Društvo

Radoman: Milenko Perović bio je moralna i intelektualna savjest crnogorskoga društva

Milenko Perović ostavio je trajan spomen u filozofiji, jednako kao i u montenegristici, a u jezičkoj osobito, kazao je predsjednik Crngorskog PEN centra, Adnan Čirgić.
Radoman: Milenko Perović bio je moralna i intelektualna savjest crnogorskoga društva

Milenko Perović bio je istinska snaga crnogorstva, ideje u čijim su osnovi antiimperijalizam i sloboda, lišene svakog tribalizma, primitivizma ili natruha malograđanske prijetvornosti, koje je toliko snažno prezirao, poručeno je sa otvaranju međunarodnog naučnog skupa „Milenko A. Perović – život i djelo”, na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost, na Cetinju.

Dekan FCJK dr Aleksandar Radoman kazao je da je Perović bio izuzetno angažovan intelektualac koji je „bio moralna i intelektualna savjest crnogorskoga društva“.

Istraživanje djela prof. Perovića, u svoj svojoj kompleksnosti i obimu, prema riječima Radomana, trajni je legat crnogorske nauke i kulture, koji će inspirisati nove generacije istraživača.

Podario je vrijedne studije i monografije, vizionarski temeljio i vodio institucije, od Katedre za filozofiju Filozofskoga fakulteta u Novome Sadu preko Ekspertske komisije za standardizaciju crnogorskoga jezika te Fakulteta za crnogorski jezik i književnost do Crnogorskoga PEN centra. Perović je posvećeno i istrajno gotovo u kontinuitetu od tri decenije, u raznim crnogorskim medijima, ispisivao formalno kolumne, a zapravo uvijek cjelovite eseje, ne posustajući u borbi s jedne strane za univerzalne humanističke vrijednosti a s druge strane za ideju koju je formulisao u jednom pismu upućenom Draganu B. Peroviću još 1989. godine, nazvavši je „odbranom, održanjem i okrjepljenjem ideje crnogorstva“ poručio je Radoman.

Za sve što je učinio na polju emancipacije crnogorskoga društva, ova država i ovo društvo duguju mu, da kad je jednom iz haosa i pepela koji za sobom ostavljaju današnji gospodari moći i sluge tuđih gospodara budemo podizali, nova Crna Gora bude iz temelja izgrađena po nacrtima njezina neumorna neimara, bastadura, mislioca i pregaoca Milenka A. Perovića poručio je Radoman.

Milenko Perović ostavio je trajan spomen u filozofiji, jednako kao i u montenegristici, a u jezičkoj osobito, kazao je predsjednik Crngorskog PEN centra, Adnan Čirgić.

Istakao je ulogu Perovića kao „arbitra u sporu između članova Savjeta za standardizaciju crnogorskoga jezika“.

Osnovno pitanje oko kojega je izbio nepomirljivi spor bilo je ima li Crna Gora pravo tretirati sebe kao kulturni entitet ili i nakon obnove državnosti mora slijediti koncept srpske kulturne kolonije. Odgovor na to pitanje nije mogao dati niko bolje od Milenka Perovića. Kao predśednik Ekspertske komisije za standardizaciju crnogorskoga jezika Milenko Perović učinio je ono što je bilo najbolje moguće u tome trenutku – uz nekadašnju jugoslovensku jezičku normu ravnopravno je uvažio onu crnogorsku specifičnu, dajući službeni status samo opštecrnogorskim jezičkim osobinama, bez težnje da se Crna Gora jezički razlikuje po svaku cijenu od država u regionu s kojima dijelimo zajednički štokavski jezički sistem kazao je Čirgić.

Sa otvaranja međunarodnog skupa “Milenko A. Perović – život i djelo “

Predsjednik Crngorskog PEN centra o Peroviću je govorio i iz ličnoga ugla.

Mogao bih svjedočiti o tome kako je bio zaštitni znak ove institucije, kako je bio očinski zainteresovan za sve naše uspjehe, kako je bio branič od raznorazne akademske prostote koja se s pozicija moći zalijetala na ovu ustanovu, kako smo uživali njegovo povjerenje u potpunosti i kako je uvažavao naše izbore čak i onda kad ih nije potvrđivalo njegovo životno iskustvo kazao je Čirgić.

Ovaj skup, porčio je, treba da pruži “makar i početni osvrt na značaj djela Milenka Perovića, na njegov doprinos filozofiji, montenegristici i društveno emancipatorskoj misiji”.

Naučni simpozijum okupio je dvadesetak naučnika i intelektualaca iz Srbije, Hrvatske i Crne Gore.

Organizatori događaja su Fakultet za crnogorski jezik i književnost i Crnogorski P.E.N centar.

N. Kašćelan