TikTok omiljena je društvena mreža među mladima, ali sve veći izazov za roditelje. Pored toga što nudi kreativne sadržaje i zabavu, očigledan je porast uznemirujućih video snimaka u kojima se vide nasilje i prijetnje. Sve to dodatno zabrinjava kada znamo da su njeni korisnici i najmlađi. Sudski vještak Marko Lakić, u razgovoru za Portal RTCG, upozorio je da nijedno dijete mlađe od 13 godina ne bi smjelo da koristi TikTok.

S obzirom na to da veliki broj korisnika TikTok-a čine djeca i adolescenti, postavlja se pitanje u kojoj mjeri nasilni sadržaji utiču na njihov mentalni i emocionalni razvoj. Iako ova platforma ulaže napore da suzbije ovakve sadržaje, oni su sve zastupljeniji, a granica između kreativnosti i opasnosti sve je tanja.

Negativni uticaj TikTok-a odrazio se nedavno u Albaniji. Nakon što je dječak izbo nožem i usmrtio četrnaestogodišnjaka, na ovoj društvenoj mreži kružili su snimci na kojima su se maloljetnici izjasnili za ubistvo. Objavljena je i fotografija počinioca, koji je uhapšen, na kojoj se vidi rana koju je zadobio na ruci. Albanske vlasti su odlučile da blokiraju TikTok nakon tragičnog događaja, zbog zabrinutosti za sigurnost djece.

Lakić: Uvesti kazne za roditelje, povećati bezbjednost djece 

Trenutni zakonski okviri koji regulišu bezbjednost djece na internetu, smatra sudski vještak Marko Lakić, nijesu dobri. Ukazuje da roditelji snose određenu vrstu odgovornosti, pa bi zato trebalo uvesti kazne za njih ukoliko izostane reakcija.

“U cilju bezbjednosti naše djece, neophodno bi bilo da poradimo na tom polju. Pritom bi definitivno trebalo uvesti kazne za roditelje koji dozvoljavaju korišćenje sadržaja djeci koja nisu dostigla uzrast na koji je neki sadržaj ograničen”, kazao je Lakić.

Upozorava da nijedno dijete mlađe od 13 godina ne bi smjelo da koristi TikTok.

“U nekim državama je to ograničenje na 18 godina. Postavlja se pitanje da li bi se i te strože mjere poštovale? Smatram da ne bi”, ukazuje Lakić.

Pejaković: Nasilni sadržaji utiču na mentalno zdravlje mladih

Psihološkinja Adriana Pejaković, u razgovoru za Portal RTCG, kazala je da preplavljenost nasiljem i ekstremnim nasilnim sadržajem može ozbiljno da ugrozi i naruši mentalno zdravlje mladih.

“Može uticati na njihovo ponašanje, empatiju i sposobnost donošenja odgovarajućih odluka. Ukoliko su djeca preplavljena takvim sadržajima mogu postati povišeno anksiozna, depresivna ali i ići u pravcu antisocijalnog ponašanja ili poremećaja ponašanja i ličnosti-u ekstremnim slučajevima”, istakla je ona.

Društvene mreže, ističe Pejaković, mogu biti kanal za širenje nasilnih sadržaja.

“Povezanost između društvenih mreža i nasilja postoji, pa sada imamo i online nasilje, govor mržnje na drustvenim mrežama i druge toksične sadržaje koji mogu uticati na mentalno zdravlje mladih”, naglašava ona.

Pejaković ističe da su djeca podložna jakim stimulusima, sadržajima koji su viralni, a takođe imaju mehanizme kojima podražavaju ono što vide i ukoliko je nasilje ono što gledaju oni će ga podražavati.

“To je znači da su djeca i mladi po prirodi nasilni već da na taj način često nastoje da budu bliski, prihvaćeni, prikriju sopstveni strah, pokažu se u grupi”, objašnjava Pejaković.

Ona napominje da je važno da se sankcioniše nasilje i pokaže djeci da ono ima svoje posljedice. 

Važno je, poručuje ona, uložiti napore u edukaciju o odgovornom korišćenju interneta i vršiti veći nadzor nad sadržajem kojem djeca pristupaju.

“Zapitajmo se koje bi to sadržaje mi kao društvo trebalo da omogućimo djeci da ne ulaze u ovakve rizike. Da li smo ih okružili agresijom na internetu, u medijskom prostoru? Da li imaju dovoljno društvenog angažovanja kroz đačke parlamente i druge vidove oglašavanja mladih? Da li im pružamo dobre uzore? Koliko smo mi zreli kao društvo i pojedinci? Ovo su pitanja na koja moramo da odgovorimo prije nego okrivimo djecu. Jer poznato je da ukoliko djeca imaju podsticajno okruženje neće lako ulaziti u rizična ponaṣ̌anja”, poručuje Pejaković. 

Anonimnost koja pruža korisnicima da se sakriju iza lažnih indenditeta olakšava put ka postavljaju neprimjerenih sadržaja. 

“To je svakako veliki izazov u cilju identifikacije i procesuiranja počinioca određenih krivičnih djela, ali smatram da bi se ta pojava znatno smanjila kada bi prvo roditelji znali adekvatno da koriste sadržaj na internetu, a onda i djecu pravilno naučili”, smatra Lakić.

Lažne identitete i određena skrivanja, dodaje Lakić, nikada nećemo moći da suzbijemo, ali uz adekvatnu edukaciju, znatno bi smanjili njihov negativni uticaj.

On kao rješenje problema ne vidi u blokiranju TikTok-a ili bilo kojeg drugog servisa, već u tome da se oni koriste na pravi način.

“Više sam da se ti servisi koriste onako kako su i predviđeni (za starije od 13 godina). Sa druge strane smatram da treba mnogo više edukacije i mnogo manje zataškavanja i zloupotreba od strane nadležnih”, poručuje Lakić.

Smatra da bi u obrazovnim institucijama više pažnje trebalo povesti da se djeca nauče pravilnom korišćenju sadržaja na internetu.

Lakić zaključuje da TikTok i ostali servisi nisu u značajnoj mjeri povećali nasilje, ali su pogodno sredstvo da određene vrste nasilja vidi veći broj ljudi. Ukazuje na to da bi trebalo pojačati kaznenu politiku, povećati kazne i dosljedno primjenjivati sankcije za svaki vid nasilja.

Izvor: RTCG

Na turniru u Mostaru na kome je RK “Lovćen” učestvovao sa po dvije selekcije u godištima 2010/11 i 2012/13 i ostvario sjajne rezultate osvajanjem prvih mjesta, a njihovi igrači Aleksa Krivokapić (2010/11) i Aleksa Božović (2012/13) su proglašeni za najbolje na turniru, saopštili su iz ovog kluba.

Među dječacima godište 2010/2011 najbolja ekipa bila je RK Lovćen 1 – Cetinje. U kategoriji dječaka godište 2012/2013 najbolja ekipa bila je RK Lovćen 1 – Cetinje. Takođe, u kategoriji najbolji golman naš Blažo Đonović (2010/11) je odnio pehar kao najbolji golman – saopšteno je iz kluba.

Riječ je o tradicionalnom turniru, koji je održan od 10 do 12 januara, Mostar Handball Winter Cup 2025 u organizaciji SRK Zrinjski, koji se četvrtu godinu zaredom održava.

Turnir je ove godine privukao rekordan broj mladih rukometaša gdje se prema izjavi organizatora, okupilo preko 500 dječaka, uzrasta od 12 do 16 godina.

U trondevnom takmičarskom programu, turnir se odigrao na četiri lokacije u Mostaru: SD Bijeli brijeg, SD Midhad Hujdur Hujka, OŠ Ilija Jakovljević i OŠ Zalik.

U Crnoj Gori i sjutra su na snazi crveni i narandžasti meteoalarm zbog jakih udara vjetra, najavljeno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.

U južnim i centralnim predjelima, najavili su, biće promjenljivo oblačno sa sunčanim periodima, a na sjeveru pretežno oblačno i uglavnom suvo. Vjetar sjeverni i sjeveroistočni, umjeren do jak, na udare olujne jačine, krajem dana će slabiti. 

Jutarnja temperatura vazduha od -10 do 5, najviša dnevna od -7 do 13 stepeni.

Finski javni servis Yle pronašao je ostatke droge u tri različita toaleta u finskom paralamentu i to i u muškom i ženskom. Na osnovu rezultata testiranja toaleta tokom tradicionalne godišnje božićne zabave, pronađeni su tragovi amfetamina, ekstazija, odnosno MDMA i kokaina.

Pored poslanika, među gostima su bili zaposleni u poslaničkim grupama, pomoćnici ministara i novinari, među kojima i novinari Ylea. Kako je veče odmicalo, novinari Ylea prikupili su uzorke mogućih ostataka droge iz toaleta u parlamentu. Kale Lagerblom, operativni direktor laboratorije Measurlabs, koji je tumačio rezultate, procijenio je da je količina ostataka mala.

“Rezultati se mogu smatrati prilično sigurnim. Ostaci su zaista mali, ali očigledno ima ostataka”, istakao je on.

Ostaci droge su pronađeni samo u toaletima na spratu gdje je održana božićna zabava, dok u dva toaleta na trećem spratu nije bilo ostataka.

S obzirom da je upotreba droga postala češća u Finskoj, javni servis je želio da sazna da li tragovi upotrebe droga u Finskoj dospjevaju u prostorije parlamenta, odnosno tamo gdje poslanici donose zakone o drogama.

Prema anketama u Finskoj, sve više ljudi je bar probalo drogu.

Procenat ljudi koji su probali i koristili drogu kontinuirano je rastao od 1990-ih do 2020-ih, navodi se u izvještajima Instituta za zdravlje i dobrobit (THL).

Oko milion ljudi u Finskoj probalo je kanabis, dok je 2023. godine umro rekordan broj ljudi od droge, ukupno 310 osoba, prenosi Tanjug.

Iz cetinjskog odbora Građanskog pokreta URA reagovali su na izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića prilikom gostovanja u emisiji “Nedjelja u retrovizoru” na TV Vijesti.

Kažu da je žalosno je da gradonačelnik Podgorice u momentima kad Prijestonica Cetinje prolazi kroz najteže trenutke ne pokazuje ni malo poštovanja i empatije prema našem gradu i sugrađanima.

Dodvoravajući se valjda Mandiću, Milačiću i Dajkoviću, koji su mu omogućili da sjedne u fotelju ministra, a onda i fotelju gradonačelnika, nipodaštava gospodin Mujović ljubav Cetinjanki i Cetinjana prema Crnoj Gori, kao i istorijske činjenice da je Cetinje uvijek bilo poslednji bastion slobode i neosvojiva prepreka za sve one koji su ga pokušali pokoriti – saopšteno je iz cetinjske URA-e.

Istakli su da je neprihvatljivo da posebnu povezanost koju Cetinjanke i Cetinjani imaju prema svom gradu i državi gospodin Mujović naziva pogrešnom i opasnom sviješću

Zbog toga Vas molimo gospodine Mujoviću da partijsku lojalnost i pokornost onima koji rade protiv interesa Crne Gore umjesto ponižavanjem Cetinja i Cetinjana iskazujete kao nekad skupljajući sigurne glasove, doduše tada u štabu DPS-a – zaključili su iz cetinjske URA-e.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore osudio je svaki primjer govora mržnje u vezi sa cetinjskom tragedijom koji se plasira na društvenim mrežama i pojedinim portalima i izražava duboku razočaranost što nesagledive razmjere bola nijesu bile dovoljna granica da se ovakav događaj ne koristi za produbljivanje podjela i širenje mržnje.

“U očekivanju hitne reakcije nadležnih državnih organa u vezi sa primjerima poput onih koji su danas došli do šire javnosti (tekstovi oblavljeni na portalu Aktuelno), apelujemo na medije da poštuju profesionalne standarde i zakone, te da s posebnom pažnjom administriraju komentare na svojim portalima i/ili društvenim mrežama. Imajući u vidu ulogu i značaj novinarstva u društvu, ovih dana s razlogom je govoreno o profesionalnosti većine crnogorskih medija u izvještavanju o tragičnom događaju na Cetinju. Nažalost, drugačija klima vladala je na društvenim mrežama, koje takođe spadaju u javni prostor u kom je pojedinac odgovoran za objave koje prelaze granice slobode izražavanja”, navodi se u saopštenju.

Dodaju da problem predstavlja i situacija da se sporni tekstovi u cilju skretanja pažnje javnosti na nedopustive poruke koje šalju, velikom brzinom prenose na druge portale i profile, pa se i tim interpretacijama širi i/ili podstiče novi talas nezakonitih sadržaja i komentara.

“Zbog toga je gotovo nemoguće registrovati sve primjere koji su se desili prethodnih dana, naročito na privatnim profilima, ukoliko se na njih ne ukaže nadležnim organima. Iako smo i ranije pozvali da ovaj bezumni zločin ne bude razlog za podjele po bilo kom osnovu, još jednom apelujemo na sve korisnike društvenih mreža da se suzdrže od komentara kojima se podstiču i šire mržnja, netrpeljivost, neprovjereni ili nezakoniti sadržaji, te da poštuju žrtve i bol njihovih bližnjih”, apelovali su iz institucije Zaštitnika.

Mediji, na kojima je odgovornost više za javnu riječ, važno je da ostanu saveznici institucija u kreitanju atmosfere u kojoj je svakom dozvoljeno da iznese mišljenje, da postavi pitanje i dobije odgovor, ali na način kojim se drugima ne ugrožavaju ostala ljudska prava i slobode.

“Iako je sloboda izražavanja temelj svakog demokratskog društva, ona ne predstavlja apsolutno pravo, što znači da podliže ograničenjima. Podsjećamo da je govor mržnje, kao oblik diskriminacije, definisan članom 9a Zakona o zabrani diskriminacije i to kao “svaki oblik izražavanja ideja, tvrdnji, informacija i mišljenja koji širi, raspiruje, podstiče ili pravda diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog ličnog svojstva, ksenofobiju, rasnu mržnju, antisemitizam ili ostale oblike mržnje zasnovane na netoleranciji, uključujući i netoleranciju izraženu u formi nacionalizma, diskriminacije i neprijateljstva protiv manjina.” Istovremeno, govor mržnje je implicitno prepoznat i kroz Krivični zakonik Crne Gore i kroz Zakon o javnom redu i miru”, zaključuje se u saopštenju.