Predložene izmjene Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom predstavljaju ozbiljan udar na njihova prava i direktan napad na socijalnu pravdu, kazala je odbornica u Skupštini Prijestonice i članica cetinjskog Odbora DPS-a.

U saopštenju dostavljenom Cetinjskom listu, Leković navodi da Vlada Crne Gore nema razumijevanja za najranjivije.

Umjesto da pruži veću podršku onima kojima je najpotrebnija, vlast donosi odluke koje će dodatno otežati već ionako tešku borbu osoba sa invaliditetom za ravnopravan položaj u društvu. Smanjenje subvencija poslodavcima koji zapošljavaju osobe sa invaliditetom je potez koji može imati ozbiljne posljedice – ne samo po zaposlene, već i po cjelokupno tržište rada. Umjesto da se pronađu održiva rješenja koja bi osigurala efikasnost sistema subvencija, ovakvim pristupom postoji rizik da se obeshrabre poslodavci koji žele da pruže šansu ovoj ranjivoj grupi. Zar je toliko teško shvatiti koliko je osobama sa invaliditetom važno imati priliku da rade, budu samostalni i dostojanstveni? – pita Leković.

Naglasila je država uporno ignoriše i druge hitne probleme.

Posebno katastrofalne uslove u sektoru socijalne i stručne podrške. Djeca sa autizmom, njihovi roditelji i stručnjaci koji rade s njima prepušteni su sami sebi. Asistenti, defektolozi, specijalni pedagozi i dječiji psihijatri rade u nehumanim uslovima, preopterećeni i bez adekvatnih resursa. Potrebna je hitna revizija predloženog zakona kako bi se osigurala pravična rješenja i zaštitila stečena prava osoba sa invaliditetom. Takođe, neophodno je ulaganje u sektor socijalne i stručne pomoći – povećanje broja asistenata, defektologa, specijalnih pedagoga i dječijih psihijatara, kao i osiguravanje boljih uslova rada za njih – saopštila je Leković.

Dodaje da se ne smije dozvoliti, da se pod izgovorom budžetske štednje, urušavaju osnovna ljudska prava.

Vrijeme je da se osvrnemo na one kojima je pomoć najpotrebnija i osiguramo da dostojanstvo i prava svakog građanina budu iznad svih političkih kalkulacija. Društvo vrijedi onoliko koliko je spremno da podrži one kojima je pomoć najpotrebnija – poručila je odbornica u Skupštini Prijestonice i članica Odbora DPS Prijestonice Cetinje, Ana Leković.

Prosječan građanin Crne Gore godišnje popije 9,4 litra čistog alkohola, a realna potrošnja je vjerovatno i veća zbog neregistrovane proizvodnje u domaćinstvima.

Još alarmantnije, istraživanja pokazuju da mladi počinju konzumirati alkohol već oko 13. godine, često u krugu porodice, kazala je za TV Vijesti Sanja Šišević, programska direktorica NVO Cazas, povodom obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv alkoholizma.

“Početak konzumacije alkohola je, prema istraživanjima, već oko 13. godine. Nažalost, u velikom procentu, prvi kontakt s alkoholom se dešava upravo u porodičnom okruženju. Ovaj obrazac pijenja, posebno ekscesivno konzumiranje alkohola vikendom, postao je dominantan među tinejdžerima i studentima. Zabrinjavajuće je i to što se razlika u konzumaciji između muškaraca i žena smanjuje, dijelom zbog marketinških strategija alkoholne industrije koje ciljano prilagođavaju proizvode mlađoj populaciji”, istakla je Šišević.

Dr Nelica Ivanović, pedijatrica i neurološkinja, upozorava da alkohol ne samo da oštećuje neurotransmitere, već može izazvati i smanjenje hipokampusa, dijela mozga zaduženog za pamćenje, čime se narušavaju sposobnosti učenja, koncentracije i planiranja.

“Takođe, alkohol podstiče impulsivnost te povećava rizik od razvoja anksioznosti i depresije. Posebno zabrinjava podatak da, ako se alkohol proba između 11. i 12. godine, zavisnost od alkohola nakon deset godina razvije čak 14 do 16 posto tih osoba”, naglašava dr Ivanović.

Prema podacima JU “Kakaricka gora”, struktura građana koji traže pomoć za odvikavanje od alkohola značajno se promijenila. Dok su se ranije za liječenje javljali korisnici prosječne starosti od oko 35 godina, sada većina njih ima između 25 i 26 godina. Takođe, povećava se interesovanje žena za stacionarni tretman.

“Kod nas stacionarni tretman traje godinu, a nakon toga još godinu dana pratimo naše klijente”, istakla je Aida Kerović, socijalna radnica JU “Kakaricka gora”.

Kerović naglašava da su recidivi česti i da predstavljaju sastavni dio bolesti.

“Često naši klijenti ponovo traže pomoć, što nije izuzetak u procesu liječenja. Dugotrajna i kvalitetna apstinencija se često postiže tek nakon nekoliko neuspješnih pokušaja odvikavanja”, dodala je.

Promocija zbirke pjesama za djecu “Vrapci na raskrsnici” autorke Olivere Banović održaće se u Narodnoj biblioteci i čitaonici “Njegoš”, u srijedu 2. aprila.

Tokom programa nastupiće i dječiji animator Žarko Žabac, koji će zabaviti mališane svojim duhovitim stilom, najavili su iz Biblioteke.

Djeca predškolskog uzrasta i đaci od prvog do trećeg razreda osnovnih škola imaće sjajnu priliku da se upoznaju i druže sa autorkom Oliverom Banović koja će nam predstaviti svoje stihove i predivno iluistrovanu zbirku poezije koja je prevedena i na engleski jezik. Uz autorku, poznati dječiji animator Žarko Žabac će svojim duhovitom stilom razveseliti naše mališane, dok će bibliotekarke Ksenija Janković i Vanja Boroe kroz edukativnu priču podstaći djecu na važnost čitanja. Zato pozivamo roditelje da dovedu svoju djecu da zarone u šareni svijet knjiga, da osjete miris svake stranice, kako bi na trenutak “iskočili” iz virtuelnog svijeta društvenih mreža i Google pretraživača  – poručili su iz Biblioteke “Njegoš”.

Program počinje u 17 časova.

Dogđaj se oragnizuje povodom Međunarodnog dana dječije knjige.

Zbor građana Mjesne zajednice Kosijeri biće održan u subotu, 5. aprila, s početkom u 10 časova, u prostorijama bivše osnovne škole, obavijestili su iz Sekretarijata za lokalnu samoupravu i društvene djelatnosti Prijestonice Cetinje.

Istorijsko jezgro Cetinja od 10 časova neće imati vodu zbog intervencije na vodovodnoj mreži u Dečanskoj ulici, obavijestili su iz Vodovoda.

Kako navode, vodosnabdijevanje tog dijela grada biće uspostavljeno nakon sanacije kvara.

Tržišna vrijednost Fudbalske reprezentacije Crne Gore je, prema podacima Transfermarkta, specijalizovanog njemačkog sajtu za transfere i vrijednosti timova i igrača, 37,98 miliona eura.

Crnogorska A selekcija, prema podacima iz januara, zauzima 73. mjesto na UEFA-inoj listi, a prošle sedmice je uspješno počela novi ciklus, kvalifikacije za Mundijal 2026. U dvije utakmice upisala je maksimalnih šest poena. Na domaćem terenu u Nikšiću savladan je prvo  Gibraltar 3:1, a onda Farska Ostrva 1:0.

Prema podacima Transfermarkta, najvrijedniji crnogorski reprezentativac trenutno je Nikola Krstović, koji igra u italijanskoj ligi u Lećeu na poziciji napadača. Njegova trenutna vrijednost je 14 miliona eura, ali se procjenjuje da bi njegov naredni transfer mogao da bude makar duplo veći. Za Krstovića se, prema navodima italijanskih medija, ozbiljno interesuju Milan i Roma.

Na drugom mjestu je Adam Marušić, koji već osam godina brani boje Lacija. Igra na poziciji desnog krila i desnog beka, ponekad i centralnog defanzivca. Njegova tržišna vrijednost je čeetiri miliona eura.

Na trećem mjestu sa procijenjenom tržišnom vrijednošću od 3,5 milona eura je Igor Vujačić. Ovaj crnogorski defanzivac brani boje ruskog Rubin Kazanja, gdje je došao iz Partizana prije dvije godine.

Prema procjenama Transfermarkta, četvrti crnogorski igrač po vrijednosti je 18-godišnjak, koji još nije ni debitovao za najbolju selekciju. Riječ je o Vasiliju Adžiću, kapitenu omladinske selekcije koja se nedavno plasirala na Evropsko prvenstvo. Mladi vezista Juventusa procijenjen je na tri miliona eura.

Peti je Milutin Osmajić. Igra za engleski Preston na poziciji napadača. Tržišna vrijednost mu je dva miliona eura.

Na šestom mjestu je Andrija Radulović, igrač austrijskog Rapida. Igra na poziciji krilnog napdača i vrijedi 1,7 miliona eura.

Stefan Lončar je na sedmom mjestu sa tržišnom vrijednošću od 1,5 miliona eura. Igrač je Akrona iz Toljatija i pokriva poziciju vezog igrača.

Na osmoj poziciji je igrač Aberdina Slobodan Rubežić, koji se u januaru vratio u Novi Pazar, kao pozajmljen igrač škotskog kluba. Igra na poziciji štopera i vrijedi 1,5 miliona eura.

Deveti je Risto Radunović. Brani boje FSCB iz Bukurešta, nekadašnje Steaue, šampiona Evrope i zvanično je najbolji strani igrač rumunske lige. Igra poziciju lijevog beka i vrijedi 1,2 miliona eura.

Tek na desetoj poziciji je Stefan Savić, koji je minulog ljeta poslije devet godina napustio Atletiko Madrid i prešao u Trabzon. Vrijednost našeg legendarnog defanzivca procijenjena je na 1,1 milion eura, zbog godina – u januaru je napunio 34.

Ostali naši reprezentativci trenutno na tršištu vrijede ispod milon eura, pa i Stevan Jovetić, koji će u novembru napuniti 36 godina.

Jovetić, prema podacima Transfermarkta, vrijedi 500 hiljada eura, a njegova prava vrijednost mogla je da se vidi kada je bio u punoj snazi – prije 12 godina, Mančester siti je za Jovetića platio Fiorentini čak 30 miliona eura, što je tog ljeta bio jedan od najvećih transfera u Evropi.

U nastavku pogledajte cijelu listu A selekcije crnogorske reprezentacije:

Nikola Krstović – 14 miliona

Adam Marušić – 4 miliona

Igor Vujačić – 3,5 miliona

Milutin Osmajić – 2 miliona

Andrija Radulović – 1,7 miliona

Slobodan Rubežić – 1,5 miliona

Stefan Lončar – 1,5 miliona

Risto Radunović – 1,2 miliona

Vladimir Jovović – 750 hiljada

Nikola Šipčić – 600 hiljada

Andrija Vukčević – 600 hiljada

Marko Janković – 600 hiljada

Ilija Vukotić – 600 hiljada

Milan Vukotić – 600 hiljada

Stefan Mugoša – 550 hiljada

Igor Nikić – 500 hiljada

Marko Tuci – 500 hiljada

Stevan Jovetić – 500 hiljada

Milan Mijatović – 125 hiljada

Robert Đeljaj – 400 hiljada

Marko Vukčević – 400 hiljada

Marko Bakić – 400 hiljada

Edvin Kuč – 350 hiljada

Driton Camaj – 350 hiljada

Ognjen Gašević – 325 hiljada

Miloš Brnović – 275 hiljada

Milan Vušurović – 150 hiljada

Izvor: Forbes CG