U Crnoj Gori od karcinoma dojke godišnje oboli oko 400 pacijenata, a ta bolest najčešći je uzrok smrti u ženskoj populaciji, saopšteno je na predavanju u crnogorskom parlamentu povodom Ružičastog oktobra – mjeseca borbe protiv raka dojke.

Direktorica Instituta za onkologiju Sanja Lekić kazala je da se na globalnom nivou godišnje otkrije dva do tri miliona slučajeva od karcinoma dojke, da muškarci obolijevaju u jedan odsto slučajeva i da svake godine od te bolesti umre pola miliona žena.

Ona je rekla da će prema statistici svaka osma žena dobiti karcinom dojke.

Od svih žena koje se liječe od neke vrste karcinoma, jedna od četiri žene ima karcinom dojke, jedna od šest sa karcinom dojke umre od te bolesti. Te brojke opominju da radimo na prevenciji – kazala je Lekić.

Ona je, govoreći o situaciji u Crnoj Gori, kazala je da, prema podacima iz 2020. godine, taj karcinom na drugom mjestu po učestalosti, a da je na prvom karcinom pluća.

Ne postoji dobra kontrola pušenja. Globalno, taj malignitet je na drugom a dojka unazad dvije godine na prvom mjestu – kazala je Lekić.

Ona je navela da u Crnoj Gori godišnje oboli oko 400 pacijenata, te da je karcinom dojke značajan javno-zdravstveni problem i da u svijetu godišnje oboli 2,2 miliona žena.

Prema njenim riječima, liječenje zavisi od stadijuma bolesti i odluka se donosi isključivo na multidisciplinarnom konzilijumu.

Lekić je kazala da ljekari insistiraju na samopregledu.

Dokazano je da 80 odsto žena samopregledom uoči promjene na dojci ali on ne smije biti zamjena za radiološki pregled – kazala je Lekić.

Govoreći o faktorima rizika, Lekić je rekla da postoje oni na koje se može uticati – ishrana, pušenje, upotreba alkohola, fizička aktivnosti, nedojenje, nerađanje.

Imali smo to često kao faktor rizika da se nerađanje ubraja u faktore rizika. Danas smo svjedoci da se dobna granica dodatno spustila, to što žena nije rađala nije faktor rizika, da imamo i trudnice koje su dobile ovu bolest – rekla je Lekić.

Kako je navela, važno je da se stilovima života svi štetni faktori rizika svedu na minimum.

Lekić je kazala da su među stalnim faktorima rizika pol i nasljedni karicinomi.

Ona je, govoreći o sekundarnoj prevenciji, rekla da se kombinacija strategija pokazala efikasnom u proširenju skrininga i ranoj dijagnozi.

Prema njenim riječima, u obavezni skrining, osim na karcinom dojke, debelog crijeva i grlića materice, preporučuju se i skrining karcinoma prostate i želuca.

Lekić je kazala da je neophodno ulagati u kampanje podizanja javne svijesti.

Ona je rekla da bi preventivni pregledi kod žena bez simptoma trebalo da počnu sa 25 godina.

Lekić je dodala da bi kod žena sa pozitivnih porodičnom anamnezom sa preventivnim pregledom trebalo početi deset godina u odnosu na dob oboljelog u trenutku dijagnoze.

Izvor: Mina

Početkom nove školske godine počela je i jesenja kampanja vakcinacije protiv HPV-a, podsjećaju iz JZU Dom zdravlja Cetinje.

U posljednje dvije godine, od početka uvođenja HPV vakcine u redovan kalendar vakcinacije, aplicirano je oko 300 doza uzrasta od 9 do 26 godina, uglavnom djevojčica i djevojaka. Napominjemo da je uzrast od 9 do 14 godina najbolji za aplikaciju HPV vakcine, što je nedavno pokazala škotska studija. Na njihovom uzorku od 165.000 djevojčica koje su vakcinisane sa navršenih 12 i više godina u kasnijem životnom dobu nijedna nije razvila rak grlića materice – navodi se u saopštenju.

Ono što raduje, kako ističu, je fantastičan odziv prošlog vikenda kada su se prvi put pojavili i zainteresovani dječaci.

HPV vakcina štiti i od drugih oblika raka penisa, vulve, vagine, usne duplje i ždrijela. Sa istom praksom ćemo nastaviti i ovoga vikenda, 12.i 13. oktobra, u već dobro poznatom terminu od 8 do 12 sati, a svi zainteresovani roditelji mogu da se jave na brojeve telefona 041/231-464 i 067/096-088 – poručuju iz Doma zdravlja.

Povodom Međunarodnog dana djevojčica 11. oktobra, Ministarstvo kulture i medija poziva djevojčice, uzrasta 7 do 18 godina da kreiraju literarne i likovne radove na temu “Djevojčice o ženama koje su obilježile kulturu Crne Gore”.

Ovo je još jedna prilika da iskažemo divljenje prema izuzetnim ženama koje su dale značajan doprinos crnogorskoj kulturi i zato poziv svim djevojčicama da, kroz svoju kreativnost, podijele sa nama kako su naše umjetnice oblikovale kulturu naše zemlje.Drage djevojčice, nikad ne zaboravite da je vaš glas i vaš izraz jednako važan. Vjerujte u sebe i svoje talente, budite samosvjesne, obrazovane, kreativne i hrabre, kako bi mogle graditi bolji svijet za sebe i sve nas – poručuju iz Ministarstva.

Ako maštaju da postanu umjetnice ili novinarke, iz Ministarstva preporučuju djevojčicama da slijede svoje snove i moć riječi i umjetničkog izraza uvijek koriste za podsticanje jednakosti, pravde i vladavine prava.

Napišite esej (maksimalno 1000 riječi) ili napravite umjetničko djelo (crtež, sliku, kombinovanu tehniku ili digitalno) inspirisano temom uloge žena u kulturi. Napravite rad koji odslikava scenu koja vam pada na pamet kada pomislite na žene i njihove napore da se ostvare kao umjetnice, način na koji definišu svoj umjetnički fokus i univerzum, teme i značaj njihovog umjetničkog angažmana – navodi se u saopštenju.

Ko može učestvovati?

Takmičenje je otvoreno za sve djevojčice iz Crne Gore od 7 do 18 godina, pri čemu će učesnice biti podijeljene u dvije kategorije – prva kategorija od 7 do 12 godina i druga od 12 do 18 godina.

Kako se prijaviti?

Radovi se mogu slati na e-mail kabinet.kultura@mku.gov.me ili poštom na adresu Njegoševa 83 Cetinje, sa naznakom za Konkurs “Djevojčice o ženama koje su obilježile kulturu Crne Gore”.

Rok za prijavu je do petka, 25. oktobra.

Nagrade:

– Prva nagrada: objava najboljeg rada u medijima i na društvenim mrežama MKM i ulaznice za nacionalne ustanove kulture

– Druga nagrada: ulaznice za nacionalne ustanove kulture

– Treća nagrada: Komplet knjiga

Vaš rad može podići svijest u društvu o ulozi žene umjetnice. Radujemo se prilici da zajedno proslavimo doprinos žena koje su obilježile i oblikovale kulturu Crne Gore. Ne zaboravite da ste vi snaga promjena i inspiracija za buduće generacije – poručuju iz Ministarstva kulture.

U Crnoj Gori većina osoba sa invaliditetom (OSI) smatra da izborna tijela ne pružaju dovoljnu podršku, zbog čega se birači sa invaliditetom osjećaju zanemareno, pokazao je izvještaj Misije Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS).

Misija OEBS-a u Crnoj Gori objavila je izvještaj „Osobe s invaliditetom – glasanje na izborima“, pripremljen nakon predsjedničkih i parlamentarnih izbora prošle godine.

Kako je saopšteno iz Misije OEBS-a, izvještaj ispituje stavove i iskustva 94 birača sa invaliditetom, koji su saglasni da se mora učiniti više da izbori budu pristupačniji.

Iz Misije su rekli da je 54 odsto birača kazalo da su se suočili sa preprekama dok su glasali na prošlogodišnjim izborima.

Takođe, 45 odsto birača smatra da birački odbori nijesu bili sigurni kako da im priđu i razgovaraju sa njima na biračkom mjestu – navodi se u saopštenju.

Na pitanje kako se stvari mogu promijeniti na bolje, neki ispitanici su kazali da osobe sa invaliditetom treba da se upoznaju sa svojim biračkim pravima.

Neki od njih smatraju da bi trebalo uspostaviti registar osoba sa invaliditetom, dok su neki predložili da se unesu izmjene izbornog zakonodavstva u cilju poboljšanja njihovog iskustva kao birača, što uključuje i to da OSI imaju svog predstavnika u Skupštini – dodali su iz Misije.

Vršilac dužnosti šefa Misije OEBS-a u Crnoj Gori Đovani Gabasi, kazao je da izvještaj pruža korisne sugestije o tome šta se može učiniti kako bi se pomoglo OSI da imaju pozitivnije izborno iskustvo.

Uklanjanje barijera je od suštinskog značaja, kako bi se osiguralo da svako može slobodno da koristi svoje ustavno pravo da glasa nezavisno i tajno – istakao je Gabasi.

On je rekao da OSI ne osjećaju podršku prilikom glasanja i kandidovanja i da se bore sa pristupom političkim i glasačkim informacijama.

Misija je odlučna u pružanju podrške izbornim tijelima i nevladinim organizacijama koje se bave praivma osoba sa invaliditetom u poboljšanju pristupačnosti izbora – naveo je Gabasi.

Iz Misije OEBS-a u Crnoj Gori zahvalili su svim biračima sa invaliditetom koji su govorili o svom iskustvu glasanja na izborima prošle godine, kao i Udruženju mladih sa hendikepom (UMHCG) i Savezu slijepih na dugogodišnjem partnerstvu i doprinosu u izradi izvještaja.

Izvor: Mina

Ovogodišnju Nobelovu nagradu za mir dobila je japanska organizacija “Nihon Hidankio”, saopštio je Nobelov komitet u Oslu. U obrazloženju odluke ističe da se ovom masovnom pokretu prestižna nagrada dodjeljuje zbog njihovih napora za svijet bez nuklearnog oružja, kao i za zalaganja da nuklearno oružje nikada više ne smije da se upotrijebi.

Masovni pokret, poznat kao “Hibakuša”, nastao je kao odgovor na atomske napade u avgustu 1945. godine, dok su njegovi članovi neumorno radili na podizanju svijesti o katastrofalnim humanitarnim posljedicama korišćenja nuklearnog oružja.

‘Hibakuša’ nam pomaže da opišemo neopisivo, zamislimo nezamislivo i shvatimo neshvatljiv bol i patnju uzrokovanu nuklearnim oružjem. Odbor želi da prizna ohrabrujuću činjenicu – nijedno nuklearno oružje nije korišćeno u ratu za gotovo 80 godina. Napori ‘Nihona Hidankioa’ i drugih njegovim predstavnika, uveliko su doprinijeli uspostavljanju nuklearnog tabua – navodi se u obrazloženju Komiteta.

Nobelova nagrada za mir je priznanje za posebne zasluge na poljima spajanja naroda, razoružanja ili smanjenja svjetskih ili regionalnih vojnih potencijala, političkog i drugog obrazovanja kao i održavanja mirovnih konferencija.

Od ustanovljavanja, Nobelovu nagradu za mir dobilo je 110 pojedinaca i 30 organizacija, a pojedine organizacije su dobile nagradu više puta.

Izvor: RTS/CdM

Konferencija za medije povodom predstavljanja konačnih rezultata Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova održaće se 15. oktobra, saopšteno je iz Monstata.

Konferencija će se, kako je najavljeno, održati u Naučno-tehnološkom parku Crne Gore u Podgorici, sa početkom u 11 sati.

Izvor: RTCG