Slušaoci Radio Cetinja večeras od 23 sata mogu uživati u humanitarnom koncertu koji je Oliver održao 25. avgusta 2001. godine u pulskoj Areni

Hrvatski pjevač Oliver Dragojević izgradio je karijeru koja će ostati velikim slovima upisana u anale muzike širom regiona.

Oliver je od djetinjstva vezan za muziku. Kad je imao pet godina otac mu je darovao usnu harmoniku, a s vremenom je naučio svirati klavir, klarinet i gitaru. Od sredine 60-ih pjevač je i orguljaš splitske grupe „Batali“ u kojoj stiče lokalnu popularnost, pa mu Zdenko Runjić, jedan od najpopularnijih i najkreativnijih autora domaće zabavne muzike, ukazuje povjerenje kao izvođaču njegove pjesme „Picaferaj“ na Festivalu zabavne muzike Split 1967. Pjesma je prošla neprimijećeno, pa je Oliver nakon toga krenuo da svira po klubovima u inostranstvu.

Nakon povratka u domovinu kratko je član „Dubrovačkih trubadura“ i prve postave splitskog „Mora“ da bi se na Prokurative vratio 1974. s numerom „Ča će mi Copacabana“ kojom osvaja prvu nagradu publike.

Oliverov ulazak u antologiju hrvatske pop muzike započinje, međutim, godinu kasnije kad mu je Runjić ponovo dao priliku u sjajnoj dalmatinskoj šansoni „Galeb i ja“ – bila je to prekretnica! Oliver potpisuje diskografski ugovor (prvi LP „Ljubavna pjesma“), ali, što je još važnije, otvara poglavlje saradnje s Runjićem koja će već 1976. rezultirati velikim nacionalnim hitom „Skalinada“.

Osam dobijenih Porina te odličje Reda Danice hrvatske samo su neka od brojnih Oliverovih priznanja. Jedan je od rijetkih hrvatskih muzičara koji su se mogli pohvaliti nastupima u njujorškom Carnegie Hallu, londonskom Royal Albert Hallu, pariškoj Olympiji te Opera Houseu u Sydneyju.

Slušaoci Radio Cetinja večeras od 23 sata mogu uživati u humanitarnom koncertu koji je Oliver održao 25. avgusta 2001. godine u pulskoj Areni dokazavši još jednom zbog čega je i nakon toliko dugo godina izuzetno bogate i uspješne muzičke karijere na samom tronu. U prepunoj areni, s Oliverom su pjevale i mlade i starije generacije, a gosti na nastupu bila su renomirana imena poput Gibonnija, Vanne, Ota Pestnera, Tedija Spalata, klape Fortunal i Tonyja Cetinskog. Prihod s koncerta išao za pomoć Opštoj bolnici u Puli. Audio zapis tog koncerta objavljen je krajem 2001. godine pod imenom Oliver u Areni, i to kao dvostruki CD i kaseta.

Karijeru je počela krajem šezdesetih, da bi otad igrala u nekoliko desetina filmova. Najpoznatiji među njima su „Sabirni centar“, „Mrtav ’ladan“, „Još ovaj put“…

Glumica Radmila Živković preminula je u 72. godini u Beogradu, potvrđeno je portalu Nova rs iz Narodnog pozorišta.

Radmila Živković (Kruševac, 14. januar 1953) bila je filmska, pozorišna i televizijska glumica. Karijeru je počela krajem šezdesetih, da bi otad igrala u nekoliko desetina filmova.

Najpoznatiji među njima su „Sabirni centar“, „Mrtav ’ladan“, „Još ovaj put“… Poznata je i po ulogama Đilde u TV seriji „Srećni ljudi“, Jovanke Ljutić u „Stižu dolari“, ali i po „Ulici lipa“, gde je igrala glavnu ulogu. Živkovićeva je svakako bila najpoznatija kao tetka Doka u velikom bioskopskom hitu Zona Zamfirova.

Kao pozorišna glumica ostvarila je uloge na scenama Ateljea 212, Pozorišta na Terazijama, u Zvezdara teatru, a 20 godina je bila član Drame Narodnog pozorišta u Beogradu. Vlasnica je nagrada „Milivoje Živanović“ i „Žanka Stokić“.

Izvor: Nova rs

Njihov advokat Petar Martinović pojasnio je da će taj gest napraviti u znak zahvalnosti prema ministarki rada i socijalnog staranja Naidi Nišić koja je na današnjem sastanku sa predstavnicima radnika pokazala spremnost da se konačno riješi ovaj problem, na način što će biti zaključen sporazum sredinom oktobra.

Radnici nekadašnje Košute neće blokirati saobraćajni put Cetinje – Podgorica u mjestu Kruševo ždrijelo narednih 14 dana, ali će stajati pored puta, odlučio je Upravni odbor stečajaca IMO ”Košuta”.

Njihov advokat Petar Martinović pojasnio je da će taj gest napraviti u znak zahvalnosti prema ministarki rada i socijalnog staranja Naidi Nišić koja je na današnjem sastanku sa predstavnicima radnika pokazala spremnost da se konačno riješi ovaj problem, na način što će biti zaključen sporazum sredinom oktobra.

Imajući u vidu produktivan sastanak sa ministarkom i predstavnicima Fonda rada, Upravni odbor stečajaca IMO Košuta je zauzeo stav da se blokada puta odlaže narednih 14 dana u znak zahvalnosti na korektnosti i empatiji koju je pokazala ministarka Nišić i njen tim. Još jednom ponavljam, na današnjem sastanku nam je potvrđeno da će se radnicima isplatiti 9 zarada i da će doći do spajanja radnog staža, pa očekujemo da će sredinom oktobra biti zaključen poseban sporazum. Kako nam je potrebno 14 dana da prikupimo određenu dokumentaciju, koju zahtijeva Fond rada, odnosno da bi se ispoštovala formalno-pravna procedura, stoga, u znak zahvalnosti, slobodno mogu reći, riješenog pitanja isplate zarada i spajanja radnog staža, odlažu se blokade saobraćaja, s tim što će radnici i dalje stajati pored puta na Kruševom ždrijelu, sve do konačnog zaključenja sporazuma. Zahvaljujemo se još jednom ministarki i Fondu rada, kao i medijskoj kući RTV Cetinje koja je od prvog dana bila sa nama u ovoj borbi koja traje 30 godina – kazao je advokat radnika Petar Martinović.

M. Jovanović

Milenko Perović ostavio je trajan spomen u filozofiji, jednako kao i u montenegristici, a u jezičkoj osobito, kazao je predsjednik Crngorskog PEN centra, Adnan Čirgić.

Milenko Perović bio je istinska snaga crnogorstva, ideje u čijim su osnovi antiimperijalizam i sloboda, lišene svakog tribalizma, primitivizma ili natruha malograđanske prijetvornosti, koje je toliko snažno prezirao, poručeno je sa otvaranju međunarodnog naučnog skupa „Milenko A. Perović – život i djelo”, na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost, na Cetinju.

Dekan FCJK dr Aleksandar Radoman kazao je da je Perović bio izuzetno angažovan intelektualac koji je „bio moralna i intelektualna savjest crnogorskoga društva“.

Istraživanje djela prof. Perovića, u svoj svojoj kompleksnosti i obimu, prema riječima Radomana, trajni je legat crnogorske nauke i kulture, koji će inspirisati nove generacije istraživača.

Podario je vrijedne studije i monografije, vizionarski temeljio i vodio institucije, od Katedre za filozofiju Filozofskoga fakulteta u Novome Sadu preko Ekspertske komisije za standardizaciju crnogorskoga jezika te Fakulteta za crnogorski jezik i književnost do Crnogorskoga PEN centra. Perović je posvećeno i istrajno gotovo u kontinuitetu od tri decenije, u raznim crnogorskim medijima, ispisivao formalno kolumne, a zapravo uvijek cjelovite eseje, ne posustajući u borbi s jedne strane za univerzalne humanističke vrijednosti a s druge strane za ideju koju je formulisao u jednom pismu upućenom Draganu B. Peroviću još 1989. godine, nazvavši je „odbranom, održanjem i okrjepljenjem ideje crnogorstva“ – poručio je Radoman.

Za sve što je učinio na polju emancipacije crnogorskoga društva, ova država i ovo društvo duguju mu, da kad je jednom iz haosa i pepela koji za sobom ostavljaju današnji gospodari moći i sluge tuđih gospodara budemo podizali, nova Crna Gora bude iz temelja izgrađena po nacrtima njezina neumorna neimara, bastadura, mislioca i pregaoca Milenka A. Perovića – poručio je Radoman.

Milenko Perović ostavio je trajan spomen u filozofiji, jednako kao i u montenegristici, a u jezičkoj osobito, kazao je predsjednik Crngorskog PEN centra, Adnan Čirgić.

Istakao je ulogu Perovića kao „arbitra u sporu između članova Savjeta za standardizaciju crnogorskoga jezika“.

Osnovno pitanje oko kojega je izbio nepomirljivi spor bilo je ima li Crna Gora pravo tretirati sebe kao kulturni entitet ili i nakon obnove državnosti mora slijediti koncept srpske kulturne kolonije. Odgovor na to pitanje nije mogao dati niko bolje od Milenka Perovića. Kao predśednik Ekspertske komisije za standardizaciju crnogorskoga jezika Milenko Perović učinio je ono što je bilo najbolje moguće u tome trenutku – uz nekadašnju jugoslovensku jezičku normu ravnopravno je uvažio onu crnogorsku specifičnu, dajući službeni status samo opštecrnogorskim jezičkim osobinama, bez težnje da se Crna Gora jezički razlikuje po svaku cijenu od država u regionu s kojima dijelimo zajednički štokavski jezički sistem – kazao je Čirgić.

Predsjednik Crngorskog PEN centra o Peroviću je govorio i iz ličnoga ugla.

Mogao bih svjedočiti o tome kako je bio zaštitni znak ove institucije, kako je bio očinski zainteresovan za sve naše uspjehe, kako je bio branič od raznorazne akademske prostote koja se s pozicija moći zalijetala na ovu ustanovu, kako smo uživali njegovo povjerenje u potpunosti i kako je uvažavao naše izbore čak i onda kad ih nije potvrđivalo njegovo životno iskustvo –  kazao je Čirgić.

Ovaj skup, porčio je, treba da pruži “makar i početni osvrt na značaj djela Milenka Perovića, na njegov doprinos filozofiji, montenegristici i društveno emancipatorskoj misiji”.

Naučni simpozijum okupio je dvadesetak naučnika i intelektualaca iz Srbije, Hrvatske i Crne Gore.

Organizatori događaja su Fakultet za crnogorski jezik i književnost i Crnogorski P.E.N centar.

N. Kašćelan

Optužnica je podignuta zbog postojanja osnovane sumnje da su okrivljeni, u drugoj polovini 2019. godine, u Cetinju, postali pripadnici kriminalne organizacije, koju su organizovali optuženi V.R. i F.I., radi izvršenja krivičnih djela ubistvo i teško ubistvo, a čiji članovi su prethodno postali i optuženi: B.S., I.I., I.M., N.M., M.M., V.S., S.Đ., M.J.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je Specijalnom odjeljenju za suđenje za krivična djela organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina, Višeg suda u Podgorici, predalo optužnicu protiv okrivljenih V.B., R.V., Ž.R., M.M. i S.V., za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, a protiv okrivljenog S.V. i za krivično djelo ubistvo u pokušaju.

Optužnica je podignuta zbog postojanja osnovane sumnje da su okrivljeni, u drugoj polovini 2019. godine, u Cetinju, postali pripadnici kriminalne organizacije, koju su organizovali optuženi V.R. i F.I. radi izvršenja krivičnih djela ubistvo i teško ubistvo, a čiji članovi su prethodno postali i optuženi: B.S., I.I., I.M., N.M., M.M., V.S., S.Đ., M.J., pa su svi pripadnici kriminalne organizacije, sprovodeći kriminalni plan organizatora, izvršavali povjerene im zadatke u okviru određene im uloge, sa ciljem da se liše života oštećeni B.J. i K.P. i druga lica.

Takođe, optužnica je podignuta i zbog osnovane sumnje da je okrivljeni S.V., u periodu od novembra do 2. decembra 2020. godine, u Podgorici, pokušao da liši života oštećenog A.J., tako što je, ušao u Crnu Goru iz Srbije, van graničnog prelaza i izbjegavajući graničnu kontrolu, nabavio pištolj, bez fabričkog broja i municiju, a potom je boravio u iznajmljenom stanu u Podgorici i u više navrata obilazio stambeni objekat oštećenog i fotografisao ga, da bi, 2. decembra, došao do ulaza u podzemnu garažu, naoružan pištoljem sa metkom u cijevi, spremnim za opaljenje i čekao nailazak oštećenog, kako bi ga u pogodnom trenutku lišio života, ali je u dovršenju krivičnog djela spriječen jer ga je policija lišila slobode.

U optužnici je predloženo da se okrivljenima V.B. i R.V., produži pritvor, dok je u odnosu na okrivljene: Ž.R. M.M. i S.V., koji su u bjekstvu i nijesu dostižni državnim organima i za kojim su raspisane međunarodne potjernice, predloženo da im se sudi u odsustvu.

SDT je, protiv optuženih organizatora V.R. i F.I., pripadnika kriminalne organizacije: B.S., I.I., I.M., N.M., M.M., V.S., S.Đ., M.J., ranije podiglno optužnicu, za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, ubistvo, ubistvo putem pomaganja, teško ubistvo, ubistvo putem podstrekavanja i dva krivična djela teško ubistvo putem podstrekavanja i neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, koja je potvrđena i u toku je glavni pretres.

Izvor: Vijesti

Za podršku ženskom preduzetništvu u budžetu Prijestonice Cetinje za 2024. godinu, po ovom pozivu opredijeljeno je 8.000,00 €.

Prijestonica Cetinje raspisala je Drugi javni poziv za raspodjelu sredstava iz budžeta opredijeljenih za podršku ženskom preduzetništvu, saopšteno je iz gradske uprave.

Oni pozivaju preduzetnice i privredna društva, u kojima je žena nosilac biznisa – osnivač, jedan od osnivača ili izvršni direktor sa prebivalištem, odnosno sjedištem na teritoriji Prijestonice Cetinje, da se prijave na Drugi javni poziv za raspodjelu sredstava iz Budžeta Prijestonice Cetinje opredijeljenih za podršku ženskom preduzetništvu.

Sredstva previđena Budžetom Prijestonice Cetinje za 2024. godinu raspodjeljuju se na sufinansiranje programa i planova kojima se:

– podstiče razvoj poljoprivrede na porodičnom gazdinstvu;

– podstiče razoj organske poljoprivredne proizvodnje;

– podstiče razvoj turizma;

– podstiče razvoj zanatstva;

– podstiče razvoj fizičke kulture i sporta i

– doprinosi afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala i tradicije posebnosti Prijestonice.

Za podršku ženskom preduzetništvu u budžetu Prijestonice Cetinje za 2024. godinu, po ovom pozivu opredijeljeno je 8.000,00 €.

Društvo/preduzetnica može konkurisati sa najviše dva biznis plana, a podršku može dobiti samo jedan biznis plan.

Maksimalni iznos dodijeljenih sredstava po biznis planu ne može iznositi više od 2.000,00€. Društvo/preduzetnica može se prijaviti za ukupan iznos ili za dio sredstava za realizaciju aktivnosti iz biznis plana i dužna je da to naznaci.

Pravo učešća po ovom pozivu nemaju korisnice koje su po ranijim javnim pozivima koristile sredstva za podršku ženskom preduzetništvu.

Drugi javni poziv za raspodjelu sredstava otvoren je do 01.11.2024. godine.

Prijava se podnosi Komisiji za raspodjelu sredstava na ime podške ženskom preduzetništvu preko Građanskog biroa Prijestonice Cetinje (kancelarija br. 2) u zapečaćenoj koverti sa naznakom “Podrška ženskom preduzetništvu”.

Tekst Drugog javnog poziva možete preuzeti na web sajtu cetinje.me.