U porodilištu Kliničkog centra od 2018. do ove godine, ostavljeno je 12 beba, u prosjeku dvije godišnje. Najčešći razlozi su nemaština porodilje, nepoznato očinstvo, a majke djecu ostavljaju i zbog problema zavisnosti. Socijalni radnici preuzimaju brigu o bebama i smještaju ih u hraniteljske porodice do eventualnog usvojenja, navodi se u prilogu TVCG.

Dvogodisnja Mika, kako je od milošte zovu, nakon porodilista stigla je u hraniteljsku porodicu.

Sa mjesec i po dana sam je uzela iz porodilišta. Više od dvije godine je kod mene. Znači ovdje i rođendane slavi i sve dječje bolesti preboluje, uči da hoda, da priča – kaže hraniteljka Nada Brajković.

Mika je jedno od dvanaestoro djece koja su u posljednjih sedam godina ostavljena u porodilištu KCCG.

Kada nijesmo u saznanju da je jedno dijete ostavljeno u Kliničkom centru Crne Gore i da ga nema ko preuzeti nakon toga kad bi trebalo da bude otpušteno iz porodilišta, budemo obaviješteni od Kliničkog centra Crne Gore, odnosno od socijalnih radnika. Tako da imamo negdje i slučajeve gdje smo kao stručni radnici morali da mi izvedemo dijete iz porodilišta i vrlo je teško negdje proći kroz tu situaciju – kaže Ivana Srdanović iz Centra za socijalni rad Podgorica

Socijalni radnici razgovaraju s biološkim roditeljima u nadi da preuzmu brigu o novorođenčetu. Ipak, dešava se da ne postoji interesovanje za svoje dijete.

Razlozi mogu biti, da kažem, različite prirode. Uglavnom su ili snižene intelektualne sposobnosti jednog roditelja, u konkretnom slučaju majke, nepoznato očinstvo, sniženi, da kažem, neki roditeljski kapaciteti, problem u mentalnom stanju majke, zavisnost od psihoaktivnih supstanci – objašnjava Srdanović.

Psihološkinja Biljana Andrijašević navodi kako svaka žena ima materinski instinkt, ali da bi postala majka mora razviti odnos s djetetom.

A malena Mika, čeka da i ona nekoga nazove majkom i osjeti porodičnu toplinu.

Ja se nadam da će neko isto nju da usvoji jer ona je zaista divno dijete. Nadam se da će ispasti neka dobra porodica i nju da uzme – zaključuje hraniteljka Nada Brajković.

Izvor: RTCG

Cijene kakaa i kafe porasle su tokom prošle godine oko 180 odsto, odnosno 70 odsto, podstaknute prekidima u lancu snabdijevanja, nepovoljnim vremenskim uslovima i rastućom globalnom potražnjom.

Dok je stabilizacija na pomolu, neizvjesni vremenski uslovi i geopolitičke tenzije sugerišu da će ta tržišta ostati vrlo nestabilna i nepredvidiva.

Cijene kakaa su prošle godine dostigle najviši nivo u više od deset godina, s povećanjem od nevjerovatnih 180 odsto, čak nadmašujući rast Bitcoina. Ovaj skok izazvao je najveći globalni deficit snabdijevanja u posljednjih šest godina, prenose Nezavisne novine.

Loši vremenski uslovi u ključnim zemljama proizvođačima, poput Obale Slonovače i Gane – zajedno sa drugim zapadnoafričkim zemljama, koje čine više od 70 odsto globalne proizvodnje kakaovca – rezultirali su lošim žetvama.

Situaciju je dodatno pogoršalo starenje stabala kakaovca, sporija sadnja novih stabala i širenje bolesti usjeva.

Posljedično, globalne zalihe kakaovca pale su na najniži nivo u više od deset godina, obilježavajući treću uzastopnu godinu deficita i povećanje zabrinutosti na tržištu. Iako sezona 2024./2025. obećava potencijalni oporavak, vremenske neizvjesnosti u zapadnoj Africi i dalje su prisutne.

Proizvođači iz Latinske Amerike mogli bi pomoći u smanjenju tereta tradicionalnih dobavljača u naredne dvije sezone, iako je njihov doprinos još neizvjestan.

Cijene kafe takođe su porasle tokom ove godine, skočivši otprilike 70 odsto i dostigavši najviši nivo svih vremena. Nepovoljni vremenski uslovi u velikim zemljama proizvođačima, poput Brazila i Vijetnama, igrali su ključnu ulogu u ovom rastu.

Brazil, najveći proizvođač kafe Arabika, suočio se s teškim sušama i šumskim požarima u ključnim regijama poput São Paula. U međuvremenu, Vijetnam, vodeći proizvođač kafe Robusta, iskusio je dugotrajne suše, što je dovelo do niskog nivoa vlage u tlu, čak i nakon kiše. Ti su uslovi izazvali slabu cvatnju stabala kafe, dok su listovi prekomjerno rasli.

Dodatno, šteta od tajfuna dodatno je smanjila globalne zalihe, koje su već bile napete zbog oporavka od pandemije i geopolitičkih izazova, poput nemira na Bliskom istoku.

Cijene kakaa i kafe vjerovatno će ostati nestabilne zbog globalnih trgovinskih neizvjesnosti, uključujući mogućnost trgovinskog rata i carinskih prijetnji. Međutim, kako su pokazale kompanije poput Atlantic Groupa i Lindta, potražnja za kakaom i kafom ostaje stabilna, a količine proizvoda rastu unatoč višim cijenama.

Projekcije za ovu i naredun godinu ukazuju na relativno pozitivne tržišne uslove, uz očekivanu stabilizaciju cijena i blagi pad. Međutim, te projekcije mogle bi brzo da se promijene pogoršanjem vremenskih uslova ili novim prekidima u lancu snabdijevanja, naglašavajući stalnu nepredvidivost tih tržišta.

Izvor: RTCG

Utakmicama sedmog kola ligaške faze večeras je nastavljeno takmičenje u Ligi šampiona.

Definitivno najbolja utakmica odigrana je u Lisabonu gdje je Barselona sprektakularnim preokretom stigla do pobjede nad Benfikom – 5:4!

Benfika je na “Lužu” dva puta imala po dva gola prednosti, ali ni to nije bilo dovoljno da se izbjegne poraz.

Pavlidis je pogađao u drugom, 22 i 30. minutu, dok je između prvog i drugog pogotka grčkog reprezentativca Levandovski je iskoristio penal.

Rafinja je u 64. minutu smanjio zaostatak svoje ekipe, ali je samo četiri minuta kasnije Arauho autogolom vratio dva gola viška “orlovima”.

Barselona se nije predavala, a onda je kreirala. spektakularan finiš.

Prvo je Levandovski, sa penala, u 78. minutu smanjio, da bi Garsija u 87. izjednačio.

Di Marija je mogao potom da vrati prednost domaćinu, ali je Ščesni sjajno odbranio njegov udarac.

Veliki preorekt Katalonaca kompletiran je u 96. minutu kada je Rafinja nakon duge lopte Toresa i brze kontre stavio tačku.

Benfica’s penalty shout leading immediately to Barcelona’s winning goal 90+6′ (VAR reviewed, not given)
byu/rohanmen insoccer

Uzbudljivo je bilo i u Beogradu gdje je PSV savladao Crvenu zvezdu sa 3:2.

Vodili su “filipsovci” nakon poluvremena sa 3:0, golovima De Jonga (dva) i Flaminga.

Zvezda je ipak, nakon isključenja Flaminga (50. minut) uspjela da napravi pritisak, Ndijaje i Điga su smanjili na 2:3, ali srpski šampion nije imao snage da osvoji bod.

U ostalim mečevima Atletiko je sa 2:1 savladao Bajer Leverkuzen, baš kao i Bolonja ekipu Borusije iz Dortmunda.

Liverpul je, takođe sa 2:1, savladao Lil, dok je Štutgart sa 3:1 slavio na gostovanju Slovanu.

Golova jedino nije bilo u duelu Briža i Juventusa.

Benfika – Barselona 4:5 (Pavlidis 2′ , 22′, 30’p, Arauho 68’ag – Levandovski 13’p, 77’p, Garsija 87′, Rafinja 96′)

Bolonja – Borusija Dortmund 2:1 (Dalinga 71′, Iling Džunior 72′ – Girasi 15’p)

Slovan – Štutgart 1:3 (Mecoko 85′ – Leveling 11′, 36′, Rider 87′)

Atletiko Madrid – Bajer Leverkuzen 2 :1 (Alvares 52′, 90′ – Inkapije 45’+1′)

Liverpul – Lil 2:1 (Salah 34′, Eliot 67′ – Dejvid 62′)

Crvena zvezda – PSV 2:3 (N’Diaje 71′, Điga 77′ – De Jong 17′, 24′, Flamingo 43′)

Klub Briž – Juventus 0:0

Vrijeme sjutra u Crnoj gori biće promjenljivo oblačno, uz sunčane intervale, obavijestili su iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.

Na sjeveru prijepodne ponegdje po kotlinama magla ili niska oblačnost.

Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera.

Jutarnja temperatura vazduha od 0 do 10, najviša dnevna od 5 do 15 stepeni.

Predsjednik Vlade Milojko Spajić zahvalio je bivšoj sutkinji Ustavnog suda Dragani Đuranović što je, podnošenjem zahtjeva za pravo na naknadu po prestanku funkcije, “pomogla da se otklone sve nedoumice”.

Skupštinski Administrativni odbor na današnjoj sjednici je odobrio njen zahtjev.

“Opozicija je upravo dobila najbolju potvrdu ispravnosti odluke parlamenta. Hvala gospođi Đuranović što je pomogla da se otklone sve nedoumice, nadam se da nema grke među nama! Idemo na usvajanje budžeta i veće penzije”, napisao je Spajić na Iksu.

Opozicija od kraja prošle godine, od kada je Skupština konstatovala prestanak funkcije Đuranović, blokira rad parlamenta i traži da se poništi ta odluka. Oni su i danas spriječili održavanje sjednice Skupštine, na čijem je dnevnom redu budžet.

Opozicija tvrdi da je Ustav pogažen zbog toga što je Skupština, bez obaveznog obavještenja Ustavnog suda, odlučila sredinom decembra prošle godine da Dragani Đuranović konstatuje prestanak sudijske funkcije, zbog sticanja uslova za penziju shodno Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Oni stoga traže da se stvari vrate “u pređašnje stanje”.

Sudije Ustavnog suda su, većinom glasova, zauzele stav da u penziju idu u skladu sa Zakonom o radu, a ne Zakonu o PIO, kao sudije ostalih sudova.

IZVOR: Vijesti

Crna Gora je u posljednjih nekoliko godina napravila ogroman iskorak u saradnji sa Europolom, a tokom 2024. primjetan je dodatan napredak u razmjeni informacija, ocijenjeno je tokom sastanka direktorice Europola Katrin de Bol i predsjednika Vlade Milojka Spajića, u švajcarskom Davosu.

Tokom razgovora je naglašeno da je Crna Gora zbog toga postala vrlo važan partner Europola, jer ima i “vrlo specifičnu poziciju” na Balkanu.

Tokom prošle godine zabilježeno je 25 odsto više razmijenjenih podataka.

„U prethodnim godinama vidjeli smo veliki rast u broju razmijenjenih podataka, što je uticalo na jačanje naše saradnje sa Crnom Gorom“, istakla je direktorica Europola i zahvalila se na tome Spajiću, kako je saopštio njegov kabinet.

“Notirano je”, kako je saopšteno, “da je u prošlosti izostajala reakcija nadležnih uprkos dostavljenim podacima o kriminalnim aktivnostima”, a Spajić se zahvalio sagovornici što je Europol, uprkos tome, nastavio da pruža Crnoj Gori bitnu podršku da se izbori sa organizovanim kriminalnim grupama.

„Podaci, koje dobijamo od Europola, omogućili su nam da imamo znatno efikasniji odgovor na djelovanje organizovanih kriminalnih grupa, ali i da identifikujemo njihove saradnike unutar bezbjednosnog sektora. To je dalo zamah reformama u policiji, što je jedan od prioriteta“, kazao je premijer i objasnio da se sada radi na jačanju kapaciteta unutar policije, kako bi se nadoknadio nedostajući kadar.

Na sastanku je bilo riječi i o borbi protiv finansijskog kriminala i “doprinosu koji je na tom polju donio Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma”.

Razgovarano je i o koracima napravljenim na polju borbe protiv šverca cigareta, a Spajić je zaključio da je konačno urađen popis zaplijenjenih cigareta u Luci Bar, te da više nema slobodnih zona za skladištenje tih proizvoda u Crnoj Gori.

Crnogorski premijer u Davosu učestvuje na Svjetskom ekonomskom forumu.