uzorci koje je ona prikupila biti detaljno analizirani u laboratorijama u Kotoru.

U opisima fotografija koje je poslala sa ostrva Livingston, Mačič je navela da su prvi dani njenog boravka na Antarktiku “potvrdili očekivanja da je ovo naučna misija potpuno drgugačija od svih prethodnih”.

“Metode rada su u suštini iste, ali uslovi okruženja uslovaljavaju uvođenje raznih modifikacija te ovdje saradnja, interdisciplinarna i međunarodna, nije izbor, već moranje. Bugarska baza se uglavnom električnom energijom napaja iz solarnih panela, a kad se uđe u glavnu zgradu, moj prvi osjećaj je bio kao da sam ušla u ušuškani, planinarski dom nekok dobrog prijatelja. Dobrodošlica, toplina, saradnja, pogled za nezaborav … neizmjerno sam srećna što sam dio ove ekspediciji”, napisala je Mačić.

Jedan od prvih zadataka po prispijeću broda “Sv. Kiril i Metodii” u Južni zaliv na obali ostrva Livingston, bilo je prebacivanje sa plovila na neuređenu, prirodnu kamenitu i šljunkovitu obalu, nekoliko desetina tona novodopremljene naučno-istraživačke opreme, ali i građevinskog materijala nephodnog za dogradnju još jednog modula stanice sa novom laboratorijom.

“Već sada je nova zgrada impresivna i Kamen kao šef stanice, sa tih šest momaka koji rade na njoj, i sva ostala podrška sa broda i logistika iz Bugarske, zaista zaslužuju divljenje i sve pohvale”, navela je Mačić koja nije krila oduševljenje prizorima netaknute prirode na dalekom antarktičkom ostvu na kome vlada klima polarne tundre.

“Prizori su kao sa druge planete, a još čudnije kad ima sunca, tanja jakna je sasvim dovoljna – naravno, sa nekoliko podslojeva garderobe. Ovdje je sada ljeto i normalno je da se topi led i snijeg, ali nažalost zbog raznih čovjekovih aktivnosti ovaj proces je sada mnogo intenzivniji. Svi smo svjedoci klimatskih primjena, a predviđanja kažu da će ekstremnih situacija biti sve intenzivnijih i sve češće”, istakla je Vesna Mačić koja se na ostrvu Livingston imala priliku “družiti” sa pingvinima i fokama kao najprepoznatljivjim predstavnicima antarktičke faune, te pročuvati zajednice mahovina, lišajeva i rijetkih tzv. viših biljaka koje predstavljaju oskudnu floru ovog udaljenog područja.

“Nakon dana prepunog doživljaja na Antarktiku, vrijeme je za odmor. Počela sam pisati dnevnik, ali toliko je novih iskustava da jednostavno ne stižem sve zabilježiti. Kao i ranije nakon svakog ronjenja, pravim kopiju novih fotografija i razmišljam kako bi moji prijatelji i profesionalni fotografi to vjerovatno bolje uradili. Ipak, nadam se da ove slike prenose barem djelić magije ovog najudaljenijeg i najmanje istraženog kontinenta, koji je za sada pod najmanjim antropogenim uticajem”, navela je naučnica kotorskog Instituta u opisu galeriije fotografija koje je poslala sa ostrva Livingston.

Izvor: Vijesti

Kosovo se i dalje, po nalazima Svjetske banke, suočava sa visokom stopom siromaštva stanovnika i najsiromašnije je u regionu i Evropi uopšte.

Zamjenica direktora Svjetske banke za Kosovo Džejn Sprouster kazala je za prištinsku televiziju RTV 21. da je prihod po glavi stanovnika i dalje nizak u poređenju s prosjekom zemalja članica EU, a stopa siromaštva je i dalje viša, nešto iznad 19 odsto.

Smatramo da u cilju postizanja održivog napretka u smanjenju siromaštva i povećanju zajedničkog prosperiteta, Kosovo mora da pređe na model konkurentnog ekonomskog rasta koji stvara više i kvalitetnija radna mjesta za sve ljude Kosova – kazala je ona.

Sprouster je navela i da će „obezbjeđivanje dovoljno kvalitetnih poslova za mlade stanovnike Kosova pomoći da se premosti jaz u prihodima sa EU“.

Prema njenim riječima, nivo bruto domaćeg proizvoda na Kosovu je najniži u regionu i iznosi u prosjeku 5.589 eura i da se zbog takvog ekonomskog nivoa građani žale da teško pokrivaju mjesec primanjima koja imaju.

Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) je i početkom 2024. izvijestio o produbljavanju siromaštva na Kosovu.

Po toj organizaciji, 10 odsto porodica na Kosovu preživljava s manje od dva eura dnevno.

Po podacima Svjetske banke, Kosovo i dalje ima najveći procenat nezaposlenih u regionu – zaposleno je svega 37 odsto radno sposobnog stanovništva.

Izvor: CDM

Debi Dejana Savića bio je neuspješan – na startu Svjetskog kupa, vaterpolisti Crne Gore poraženi su u Bukureštu od Grčke 18:10.

Na premijeri novih pravila, sa skraćenim napadom (25 umjesto 30 sekundi) i sa manjim bazenom (takođe 25 umjesto 30 metara), “ajkule” su dobro počele.

Vodile su 2:0 i 3:1, ali su se nakon toga praktično za sve pitali Heleni. Izjednačili su na 3:3, a onda je Aristeidis Halivopulos sa dva gola (drugi sa velike udaljenosti) preokrenuo na 6:4.

Izabranici Todorosa Vlahosa su u 2. četvrtini dali čak sedam golova, a na startu druge polovine meča je Stilijanos Argiropulos pogodio za 10:6.

Savić je uzeo tajm-aut u pokušaju da probudi ekipu. Nakon toga je propušten prvi napad, ali su Vasilije Radović iz igre i Balša Vučković iz peterca smanjili na 10:8.

Za minus dva je u posljednjem minutu 3. dionice pogodio i Strahinja Gojković, kojem je to bio prvi gol u seniorskoj reprezentaciji.

Miroslav Perković je na startu posljednje četvrtine prihvatio loptu koja se odbila od stative, fenomenalno izdržao duel i smanjio na 11:10. Nažalost, Stilijanos Argiropulos i Konstadinos Kakaris su pogađali u dva sljedeća napada i na šest minuta do kraja povisili na nedostižnih 13:10.

Poslije pregleda VAR-a je dosuđen peterac za Grke, a Argiropulos vratio rekordnih plus četiri (14:10), da bi Dimitrios Dimu iz novog penala pogodio za 15:10.

Savićevi izabranici kao da su se predali, pa je na 82 sekunde do kraja Nikolaos Gilas iz velike daljine povisio na 16:10, a potom Argiropulos i Juvecis iz kontri zaključili seriju 7:0 za konačnih 18:10.

Izvor: RTCG

Vaterpolisti Crne Gore odali su počast žrtvama masakra koji se dogodio na Cetinju prvog januarskog dana 2025. godine.

Naime, uoči početka duela sa Grčkom koji se igra na kvalifikacionom turniru za Svjetski kup, “ajkule” su tokom intoniranja himne u Bukureštu na svojim bademantilima nosili crni amblem na kojem je ispisano “CETINJE 01.01.2025”.

Turnir za našu reprezentaciju nema rezultatski imperativ, jer će Crna Gora biti domaćin Superfinala na kojem će učestvovati šest najboljih selekcija A i dvije B divizije.

Pomenuto takmičenje planirano je u aprilu, a tri prvoplasirane selekcije ovjeriće kartu za Svjetsko prvenstvo u Singapuru.

Izvor: Pobjeda