Pozorišna predstava „Kneginja” biće izvedena večeras na sceni Kraljevskog pozorišta „Zetski dom”, u okviru treće večeri manifestacije „Dani nezavisne scene”.

Ova intimna i emotivna drama, koju je napisala Jelena Kajgo, istražuje složenost međuljudskih odnosa, identiteta i unutrašnjih borbi likova, donoseći na scenu snažnu glumačku igru Dejana Đonovića i Milice Lučić.

„Kneginja” donosi priču o moći, izborima i borbi za sopstveni glas u društvu koje često nameće unaprijed određene uloge. Uz upečatljive interpretacije i sugestivnu režiju, predstava postavlja pitanja koja će dugo odjekivati među gledaocima – navodi se u najavi predstave.

Spisateljica Jelena Kajgo istakla je ranije da se odlučila da piše o princezi Kseniji Petrović, jer je to bila žena koja je išla ispred svog vremena.

Predstava počinje u 20 časova.

Grenlanđani u utorak izlaze na parlamentarne izbore, a u fokusu predizborne kampanje bila je moguća nezavisnost najvećeg svjetskog ostvra. Zakonski propisi kako se to može ostvariti već postoje. 

Grenland ima svega šezdeset hiljada stanovnika i ogromna rudna bogatstva. Oko na njega bacio je i Donald Tramp. Zato su regionalni izbori na ledenom ostrvu namah postali interesantni.

Najveće ostrvo na svijetu jeste dio države Danske, ali uživa široku autonomiju. Jedino spoljnu politiku, bezbjednost i finansije Grenland još dijeli s Danskom, ali čak i to uz posebnosti.

Grenland je naime još 1985. odlučio da ne želi biti članica Evropske ekonomske zajednice, odnosno Evropske unije kao što je Danska.

Ranije jedva da su ikoga u svijetu zanimali ishodi regionalnih izbora gdje oko šezdeset hiljada stanovnika Grenlanda bira 31 poslanika Inatsisartuta, lokalnog parlamenta.

Ali, pred nove izbore u utorak (11. mart) interesovanje je ogromno, već i zbog teritorijalnih pretenzija američkog predsjednika Donalda Trampa da „dobije“ i Grenland kao područje Sjedinjenih Država.

Vojno i strateški, Grenland odavno nije tek ledena pustoš u blizini Sjevernog pola, piše Dojče vele.

Preko njegovog područja je najmanja udaljenost između SAD i današnje Rusije, tako da je još pedesetih godina Danska, kao članica NATO-a, dozvolila SAD da na sjeverozapadu Grenlanda uspostavi vazdušnu bazu Tule – danas se ona zove Pitufik Space Base i služi za elektronsko izviđanje i rano otkrivanje mogućih sovjetskih projektila usmjerenih na Sjedinjene Države.

Ranije jedva da su ikoga u svijetu zanimali ishodi regionalnih izbora gdje oko šezdeset hiljada stanovnika Grenlanda bira 31 poslanika Inatsisartuta, lokalnog parlamenta.

Ali, pred nove izbore u utorak (11. mart) interesovanje je ogromno i zbog teritorijalnih pretenzija američkog predsjednika Donalda Trampa da „dobije“ i Grenland kao područje Sjedinjenih Država.

Vojno i strateški, Grenland odavno nije tek ledena pustoš u blizini Sjevernog pola, piše Dojče vele.

Preko njegovog područja je najmanja udaljenost između SAD i današnje Rusije, tako da je još pedesetih godina Danska, kao članica NATO-a, dozvolila SAD da na sjeverozapadu Grenlanda uspostavi vazdušnu bazu Tule – danas se ona zove Pitufik Space Base i služi za elektronsko izviđanje i rano otkrivanje mogućih sovjetskih projektila usmjerenih na Sjedinjene Države.

I u prvom mandatu Tramp je ponudio Danskoj da „otkupi“ Grenland – što je Kopenhagen glatko odbio.

Ne sasvim različito od ruskog predsjednika, ni Tramp nema posebno poštovanje prema državnim granicama.

Početkom marta Tramp je pred američkim Kongresom doduše poručio građanima Grenlanda da „podržava njihovo pravo da sami odrede svoju budućnost“, ali ubrzo nakon toga dodao: „Mislim da ćemo dobiti Grenland. Ovako ili onako, dobićemo ga.“

Nakon Trampovih izjava, na društvenim mrežama se oglasio i predsjednik grenlandske vlade Mute Egede jasnom porukom: „Mi ne želimo biti ni Amerikanci, ni Danci, mi smo Kalaaliti. Amerikanci i njihov vođa to moraju da razumiju.“

Egede je vođa stranke Zajednica Inuita koja, zajedno sa socijaldemokratskom strankom Napredak, ima ubjedljivu većinu u regionalnom parlamentu.

Izvor: Dojče vele

Predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta, Dušan Simonović, uputio je čestitku sportistima i sportistkinjama povodom Dana reprezentacija, koji se obilježava danas.

Reprezentacija nije samo skup pojedinaca koji se takmiče u ime države; ona je simbol zajedništva, snage, upornosti i neizmjerne ljubavi prema domovini. Ona je srce sporta jedne zemlje i ogledalo karaktera jednog naroda, njegove borbenosti, upornosti i snage – kazao je Simović.

Danom reprezentacija, kako je naveo, odaje se priznanje onima koji na sportskim borilištima širom svijeta predstavljaju našu domovinu – našim sportistima i sportistkinjama.

Biti član nacionalnog tima Crne Gore najveća je čast i privilegija. To znači nositi grb i boje naše zemlje s ponosom, biti svjestan odgovornosti koju svaki nastup nosi i boriti se srcem za svaki poen, svaki gol, svaki skok, svaki sekund. Na terenu i van njega predstavljati vrijednosti koje krase naš narod: hrabrost, poštovanje i dostojanstvo. Iza svake medalje, iza svake pobjede i svakog dostojanstveno podnesenog poraza stoje godine predanog rada, nebrojeni treninzi, odricanja i izazovi – kazao je Simović.

Naši sportisti i sportistkinje, kazao je predsjednik COK – a, često prolaze kroz periode u kojima su umor, povrede i neizvjesnost svakodnevica, ali ih vodi strast prema sportu i ljubav prema domovini.

Zato je naš zadatak da ih podržimo, da im obezbijedimo najbolje moguće uslove za rad i razvoj, da budemo uz njih i kada se pobjeđuje, ali i kada se gubi. Svim našim sportistima i sportistkinjama želim srećan Dan reprezentacija. Neka vas vodi isti onaj žar koji vas je i doveo do reprezentativnog dresa, neka vam svaki nastup bude motivacija da date najbolje od sebe i uvijek znajte da iza vas stoji cijela Crna Gora – ponosna, zahvalna i puna podrške. Hvala vam što nas činite ponosnim – zaključuje se u čestitci predsjednika Crnogorskog olimpijskog komiteta.

Prošle godine u Crnoj Gori otkriveno je 848 falsifikovanih novčanica, vrijednosti iznad 171.600 eura, kazao je šef nacionalnog centra za analizu novčanica Centralne banke Dejan Levičar.

U minule tri godine je, kako je istakao, više lažnih novčanica u opticaju.

Sve skupa je obrađeno tačno 1.680 komada novčanica. 2024. godine bilježi se porast u odnosu na 2023. godinu za 324 komada, odnosno 61,83%. Takođe i 2023. godine bilježi se porast u odnosu na 2022. godinu za nekih 70%, što ukazuje da je trend falsifikata novca u povećanju – kazao je Levičar.

U 2024. godini najčešće su, kako kaže, falsifikovane novčanice od 50 i 100 eura.

Izvor: RTCG

Treće izdanje festivala „Music in ME” počinje danas na Cetinju i trajaće do petka, 14. marta, u organizaciji Muzičke akademije Univerziteta Crne Gore.

Svečano otvaranje održaće se u multimedijalnoj sali Ministarstva kulture i medija, u 20 časova.

Program otvaranja obilježiće koncert profesora Muzičke akademije pod nazivom „The Lasting, the Calm and the Meaningful – A Tribute to Paul Hindemith”. 

Nastupiće prof. Tatjana Krkeljić (flauta), prof. Petar Garić (klarinet) i prof. Aleksandar Benčić (trombon) uz klavirsku pratnju prof. Oleksija Molčanova.

Na koncertu će biti izvedene tri Hindemithove sonate – Sonata za flautu i klavir, Sonata za klarinet in B i klavir i Sonata za trombon i klavir.

Festival će okupiti više od 150 učesnika, učenika srednjih muzičkih škola iz Crne Gore i regiona, koji će kroz koncerte, radionice i majstorske kurseve imati priliku da unaprijede svoje izvođačke i umjetničke vještine.

Svake večeri, s početkom u 20 časova, održaće se koncerti istaknutih umjetnika iz Poljske, Španije, Velike Britanije, Kine, Sjeverne Makedonije i Crne Gore.

Unija slobodnih sindikata (USSCG) organizovaće danas na Cetinju tribinu i potpisivanje Predloga za raspisivanje referenduma na teme koje se tiču kampanja te radničke asocijacije.

Tribina će se održati u sali Skupštine Prijestonice, od 12 do 14 časova.

USSCG je pokrenula kampanje pod motom „Za miran san, socijalni stan” i „Nije sve na prodaju”, koje su proistekle iz rezolucija usvojenih na Kongresu USSCG, i to rezolucije o nužnosti reforme stambene politike i o zaštiti privrednih subjekata od nacionalnog interesa.

Kampanja „Za miran san, socijalni stan” odnosi se na zahtjev prema državi da počne da vodi odgovornu stambenu politiku i da tretira pravo na stan kao osnovno ljudsko pravo.

S druge strane, kampanja „Nije sve na prodaju” odnosi se na zahtjev da država ne privatizuje preduzeća već da sačuva većinsko vlasništvo u privrednim subjektima od nacionalnog interesa kao što su Aerodromi Crne Gore, Elektroprenosni sistem, Elektroprivreda, Rudnik uglja i Željeznička infrastruktura.

Tribine i prikupljanje potpisa organizovano je do sada u više gradova Crne Gore.