Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić je kamen o vratu evropskoj Crnoj Gori, ocijenio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković, navodeći da je Mandić, nakon Hrvatske, postao persona non grata i u Briselu.

Poslanici DPS-a prije izlaganja Vukovića, prekrili su logo Skupštine Crne Gore naljepnicama  sa simbolima Evropske unije (EU).

Vuković je podsjetio da je juče otkazan unaprijed ugovoren sastanak Mandića sa predsjednicom Evropskog parlamenta Robertom Metsolom, u Briselu.

“Dok je bio na putu u Brisel, Mandić je dobio poruku da u Brisel nije dobrodošao. Kao da mu to poniženje nije bilo dovoljno, izmislio je privatne obaveze Metsole, iako je ona već od jutros imala sastanke”, kazao je Vuković na press konferenciji DPS-a koja je održana u holu Skupštine.

Hrvatska, koja na sve moguće načine podržava naš evropski put, kako je upozorio, mogla bi blokirati zatvaranje makar jednog od četiri poglavlja.

“Sjetićete se, nadam se, nije bilo davno da smo i tada upozoravali skupštinsku većinu i samog premijera, koji je prethodno bio obećao da poslanici iz redova Pokreta Evropa sad (PES) neće podržati taj prijedlog, da bi takva odluka mogla imati dugoročne i negativne posljedice po proces evropske integracije Crne Gore”, kazao je Vuković.

Vuković koji je predsjednik Odbora za evropske integracije podsjetio je da u EU možemo ući jedino ukoliko se svih 27 članica saglasi da “nam je tamo mjesto”.

“Na to je nekoliko nedjelja kasnije predsjednik Skupštine Andrija Mandić odgovorio trdnjom: Da nijedan dobronamjeran čovjek nije mogao da pomisli će da se moderna Hrvatska poistovjetiti sa NDH. Onda danas, iako se nadamo da se neće desiti, neko treba da se čudi što bi zvanični Zagreb mogao reagovati na takve i slične provokacije državnih vlasti Crne Gore. I zašto ne reći neprijateljski odnos Mandića i njegovih političkih istomišljenika prema Hrvatskoj. Ili bi valjda na Mandićevu poruku Hrvatima – Vi se indentifikujete sa ustašama, Hrvati trebali da upute izraze zahvalnosti zvaničnoj Podgorici.   Dakle, potpuno je jasno svima kojima nijesu politički ostrašćeni, odnosno onima koji žele to da vide da jednako koliko država Crna Gora ima podršku naših evropskih partnera da postane dio EU toliko aktuelna vlast u Crnoj Gori nema podršku da taj posao dovede do kraja”, kazao je Vuković.

Na pitanje da li ustupanje doma kulture Tivtu Hrvatskoj vidi kao potez “plaćanja grešaka” iz prošlosti državnom imovinom, te da li Crna Gora radi evropskog puta pristaje na tzv “ucjene” odgovara da to vidi kao još jedan u nizu primjera “političkog dilentatizma Vlade”.

“Ovo što se desilo juče, govori vam o tome kako oni doživljavaju međunarodne odnose. I kako razumiju svoju ulogu na planu unaprjeđenja odnosa sa susjedima. Desilo se da je parlament usvojio rezoluciju za koju je sam premijer kazao da će naštetiti državnim i nacionalnim intreresima. I sada kada se mi kao država potencijalno suočavamo sa tim posljedicama Vlada u maniru kockara pokušava da odigra neki potez kako bi odobrovoljila zvanični Zagreb. Mi kao država, i svi mi koji godinama radimo sve što možemo da Crna Gora uđe u EU već za koji dan mogli pretpjeti prvu posljedicu”, kazao je Vuković.

Izvor: CDM

Nacionalna biblioteka Crne Gore „Đurđe Crnojević” organizovala je okrugli sto na temu „110 godina od rođenja dr Nika S. Martinovića“.

Kroz jedanaest naučnih radova osvijetljeni su različiti aspekti života i rada crnogorskog književnika, novinara, publiciste i istaknutog naučnog radnika.

Današnji skup je, prema riječima direktorice NBCG mr Dragice Lompar, prilika da se prisjetimo i ukažemo na kulturni doprinos ovog velikog intelektualca doktora pravnih nauka, akademika, naučnika, književnika, skromnog i nenametljivog, principijelnog i hrabrog koji je čitav život posvetio istraživanju i unapređivanju crnogorske kulture.

On je sinonim za moderno crnogorsko bibliotekarstvo, jer su njegovim zalaganjem pokrenuti brojni projekti, poput organizovanog rada na retrospektivnoj crnogorskoj bibliografiji, kao temeljnom poduhvatu za razvoj nauke i kulture u našoj zemlji. Iznad svega čovjek koji je držao do svog mišljenja, uprkos teškim životnim iskušenjima, kako za sebe kaže u jednom pismu – ,,Čovjek sa samo jednim licem”! On je u naučnom radu i zalaganju našao sopstveno mjesto, tačku oslonca kako bi dostojanstveno opstao u vremenu kada su sve društvene i moralne vrijednosti bile urušene – istakla je Lompar.

Dr Niko Simov Martinović je, prema riječima direktorice Direktorata za kulturnu baštinu Ministarstva kulture i medija Crne Gore Dobrile Vlahović, ličnost čije su ideje i posvećenost bile ukorijenjene u duhovnom poštovanju prema kulturnim i naučnim tekovinama Crne Gore.  Iako su prošle godine, ime dr Nika Simovog živi i dalje kroz nauku, kulturu i stvaralaštvo koje nam je ostavio, kazala je njegova unuka Marija Bogdanović Vujović, istakavši da i današnji okrugli sto svjedoči o tome da njegovo djelo nadahnjuje sadašnje i buduće generacije.

Biti njegova čerka i unuka nosi veliku odgovornost i stalni trud da budemo dostojni naslednici njegovog imena. Stoga u ime porodice želim vam uspješan rad I nadam se da ćemo zajedno nastaviti graditi mostove između prošlosti sadašnjosti I budućnosti upravo kroz nauku I činjenice koje nauka sa sobom nosi – poručila je Bogdanović  Vujović.

U holu nekadašnjeg Francuskog poslanstva danas je otvorena izložba građe iz Legata dr Nika S. Martinovića.

Svoje naučne radove predstavili su:

dr Ranko Vujačić: „Dr Niko S. Martinović – Putokazi“;

dr Veljko Martinović: „Sjećanja na Nika Simova“;

dr Radenko Šćekić, Istorijski institut Crne Gore: „Doprinos dr Nika S. Martinovića razvoju istoriografije u Crnoj Gori“;

mr Aleksandar Ćuković, Istorijski institut Crne Gore: „Niko S. Martinović u Istorijskim zapisima”;

dr Srđa Martinović: „Niko Simov – revolucionar, borac za slobodu, pravnik“;

dr Olivera Popović i dr Slavko Burzanović: „Italijanističke teme u životu i radu Nika S. Martinovića“;

Ljubomir Z. Popović, Istorijski institut Crne Gore: „Niko S. Martinović o Rovinskom i Tolstoju“;

Miraš Martinović: „Niko Simov Martinović – Duh Nacionalne biblioteke“;

Slavica Glendža, Nacionalna biblioteka Crne Gore „Đurđe Crnojević“: „Stvaralaštvo dr Nika Simovog Martinovića“;

Milorad Milović, Nacionalna biblioteka Crne Gore „Đurđe Crnojević“: „Akademik Niko Simov Martinović kao bibliograf“;

Danijela Radulović, Nacionalna biblioteka Crne Gore „Đurđe Crnojević“: „Legat dr Nika S. Martinovića“;

U prostoru Francuskog poslanstva danas je otvorena izložba građe iz Legata dr Nika S. Martinovića.

Crnogorski književnik, novinar, publicista i istaknuti naučnik dr Niko Simov Martinović rođen je 23. maja 1914. na Cetinju.

Dugogodišnji direktor Centralne narodne biblioteke “Đurđe Crnojević”, član Glavnog odbora NOF Crne Gore, član SUBNOR-a, odbornik Skupštine Opštine Cetinje, te republički poslanik, odlikovan je Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem i Ordenom rada sa crvenom zastavom. Bio je urednik mnogih listova i časopisa (Pobjeda, Istorijski zapisi, Stvaranje, Starine Crne Gore…), edicije Istorijskog instituta Zbornik za proučavanje Njegoša i edicije IP Obod.

Objavljivao je naučna djela, istorijske i književne studije i rasprave.

Dobitnik je Trinaestojulske nagrade za knjigu “Razvitak štampe i štamparstva u Crnoj Gori 1493-1945.”, objavljene u Beogradu 1965. godine.

Godine 1970. pokrenuo je organizovanje rada na retrospektivnoj bibliografiji Crne Gore. Tvrdio je da nijedan poduhvat od opšteg značaja za nauku i kulturu u Crnoj Gori neće biti dobar i potpun sve dok se ne izradi dobra retrospektivna bibliografija.

Po njemu nosi ime i nagrada ,,Dr Niko Simov Martinović“, koja je utemeljena 1988. godine i dodjeljuje se svake dvije godine istaknutim bibliotečkim djelatnicima, pojedincima i kolektivima.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović primio je naučnu savjetnicu u Institutu za biologiju mora dr Vesnu Mačić, koja će biti dio bugarske ekspedicije za istraživanja na Južnom polu, saopšteno je iz Kabineta Milatovića.

Kako se navodi u saopštenju Milatović je izrazio zadovoljstvo što će dr Mačić, kao rezultat njegove inicijative tokom razgovora s predsjednikom Bugarske Rumenom Radevim, imati priliku da bude dio ove značajne misije.

Istakao je, kako su saopštili, da je posebno ponosan na činjenicu da će dr Mačić biti prva naučnica iz Crne Gore koja će boraviti na Južnom polu, čime postavlja temelje za veće prisustvo crnogorskih istraživača u međunarodnim naučnim projektima.

Ovaj događaj prvi je korak u otvaranju novih mogućnosti za crnogorske naučnike, izrazivši spremnost da kroz dalju diplomatsku saradnju aktivno doprinosi povezivanju naučnih institucija Crne Gore sa međunarodnim naučnim centrima – naglasio je Milatović.

Poručio je da je ovo prilika da promovišemo naše naučnike na globalnom nivou, ali i da unaprijedimo status Crne Gore na evropskoj i svjetskoj naučnoj sceni.

Dr Vesna Mačić je uz izraze zahvalnosti Milatoviću, kazala da joj je čast što će predstavljati Crnu Goru u ovako značajnom naučnom poduhvatu. Navela je da je ova ekspedicija prilika za njen lični i profesionalni razvoj, ali i za razmjenu znanja i iskustava s kolegama iz drugih zemalja – saopšteno je iz Kabineta Milatovića .

Konstatovano je, kako se navodi, da je ovo važan momenat za crnogorsku nauku i da će učešće dr Mačić na Južnom polu biti podstrek kako mladim naučnicima, tako i institucijama da intenziviraju rad na međunarodnoj saradnji i razvoju nauke u našoj zemlji.

Vozači u Crnoj Gori će od početka 2025. godine plaćati dodatna tri centa po litru goriva, kazala je u Bojama jutra TV Vijesti Zorana Sekulić iz Ministarstva rudarstva, nafte i gasa.

Ova naknada uvedena je Zakonom o sigurnosti i snabdijevanju naftnim derivatima, koji je Skupština usvojila glasovima vladajuće većine. Naknada će se koristiti za formiranje obaveznih rezervi naftnih derivata, što predstavlja ključni korak za osiguranje energetske stabilnosti i sigurnosti u zemlji.

Prema riječima Zorane Sekulić iz Ministarstva rudarstva, nafte i gasa, potrebno je donijeti podzakonski akt koji će regulisati metodologiju obračuna ove naknade. Taj akt bi trebalo biti usvojen u roku od 60 dana nakon stupanja zakona na snagu.

Koliko dugo će naknada iznositi tri centa?

Naknada od tri centa po litru goriva predviđena je kao privremena mjera. Ona će se primjenjivati u narednih šest mjeseci, nakon čega će Vlada donijeti odluku o eventualnom povećanju, smanjenju ili zadržavanju iste visine naknade.

“Period naplate u ovoj visini zavisiće od troškova potrebnih za formiranje rezervi i stabilnosti na tržištu. Prema procjenama, tri centa omogućiće formiranje rezervi u naredne tri do četiri godine, nakon čega će naknada biti smanjena i prilagođena troškovima održavanja i skladištenja rezervi,” kazala je Sekulić.

Zašto je ova naknada uvedena?

Cilj zakona je osiguranje sigurnosti i stabilnosti snabdijevanja naftnim derivatima u Crnoj Gori, kao i ispunjenje uslova iz pregovaračkog poglavlja 15 za pristupanje Evropskoj uniji.

Crna Gora, koja je potpuno zavisna od uvoza naftnih derivata, mora formirati obavezne rezerve u iznosu od 100.000 tona naftnih derivata. Dio rezervi formiraće država, dok će najveći uvoznici naftnih derivata imati obavezu formiranja vlastitih rezervi.

Sekulić je istakla da je naknada od 3 centa po litru goriva troškovno neutralna mjera, jer će dvije trećine prikupljenih sredstava biti transferisane Upravi za ugljovodonike, dok će jedna trećina pokrivati troškove naftnih kompanija zaduženih za formiranje rezervi.

Uticaj na cijene goriva

Formiranje cijena goriva u Crnoj Gori zavisi od berzanskih cijena nafte, kursa dolara, visine akciza i troškova distribucije. Sekulić je naglasila da će dodatna naknada od tri centa biti neutralna u periodima kada berzanske cijene goriva padaju, dok bi u suprotnom mogla neznatno uticati na ukupnu cijenu.

“U proteklim mjesecima cijene goriva u Crnoj Gori su varirale. Na primjer, od jula do oktobra 2023. zabilježen je pad od 15 centi po litru. U takvom kontekstu, tri centa neće značajno uticati na ekonomsku situaciju građana,” rekla je Sekulić.

Da li je država mogla izbjeći ovu naknadu?

Ministarstvo rudarstva, nafte i gasa razmatralo je različite opcije, uključujući korištenje budžetskih sredstava. Ipak, odlučeno je da naknadu plaćaju vozači, kako bi se trošak osiguranja rezervi ravnomjerno rasporedio na one koji koriste gorivo.

“Trošak iz budžeta bi na kraju opet snosili građani, uključujući i one koji ne koriste gorivo, poput starijih osoba, djece ili biciklista. Ovaj model omogućava da trošak snose isključivo oni koji koriste naftne derivate,” pojasnila je Sekulić.

Izvor: Vijesti

Potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Pavle Radovanović učestvovao je u radu Komisije Evropske komore javnog prava. Za novu predsjednicu Komisije izabrana je potpredsjednica Privredne komore Austrije Marta Šulc, koja je na predsjedavajućem mjestu naslijedila izvršnog direktora Privredne komore Njemačke Martina Vanslebena, saopšteno je iz PKCG.

Potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Pavle Radovanović informisao je članove Komisije o aktivnostima Komore i planu rada za 2025. godinu. Sastanku su prisustvovali i predsjednik Eurochambers-a Vladimir Dlouhi i generalni sekretar Ben Baters.

Komisija Evropske komore javnog prava je tijelo u oviru EUROCHAMBERS-a, u kojem članovi razmjenjuje informacije, znanja i prakse koje su se pokazale uspješnim u njihovim državama.

Osim Privredne komore Crne Gore, članice su i privredne komore Austrije, Francuske, Njemačke, Grčke, Italije, Luksemburga, Španije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Turske.

Komore javnog prava posvećene su tržišnoj ekonomiji, evropskom socijalnom modelu i evropskim vrijednostima koje proizilaze iz zajedničke istorije i kulture.

“Zastupaju opšte interese njihovih članica te predstavljaju opšti ekonomski interes zemalja i snažno se zalažu za slobodu i konkurenciju. Pošto predstavljaju cjelokupnu ekonomiju, imaju posebnu odgovornost za makroekonomski i sociopolitički razvoj njihovih zemalja i garantuju da glasovi malih, srednjih i velikih preduzeća budu jednako zastupljeni. Njihov rad utiče na poslovnu klimu, stopu zaposlenosti i rast prihoda, čime doprinosie ekonomskoj i socijalnoj stabilnosti svojih zemalja”, saopšteno je iz PKCG.

U Crnoj Gori se u posljednja 24 sata dogodilo se 12 saobraćajnih nezgoda, u kojima su dvije osobe povrijeđene teže, a tri lakše.

Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da se u Podgorici dogodilo šest nezgoda, Nikšiću četiri, Baru i Kotoru po jedna.

Izdato je 296 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 44 prekršajne prijave.

Policija je oduzela pet pari registarskih tablica.