Holivudska zvijezda Rajan Gosling nanovije je ime koje se pridružuje univerzumu “Ratova zvijezda” (Star Wars). On će igrati u još neimenovanom filmu iz franšize koji će režirati Šon Levi.

Prema navodima Holivud reportera, Gosling se pridružuje projektu koji je prvi put najavljen 2022. godine, kao jedan od nekoliko filmova koje producent franšize “Ratovi zvijezda”, Lucasfilm, razvija istovremeno. Levi, poznat po svom uspješnom filmu “Dedpul i Vulverin” (Deadpool & Wolverine), izjavio je da će scenario za film pisati Džonatan Troper, sa kojim je prethodno sarađivao na filmovima “Ovdje te ostavljem” (This Is Where I Leave You) i “Projekat Adam” (The Adam Project).

Detalji o filmu su još uvijek oskudni, ali se vjeruje da će radnja biti samostalna priča u stilu filmova “Odmetnik-1” (Rogue One) ili “Solo”, umjesto nastavka tzv. “Sage o Skajvokerima” koja je obuhvatila devet filmova i završila se 2019. godine sa “Usponom Skajvokera”.

Datum premijere još uvijek nije objavljen, ali se pretpostavlja da će Dizni, studio koji stoji iza franšize, zadržati termin za decembar 2027. godine. Goslingova nedavna popularnost i nominacija za Oskara za film “Barbi” mogli bi da ubrzaju produkciju kako bi se postigao taj rok.

Nakon što je franšiza posljednjih godina dala prioritet spinof TV serijama nakon završetka “Uspona Skajvokera”, sljedeći film iz franšize “Mandalorijanac i Grogu” (The Mandalorian & Grogu), debitovaće u maju 2026. godine. Ovaj film, najavljen kao nastavak popularne serije “Mandalorijanac” (The Mandalorian), režira Džon Favro, a glavnu ulogu reprizira Pedro Paskal.

Ostali projekti koji su trenutno u razvoju uključuju film fokusiran na lik Rej, kojeg igra Dejzi Ridli, a režiraće ga Šarmin Obaid-Činoj, kao i prednastavak sa radnim naslovom “Zora džedaja”, čija se radnja odvija 25.000 godina u prošlosti, a režira ga Džejms Mangold, poznat po filmu “Potpuna nepoznanica” (A Complete Unknown).

Izvor: Vijesti

Povodom Dana novinara, koji se obilježava 23. januara, u Crnoj Gori, predsjednik Skupštine Media centra Dragoljub Duško Vuković, za Radio Cetinje, iznio je osvrt na stanje novinarstva i medija u zemlji.

Kada govorimo o novinarstvu i medijima situacija je šarolika. Moramo voditi računa o tome da ima raznih medija, da ima raznih novinara i onih koji se samo zovu novinari. Ono što mislim da je važno jeste da mi novinarstva već dugo u Crnoj Gori imamo samo u tragovima. To znači da imamo jedan “bućkuriš” u kome zaista ima i kvalitetnog novinarstva. Te neke “zlatne žice”, tako da ih nazovem, te tragove dobroga novinarstva teško možemo vezati samo za određene medije, njih nalazimo u raznim medijima, ali bojim se da je većina te produkcije prilično nekvalitetna ili osrednja – kazao je Vuković i dodao da je, iako možda prestroga, to njegova impresija o onome što je crnogorsko novinarstvo danas.

Svakako da te svijetle tačke u novinarstvu na jednoj opštoj slici ohrabruju, ali njih bi trebalo povezati i učiniti da se stvori jedna kritična masa koja će da raste kako bi se taj kvalitet indukovao na cijelo društvo, ali ovako raspršeno ne može ništa da uradi.

Svrha novinarstva, kako je kazao, jeste da služi javnom interesu, da bude lojalno publici, ali nažalost danas se to dešava u malo slučajeva.

Nažalost mediji i novinari u tim medijima u dobrom dijelu su klijentelistički, navezani na različite centre moći. Uglavnom se lojalno prema onome ko je vlasnik medija, ko je tajni vlasnik … koje preferencije imate prema određenim političkim grupacijama, i to se ponavlja u zadnjih četrdesetak godina. Imamo tragikomičnu situaciju recimo sa nacionalnim javnim servisom Radio-televizijom Crne Gore koja je, umjesto da bude javna, konektovana na određeni dio vlasti u državi i to je potpuno očigledno. A onda da ne govorimo o privatnim medijima gdje nemate uvijek transparentnu vlasničku strukturu. Vi ne znate uvijek ko stoji iza njega, ko je uložio u taj medij i sa kojim ciljem – objasnio je Vuković.

U novinarstvu se suštinski u nekom kvalitetnom smislu ništa nije promijenilo u dobrom pravcu u odnosu na neko vrijeme prije dvadesetak godina, smatra on. Da bi se to desilo trebalo bi da bude više solidarnosti u okviru profesije, što nije slučaj već i tu postoje podjele kao i u društvu.

Nažalost novinarska profesija i novinari su podijeljeni jednako po istim onim linijama po kojima je podijeljeno društvo i politika u Crnoj Gori. I onda vi vidite da to nije zdravi entitet u odnosu na ostalo, nego samo prati ono što su bolesti jednog nesavršenog i bolesnog društva kakvo je trenutno crnogorsko – kazao je Vuković.

Vuković takodje misli da ni finansijska situacija novinara nije na zavidnom nivou i da je više vrijedila njegova nekadašnja pripravnička, nego sadašnja plata nekog kolege sa mnogo većim brojem godina radnog staža.

Nisam baš siguran da su dobra vremena, ne samo u Crnoj Gori nego svugdje, za dobro novinarstvo. Zato što onaj ko ulaže u medije ne ulaže zato da bi da ti mediji tragali za istinom, nego da bi mogli da promovišu određene vrijednosti koje onaj ko ulaže novac želi, a oni kojima je stalo do istine, nezavisno od toga koga vole ili ne vole, ti obično nemaju novaca ni u svijetu a u Crnoj Gori pogotovo – zaključio je Vuković.

Na crnogorske novinare i tokom prethodne godine bilo je napada i pritisaka.

Uoči Dana novinara Crne Gore 23. januara sa Foruma koji je danas organizovao Sindikat medija poručeno je da nadležni u svojim rukama imaju sve propise da adekvatno kazne napade na medijske radnice i radnike i treba da ih iskoriste jer se samo tako može poslati poruka o nekažnjivosti.

Dan novinara u Crnoj Gori obilježava se povodom 23. januara 1871. godine kada je izašao prvi broj lista “Crnogorac”.

S. Lagator

Neformalna grupa studenata “Kamo śutra?” pozvala je premijera Milojka Spajića da do 1. februara organizuje konferenciju za medije na kojoj će javnost obavijestiti o svemu što je urađeno kako bi se poboljšala bezbjednost građana Crne Gore.

Oni su pozvali Spajića i da se, dok obavlja visoko odgovornu funkciju premijera Crne Gore, ne poistovjećuje sa “cvrčkom iz basne „Cvrčak i mrav“, pa ni metaforički”.

Funkcija znači odgovornost, ozbiljnost i zrelost – poručili su iz grupe “Kamo śutra?”.

Oni su podsjetili i da je mnogo građana i građanki u žalosti i da ostatku Crne Gore “nije do pjesme, šale i veselja”.

Neformalna grupa studenata “Kamo śutra?” organizovala je dva protesta u Podgorici povodom tragedije koja se dogodila 1. januara na Cetinju, a za subotu su najavili još jedan.

Među zahtjevima koje su studenti do sada iznijeli su ostavke ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića.

Oni su tražili i ažurnije i proaktivno djelovanje nadležnih institucija po pitanju predmeta posjedovanja oružja, zatražena je reforma sistema funkcionisanja policijskih struktura, kao i povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u svim osnovnim i srednjim školama.

Jedan od zahtjeva studenata odnosi se i na poboljšanje institucionalnog pristupa brizi o mentalnom zdravlju.

Izvor: Mina

Univerzitet Crne Gore (UCG) će od akademske 2025/2026. godine imati u ponudi novi master studijski program Informaciona bezbjednost, osmišljen da odgovori na sve veće potrebe tržišta rada i strateške prioritete Crne Gore u oblasti digitalne transformacije i sajber bezbjednosti, saopšteno je sa UCG-a.

Program će se, kako navode, realizovati na engleskom jeziku u okviru Instituta za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije i nudiće studentima mogućnost sticanja multidisciplinarnih znanja, posebno fokusiranih na zaštitu kritične informacione infrastrukture i prevenciju sajber kriminala.

Ovaj program predstavlja sintezu teorijskih i praktičnih znanja, omogućavajući polaznicima da se stručno osposobe za rad u ovoj deficitarnoj oblasti ili nastave školovanje na doktorskim studijama – saopšteno je iz UCG-a.

Studijski program, kako navode, povezuje znanja sa četiri univerzitetske jedinice: Elektrotehničkog fakulteta, Prirodno-matematičkog fakulteta, Ekonomskog fakulteta i Pravnog fakulteta, čime omogućava upis kandidatima sa osnovnim studijama obima od najmanje 180 ECTS kredita sa jednog od ovih fakulteta.

U vremenu ubrzane digitalne transformacije, kada države sve češće postaju mete sajber prijetnji, ovaj program pruža odgovor na globalne i nacionalne izazove u oblasti informacione bezbjednosti. Fokus je na obrazovanju stručnjaka koji će doprinijeti razvoju društvene otpornosti na bezbjednosne prijetnje, zaštiti kritičnih infrastruktura i smanjenju stope visokotehnološkog kriminala. Kao dodatna vrijednost, program je usklađen sa ključnim nacionalnim strategijama – Strategijom sajber bezbjednosti (2022–2026), Strategijom digitalne transformacije (2022–2026), Strategijom pametne specijalizacije S3 (2019–2024) i Strategijom za digitalizaciju obrazovnog sistema Crne Gore (2022–2027). Ove strategije prepoznaju informacionu bezbjednost kao osnovni stub stimulativnog ambijenta za održivi ekonomski razvoj i digitalnu tranziciju – navodi se u saopštenju.

Kako ističu, novoformirani Regionalni Centar za razvoj sajber kapaciteta Univerziteta Crne Gore igraće ključnu ulogu u podršci ovom programu, pružajući savremene resurse i stručnu pomoć.

Centar se fokusira na razvoj inovativnih studijskih modula iz oblasti sajber bezbjednosti, sajber kriminala i upravljanja internet prostorom, dodatno osnažujući nastavni proces i mogućnosti istraživanja. Ovim programom Univerzitet Crne Gore doprinosi jačanju nacionalnih kapaciteta u borbi protiv sajber prijetnji, unapređenju saradnje između državnih institucija, privatnog sektora i civilnog društva, te osposobljavanju visokokvalifikovanih stručnjaka koji će igrati ključnu ulogu u bezbjednosnoj i ekonomskoj budućnosti zemlje – saopšteno je sa Univerziteta Crne Gore.

Izvor: UCG

Sedmostruki svjetski šampion Formule 1, Luis Hamilton, prvi put je danas vozio bolid Ferarija na test stazi italijanskog tima.

Ovaj 40-godišnji vozač bio je za volanom bolida Ferari SF-23, modela iz 2023. godine, sa svojim prepoznatljivim brojem 44. Svoj prvi krug u Ferariju započeo je u 9:16 na stazi Fiorano, u maglovitim uslovima. Tokom vožnje dva puta je mahnuo ka oko 1.000 navijača, koji su se okupili na obližnjem mostu uprkos hladnom i vlažnom vremenu.

Hamilton je u ponedjeljak zvanično započeo radni angažman kao vozač Ferarija, nakon što je krajem prošle godine napustio Mercedes poslije 12 sezona.

Prilikom dolaska u italijanski tim, britanski vozač je izjavio da je prelazak u Ferari ostvarenje njegovog dječačkog sna.

On će pokušati da donese italijanskoj ekipi prvu titulu u konkurenciji vozača još od 2007. godine, kada je slavio Kimi Raikonen. Zajedno sa timskim kolegom, Šarlom Leklerom, Hamilton će raditi na tome da Ferari osvoji i prvu konstruktorsku titulu poslije 17 godina.

Hamilton drži rekorde po broju pobjeda u Formuli 1 (105) i pol pozicija (104). Prvu titulu svjetskog šampiona osvojio je 2008. godine sa Meklarenom, dok je narednih šest titula osvojio sa Mercedesom, uključujući i posljednju 2020. godine.

Zvanično predsezonsko testiranje biće održano od 26. do 28. februara u Bahreinu, dok je prva trka nove sezone zakazana za 16. mart u Australiji.

Izvor: Vijesti/Beta

Pretres protiv okrivljenog Miroslava Vukovića kome se na teret stavlja da je 5. septembra 2021. godine, tokom razbijanja barikade koju su postavili građani na Adžića krivini, oštetio više putničkih i teretnih vozila, upravljajući bagerom kompanije ”Car invest”, odložen je za 24. februar u Osnovnom sudu na Cetinju.

Policijski službenik Milan Bojić, koji je ranije tvrdio da posjeduje video snimak sa Adžića krivine, na osnovu kojeg je zaključio da je uklanjanje vozila bilo “krvničko” – sugerišući da okrivljeni bagerista Vuković nije vodio računa o zaštiti automobila od oštećenja, danas je pred sudom izjavio da takav snimak nema u svom posjedu.

Snimke koje sam imao dostavio sam svojoj advokatici Mileni Brnović iz Podgorice koja me je zbog tih dešavanja zastupala u građanskoj parnici, a ista mi je kazala da ni ona ne posjeduje i da se taj snimak negdje zaturio odnosno zagubio – kazao je svjedok Bojić.

Svjedok Boris Latković čije je vozilo oštećeno tokom dešavanja na Adžića krivini, naveo je da će sudu dostaviti snimak na kojem se, kako tvrdi, vide radnje okrivljenog bageriste Vukovića u vezi sa oštećenjem vozila.

Sudija Branislav Leković saopštio je Latkoviću da, ukoliko posjeduje snimke, iste može dostaviti sudu i prije narednog ročišta.

Nakon saslušanja policijskog službenika Milana Bojića i oštećenog Latkovića, sudija Branislav Leković je konstatovao da nisu ispunjeni procesni uslovi za održavanje glavnog pretresa, te je donio odluku o njegovom odlaganju. Novo ročište zakazano je za 24. februar.

Na narednom pretresu planirano je izjašnjenje okrivljenog Miroslava Vukovića i njegovog branioca, advokata Dejana Komnenovića, kao i iskazi oštećenih Radovana Adžića, Miodraga Adžića i Jovana Kaluđerovića.

Podsjetimo, okrivljeni bagerista Miroslav Vuković negirao je krivicu navodeći da je dobio usmeni nalog od Marka Bata Carevića, vlasnika firme u kojoj je godinama zaposlen, da spremi mašinu, takozvanu utovarnu lopatu kojom bi se deblokirao put Budva – Cetinje. Ukupna šteta prema navodima iz optužnog predloga je 7.925,23 eura.

M. Jovanović