Foto: Jozo Čabraja/kolektiff
Crna Gora nije u poziciji da igra za medalju, ali je već ostvarila uspjeh plasmanom na dominantan način u glavnu grupu. Uslijedila su dva teška meča protiv favorita Mađarske i Francuske, utakmice koje su se igrale u periodu kraćem od 24 časa. S ta dva poraza, Crna Gora je, uz ostale rezultate iz grupe, ostala bez šanse da se bori za medalju, ali i dalje može stići do Beča na utakmicu za peto mjesto. Put do austrijske prijestonice vodi preko Poljske i Švedske. Za Televiziju Crne Gore direktno iz Debrecina, govorile su “lavice”, Milena Raičević i Ivana Godeč.
Raičević je doživjela peh već na prvom meču i povrijedila se.
Ostaje žal što nisam uspjela da završim prvenstvo, jer sam se već na prvoj utakmici povrijedila. Zdrave smo došle na prvenstvo, sa ogromnom željom da napravimo novi veliki uspjeh, i sigurno ostaje žal što nismo uspjele da se plasiramo na taj finalni turnir. Ali smatram da je i šansa igranja za peto mjesto ogroman uspjeh, jer, kada vidimo kakve su ekipe na ovom prvenstvu, možemo biti srećne. Ekipa koju imamo, igračice koje daju maksimum, dosta igraju po 60 minuta, tempo je jak i ne možemo nikome zamjeriti, nego biti ponosne na to što smo pokazale u grupnoj fazi – kazala je ona.
Raičević podsjeća na tempo druge faze.
Nehumano je igrati u manje od 24 časa protiv dvije ekipe kakve su Mađarska i Francuska. Vidjele smo da smo kroz prve tri utakmice bile furiozne i jake, sa sjajnom odbranom, ali igrati meč za mečom, uz igračice koje provode 60 minuta na terenu, uz dosta onih koje su došle iz klubova gdje nisu igrale, predstavlja veliki izazov. Ipak, sigurna sam da ćemo hrabrošću i stavom koje posjeduju ‘lavice’ ovaj turnir iznijeti do kraja i boriti se do posljednje minute.
I Godeč smatra da raspored nije bio naklonjen našoj ekipi.
Došle smo s velikom željom i energijom da pokažemo naš karakter. Bilo je teško, imale smo dvije zahtjevne utakmice u glavnoj fazi. Protiv Mađarske, koja je domaćin, igrale smo dobru odbranu, ali smo u napadu pravile tehničke greške i promašivale zicere, što nas je koštalo šanse da pariramo. Isto se desilo i protiv Francuske. Nije bilo lako igrati ni u grupi – Rumunija, recimo, igra do kraja svih 60 minuta, ali pokazale smo da smo bolje od njih.
Iako je bila najavljena rasprodata sala na duelu Mađarske i Crne Gore, to se na kraju nije desilo.
Pa, iznenadila sam se negativno. Očekivala sam punu dvoranu protiv Mađarske, ali to se nije desilo, što je jako čudno s obzirom na to da znamo koliko Mađari vole rukomet. Ako se vratimo na prvenstvo kod nas, gdje je dvorana bila dupke puna… Međutim, Mađarskoj to ne smeta. Mislim da su protiv nas presudne bile naše tehničke greške. Mađarice ne igraju ništa posebno, čak i s rosterom koji imaju. Jesu favoriti zajedno s Francuskom, ali ako se osvrnemo na prethodna prvenstva, gdje su bile u istom sastavu, nisu uspjele da naprave rezultat. Vidjećemo u Beču kako će to izgledati – kazala je Raičević.
Osvrnula se i na igru Rumunije, koja je sinoć iznenadila Švedsku.
Rumunija je iznenađenje. Pratila sam ih u pripremnom periodu na ‘Golden ligi’ i bilježili su ubjedljive poraze. Ali opet, imaju dosta igračica u rotaciji i ne osjete umor. Sinoć, recimo, Stoika, koja igra sa mnom u Rapidu, nije ulazila, a odličan je bek. Tako da imaju duboku klupu, što im omogućava svježinu da sa svakom ekipom igraju punih 60 minuta.
Istakla je i rotaciju selektora Rumunije, Florentina Perea, koji konstantno mijenja bekove.
U svakoj utakmici je imao nekog beka koji nosi meč. Prvo je to bila Bazaliu, onda Stoika, i stalno se rotiraju. Sve igračice igraju u rumunskoj ligi, koja je najjača na svijetu. U toj ligi se nikad ne zna ko će koga pobijediti, što je velika prednost za njihov rukomet.
Godeč je ukazala na povrede koje su oslabile naš tim.
Manjak bekova, srednjih i lijevih, predstavlja problem. Nakon prve utakmice ostale smo bez Milene, Đina se tek vraća u formu, što je veliki teret za našu igru. Itana i Matea odlično sarađuju s pivotima, ali odbrana protivnika ne mora da izlazi duboko, jer nismo dovoljno opasne s devet metara.
Raičević je pojasnila fenomen sjajnih desnih bekova u Crnoj Gori, dok nedostaju lijevi i centralni.
Imamo četiri desna beka, ali nemamo dovoljan broj ostalih igrača koji su ključni za kreiranje napada. Ipak, naše igračice pružaju maksimum, što se vidi po tome koliko nas protivnici respektuju. Pivoti ne dolaze do izražaja protiv naše odbrane. Iako je teško igrati ovako jak tempo, ponosna sam na našu igru i vjerujem da ćemo završiti turnir kako zaslužujemo.
Raičević je naglasila važnost odmora za psihološku i fizičku spremu.
Treba nam samo malo odmora. Kad je tijelo odmorno, glava bolje funkcioniše. Imali smo problema sa šutevima, posebno s penala. Vjerujem da ćemo se odmoriti i biti spremne za naredne izazove.
Godeč vjeruje u pobjede protiv Poljske i Švedske.
Sigurne smo da možemo pobijediti i Poljsku i Švedsku. Vjerujemo u našu snagu i smatramo da možemo doći do Beča i boriti se za peto mjesto, što bi bio veliki uspjeh za crnogorski rukomet.
Izvor: RTCG
U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno sunčano, ponegdje uz slabu do umjerenu oblačnost, a najviša temperatura vazduha iznosiće 16 stepeni.
Na sjeveru, tokom jutra, umjeren do jak mraz, po kotlinama magla ili povećana niska oblačnost, koja se ponegdje može zadržati i tokom prijepodneva.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, sjevernih smjerova, na jugoistoku umjeren do pojačan, povremeno na udare i jak, sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura od minus 11 do pet, a najviša dnevna od dva do 16 stepeni.
Reditelj Dejvid Linč preminuo je u 79. godini, saopštila je njegova porodica.
„Postoji velika rupa u svijetu sada kada on više nije sa nama. Ali, kako bi on rekao: ‘Držite svoje oko na krofni, a ne na rupi“, napisala je njegova porodica, prenosi „The Guardian“.
Reditelju je dijagnostikovan emfizem, izazvan prekomjernim pušenjem. On je početkom godine izjavio da zbog problema s disanjem nije u stanju da hoda duži period jer brzo ostaje bez vazduha, zbog čega je bio vezan za kuću.
Dejvid Linč poznat je po andergraund i alternativnim filmskim ostvarenjima.
Neki od najpoznatijih filmova i serija koje je režirao su „Glava za brisanje“, „Čovjek slon“, „Plavi somot“, „Dina“, „Bulevar zvijezda“, „Tvin Piks“ i drugi.
Novi protest, koji je neformalna grupa studenata “Kamo śutra?” organizovala povodom tragedije na Cetinju, večeras je održan ispred zgrade Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) u Podgorici.
Sa protesta je poručeno da je – kraj je izgovora, početak je dogovora. Ponovo su zatražene ostavke ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića. Nakon okupljanja ispred MUP-a organizovana je protestna šetnja do zgrade Vlade. U toku protestne šetnje okupljeni su uzvikivali “Ubice, ubice”, “Ostavke”… Ispred zrade Vlade pozvali su na 13 minuta tišine u čast 13 žrtava sa Cetinja.
Nošeni su transparenti na kojima je pisalo “Studenti protiv nasilja”, “Ministar a ne MNI star”, Ostavka je minimum odgovornosti”, “Crna i napaćena Gora”…
Predstavnica neformalne grupe studenata”Kamo śutra?” izniijela je svije zahtjeve:
– Ostavka ministra unutrašnjih poslova i potpredsjednika za bezbjednost
– ažurniji pristup posedovanju oružja
– reforma policijskih struktura
– povratak građanskog obrazovanja
– (novi zahtjev) poboljšanje institucionalnog pristupa brizi o mentalnom zdravlju
“Ovo je miran i dostojanstven protest i molim vas da se suzdržite od svakog vida nasilja. Naša zemlja je pokazla da nije uradila ništa kako bi zaštitila svoje građane. Niko nije preuzeo odgovornost za tragičan zločin. Prijestonica je zavijena u crno dva puta za dvije godine”, kazali su organizatori protesta.
Oni su saopštili da su odbili poziv premijera Milojka Spajića na sastanak na kojem bi razgovarali o zahtjevima sa protesta održanog 5. januara.
“Odlučili smo daovaj poziv odbijemo jer ne želimo da pregovaramo o zahtjevima. Naši zahtjevi su jasni, pa smo zamolili Vladu da ukoliko budu željeli da ih usvoje – to i javno objave”, naveli su grupe “Kamo śutra?”.
Iz grupe “Kamo śutra?” su istakli da je to miran i dostojanstven protest i zamolili sve građane da se suzdrže od bilo kojeg oblika nasilja – verbalnog, fizičkog, psihičkog.
“Što se takođe odnosi i na riječi/rečenice koje će biti ispisane na transparentima. Hvala vam što smo zajedno u borbi protiv svih oblika nasilja”, naveli su iz grupe “Kamo śutra?”.
Javni poziv za zapošljavanja 815 policajaca, na predlog Ministarstva unutrašnjih poslova, raspisan je danas.
Kako su saopštili iz Ministarstva unutrašnjih poslova, javni poziv traje 20 dana, a posljednji dan za prijavu je 5. februar 2025. godine.
“Ovaj javni poziv dio je odlučne vizije Ministarstva da pojača kapacitete policije, vrati povjerenje i unaprijedi sigurnost svih građana. Ovo je prilika za sve one koji žele da budu dio promjene, koji su spremni da budu prvi stubovi bezbjedosti naše zemlje i koji hoće da zajedno reformišemo i unapirjedimo institucije,“ izjavio je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.
Kako je rekao, policija ne traži radnu snagu, već ljude posvećene svojoj zemlji, ljude spremne da svaki dan služe građanima Crne Gore.
“Imajući u vidu zatečeno teško nasljeđe zbog kojeg veći dio javnosti nije imao povjerenja u policiju, na ovaj način ne rješavamo samo problem kadrovskog deficita u policiji, već osiguravamo da kroz najtransperentniji postupak prijema novih policijskih službenika osiguramo da u službu mogu ući samo pojedinci sa neupitnim ličnim i profesionalnim integritetom, koji će garantovati odbranu države i svih građana od bezakonja i kriminala”, naveo je Šaranović.
Uslovi za prijavljivanje
Na javni poziv se mogu javiti svi zainteresovani kandidati koji imaju 30 ili manje godina starosti, dok strarosna granica za one koji su nekada radili u policiji ili su završili pripravnički staž, Program stručnog osoposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem ili su bili volonterski angažovani u policiji, mogu se javiti ukoliko imaju 40 ili manje godina starosti.
“Na ovaj način želimo da, pored mlađih od 30 godina, pozovemo i bivše nekompromitovane policijske službenike, koji imaju najviše 40 godina starosti, da se prijave na javni poziv, te da kao već obučeni i osoposobljeni za policijske poslove daju doprinos jačanju sektora bezbjednosti”, piše u saopštenju MUP-a.
Kada je u pitanju potreban nivo kvalifikacije obrazovanja, na javni poziv mogu se javiti svi kandidati koji imaju najmanje V, VI ili VII nivo kvalifikacija obrazovanja, bez obzira na fakultet koji su završili.
Takođe, Ministarstvo unutrašnjih poslova obezbijedilo je transparentan i rigorozan proces selekcije kako bi u redove policije ušli samo oni kandidati koji zadovoljavaju najviše standarde.
Testiranja uključuju:
Provjeru psiho-fizičkih sposobnosti.
Detaljne bezbjednosne provjere.
Ocjenjivanje integriteta kroz pisano testiranje, upitnike o imovini i usmene intervjue.
Provjeru znanja i vještina kroz teorijska i praktična testiranja specifična za policijski posao.
Sve detaljne informacije o uslovima i načinu prijave na javni poziv zainteresovani kandidati će moći da dobiju na interent stranici http://www.mup.gov.me ili putem e-mail: javnipoziv.policija@mup.gov.me, kao i putem telefona: 020/870-222; 020/870-333; 020/870-444 u vremenu od 07.00 – 15.00 sati.
Crna Gora treba da iskoristi zamah politike proširenja, za šta je potreban intenzivan politički dijalog, nastavak reformi i kontinuirana podrška evropskih partnera, ocijenio je predsjednik države Jakov Milatović.
Milatović je, kako je saopšteno iz kabineta predsjednika, sa evropskom komesarkom za proširenje Martom Kos razgovarao o evropskom putu države i aktuelnim izazovima.
On je ocijenio da je posjeta Kos Crnoj Gori, ubrzo nakon stupanja na funkciju u decembru prošle godine, nastavak angažovanog političkog dijaloga na temu evropske integracije Crne Gore i potvrda obostrane posvećenosti politici proširenja EU.
Milatović je istakao da je strateško partnerstvo između EU i Zapadnog Balkana važnije nego ikad.
On je naveo da je Crna Gora najnapredniji kandidat za članstvo i da je primarni vanjskopolitički cilj države da postane 28. država članica Unije do 2028. godine.
„U tom kontekstu, potrebno je da iskoristimo zamah politike proširenja, za šta je potreban intenzivan politički dijalog, nastavak reformi na domaćem planu, kao i kontinuirana podrška naših evropskih partnera“, istakao je Milatović.
Prema njegovim riječima, preduslov za iskorak u integracionom procesu je da domaći politički akteri pokažu istinsku političku volju i posvećenost.
„Te da se prevaziđe ustavna i sa njom povezana parlamentarna kriza u kojoj se naša zemlja trenutno nalazi”, poručio je Milatović.
On je kazao da dijeli zabrinutost EU zbog odluke Skupštine da konstatuje prestanak funkcije sutkinji Ustavnog suda, i da je saglasan sa stanovištem Evropske komisije da treba obezbijediti punu funkcionalnost Ustavnog suda, kao osnovnog zaštitnika vladavine prava i demokratske stabilnosti u zemlji.
Milatović je informisao Kos da je 3. januara raspisan poziv za izbor jednog sudije Ustavnog suda kojeg predlaže predsjednik Crne Gore.
On je, kako je saopšteno, naglasio i potrebu da politički akteri u Skupštini, koja već neko vrijeme ne zasijeda, prevaziđu parlamentarnu krizu.
Milatović je podsjetio da još nije donijet Budžet za ovu godinu i da je rad skupštinskog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu u zastoju, što se može negativno odraziti na realizaciju Reformske agende.
On je ukazao i na važnost rješavanja institucionalnih blokada na lokalnom nivou, posljednji put demonstriranu prilikom formiranja lokalne vlasti u opštini Budva.
Milatović je naglasio potrebu za kontinuiranim prisustvom i bliskom saradnjom s Evropskom komisijom kako bi se uspješno priveli kraju pristupni pregovori države.
On je naveo da očekuje da će se, u što skorijem roku, steći politički uslovi za zatvaranje poglavlja 31 i upoznao Kos da će 27. januara početi bilateralne konsultacije Crne Gore i Hrvatske o rješavanju otvorenih pitanja.
Milatović je ponovio da Crna Gora ostaje kredibilan NATO partner, posvećen regionalnoj saradnji, i u potpunosti usklađena sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU.
Kos je naglasila da se danas svi slažu da je potrebna snažnija i veća EU.
Ona je, kako je saopšteno, navela da Crna Gora ima realnu šansu da tokom njenog mandata završi pregovore o pristupanju sa Evropskom unijom.
Prema riječima Kos, pristupanje EU mora biti nacionalni projekat, u koji će biti uključeni svi.
„A taj proces je, prije svega, zasnovan na zaslugama. Ja sam u vašem timu i podržaću vas na svakom koraku”, poručila je Kos.
Ukupni prihodi od igara na sreću i nagradnih igara iznosili su prošle godine 33.812.130 eura, što predstavlja rast od 51,27 odsto u poređenju sa 2023. godinom, čime su stoprocentno ostvareni ciljevi Uprave za igre na sreću, Ministarstva finansija i Vlade Crne Gore na planu jačanja državnog budžeta. To se navodi u saopštenju Uprave za igre na sreću.
Ukupni godišnji prihodi po osnovu priređivanja igara na sreću putem interneta i drugih telekomunikacionih sredstava iznose 12.581.648 eura.
„Zabilježen je i porast prihoda od kazinskih igara za 91,19 odsto, čiji je ukupan iznos 5.191.503 eura. Takođe, po osnovu kladioničkih igara prihodovano je 9.634.685 eura, pa je i taj segment naplate uvećan za 7,08 odsto u odnosu na 2023. godinu“, navodi se u saopštenju Uprava za igre na sreću.
U navedenom periodu ostvaren je i rast prihoda od priređivanja igara na sreću u automat klubovima od 26,44 odsto, čime je dostignut iznos od 6.320.924 u prethodnoj godini.
Podsjećaju, da Uprava za igre na sreću je 1. novembra 2024. godine uspostavila jedinstveni informacioni sistem, čijom primjenom je unaprijeđen proces nadzora priređivača igara na sreću i postavljeni temelji za održiv rast i povećanje budžetskih prihoda.
„Implementacija novog informacionog sistema sprovedena u drugoj polovini godine, kao i značajno povećanje prihoda od igara na sreću, predstavljaju jasne pokazatelje uspješnog rada Uprave za igre na sreću u 2024. godini“, navodi se u saopštenju Uprave za igre na sreću.
Uprava će, kako poručuju, nastaviti da snaži saradnju sa nadležnim institucijama u oblasti sprečavanja pranja novca, što će doprinijeti daljem unapređenju kontrolnih mehanizama i efikasnijem praćenju tokova novca.
Izvor: RTCG