Društvo
Varičela (ovčije) i Morbili (male) boginje- sličnosti i razlike
Kako je trenutno u našem gradu povišen broj oboljelih od ovčijih boginja, a u našoj zemlji zbog niskih obuhvata vakcinacije, tinja i prijeti epidemija i malih boginja, tema se sama nametnula- objasniti što ove dvije bolesti čini sličnim i tako različitim, kazala je Lopičić Kašćelan.
Foto: JZU “Dom zdravlja” Cetinje
S obzirom na sličnosti i razlike između bolesti varičele i morbili iz JZU “Dom zdravlja” na Cetinju, uputili su javnosti stručni tekst koji je pripremila spec. pedijatar u ove zdravstvene ustanove, dr Ana Lopičić Kašćelan, a kako bi se roditeljima pružile bliže informacije na stručnoj osnovi.
Stručni tekst objavljujemo integralno:
Kroz praksu, u ambulanti, u neformalnim razgovorima, često čujemo opasku da su morbili bezazleno oboljenje- »što nam fali, svi smo to bolovali«, zato što se ovčije i male boginje miješaju. Kako je trenutno u našem gradu povišen broj oboljelih od ovčijih boginja, a u našoj zemlji zbog niskih obuhvata vakcinacije, tinja i prijeti epidemija i malih boginja, tema se sama nametnula- objasniti što ove dvije bolesti čini sličnim i tako različitim.
Sam naziv boginje upućuje na nešto što se stalno spominje, a i zaista je većina populacije u nekom trenutku i bolovala (u većini slučajeva varičelu). Ovaj tekst je namijenjen prije svega roditeljima, i nestručnoj javnosti radi boljeg razumijevanja simptoma, sličnosti i razlika, ali i opasnosti koje vrebaju od ove dvije bolesti.
Ono što je zajedničko za ove dvije bolesti je, svakako, da spadaju u grupu takozvanih »osipnih groznica«, što bi značilo da su njihove osnovne karakteristike- povišena temperatura i ospa. Varičelu, ili ovčije boginje, izaziva variccela zoster virus, koji pripada grupi herpes virusa, i nakon preležane bolest virus ostaje u ganglijama korjenova spinalnih nerava, te se kasnije tokom života može aktivirati u obliku herpes zoster infekcije. Prenosi se putem respiratornog sekreta ( kapljičnim ili vazdušnim putem) ili direktnim kontaktom sa vezikulama. Inkubacija virusa traje 10 – 21 dan, a najčešće prođe 14-16 dana od izlaganja virusu do nastanka bolesti.
Bolesnik je zarazan nekoliko dana prije izbijanja ospe, sve do perioda kada su potpuno formirane kruste- obično 5. ili 6. dana bolesti. Najčešći simptomi koji se javljaju su povišena temperatura, umor, smanjen apetit, koji traju do pojave ospe. Ospa je u formi sitnih papula koje mijenjaju izgled u vezikule, i javlja se prvo na glavi, licu i trupu, a rjeđa je na rukama i nogama. Kako neke lezije prelaze u formu kruste, javljaju se istovremeno nove promjene, pa se u istom trenutku po koži mogu naći lezije u svim stadijumima ( makule, vezikule, kruste). Javlja se i na sluzokožama- u usnoj duplji, na vežnjači oka, ili genitalijama. Ospa se pojavljuje u naletima i izbijanje traje obično 3-5 dana.
Kod većine djece (u djetinjstvu) je ovo benigna bolest, koja relativno lako i brzo prođe. Najčešće komplikacije su: bakterijska superinfekcija ( Streptococcus pyogenes grupe A ili Staphylococcus aureus), varicelozna pneumonija ( koja je češća kod odraslih), a mogu, srećom izuzetno rijetko, da se jave i teže komplikacije poput trombocitopenije, artritisa, cerebelarne ataksije, hepatitisa i brojnih drugih. Kod bolesnika koji su imunokompromitovani ( npr. akutna leukemija, aids), ova bolest može da bude fatalna. Takođe, poseban oprez treba imati kod trudnica, zato što u prvom trimestru može da bude teratogena i da ostavi teške posledice na plod, a takođe je jako opasna ukoliko majka dobije varičelu neposredno pred porođaj. Liječenje je simptomatsko, osim u slučaju komplikacija, kada je neophodno uključiti adekvatnu terapiju.
Uzročnik malih boginja- morbila je RNK paramyksovirus, i jedna je od najzaraznijih infektivnih bolesti, a ulazno mjesto infekcije je respiratorni trakt. Period inkubacije je 8-11 dana. Osobe su infektivne 2 dana prije pojave simptoma, tj.5 dana prije izbijanja ospe i do 4 dana nakon pojave ospe. Prvi simptomi su kijavica, kašalj, konjuktivitis, povišena temperatura, da bi potom izbila ospa koja se javlja po licu, trupu i širi se od glave do pete, često se stapajući na pojedinim mjestima. Ospa je makulozna. Često se javljaju i Koplikove mrlje- to su bjeličaste naslage na sluzokoži obraza. Nakon 3-4 dana osip počinje da se povlači, ostavljajući tragove i perutajući se. Kada se sumnja na morbile, važna je laboratorijska potvrda. Komplikacije su jako česte, u dječijem uzrastu je najčeća upala uha (otitis media), koja može da dovede i do oštećenja sluha. Osim toga javljaju se pneumonije, miokarditis, perikarditis, i kao najteža komplikacija- encefalitis, koji može da bude i smrtonosan ili da ostavi teške posledice, a javlja se 1-2 slučaja na 1000 oboljelih. Subakutni sklerozirajući panencefalitis je nateža, najrjeđa komplikacija koja se može javiti godinama nakon preležane bolesti. Terapija je simptomatska.
Iz svega ovoga da se zaključiti da su u pitanju bolesti koje su po imenu slične, ali sa vrlo različitim simptomima i posledicama. Ono što nas prvo može uputiti da li je jedno ili drugo- morbili počinju naglo sa jako visokom temperaturom, dok je početak varičele obično postepen, ospa je u vidu plihova, a temperatura može, ali i ne mora uopšte da bude povišena. Kod morbila je karakterističan izgled djeteta sa takozvanom plačnom maskom- crvene, suzne oči, curenje nosa, kašalj, koplikove mrlje, dok je kod varičele opšte stanje djeteta uglavnom dobro. Kod varičele ospa izbije odmah, a kod morbila tek kad temperatura dostigne svoj vrhunac (39-40C) , prvo na glavi, vratu, iza ušiju, pa se širi na ostatak tijela. Varičela se preboli lako, komplikacije su rijetke, osim oslabljenog imuniteta i sklonosti ka infekcijama u narednim mjesecima. Morbili nisu tako bezazlena bolest, čak jedna trećina prođe sa komplikacijama koje smo prethodno pomenuli.
I na kraju, da pomenemo ono najvažnije- protiv morbila postoji efikasna, bezbjedna vakcina koja se daje u 2 doze, sa navršenih 12 mjeseci života i pred upis u prvi razred osnovne škole i sastavni je dio obaveznog kalendara imunizacije. Protiv varičele takođe postoji efikasna vakcina, koja na žalost, još nije dostupna u našoj zemlji, pa nam preostaje da se sa ovom manje opasnom bolesti borimo u epidemijama svake godine, i na taj način stičemo imunitet. Svakako smo uvijek tu, u službi zdravlja vaše i naše djece, da zajedničkim snagama spriječimo ono što možemo i liječimo ono što moramo! – napisala je dr Lopičić Kašćelan.
Aktuelnosti
Servisi
U petak sunčano
Do 16 stepeni
U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno sunčano, ponegdje uz slabu do umjerenu oblačnost, a najviša temperatura vazduha iznosiće 16 stepeni.
Na sjeveru, tokom jutra, umjeren do jak mraz, po kotlinama magla ili povećana niska oblačnost, koja se ponegdje može zadržati i tokom prijepodneva.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, sjevernih smjerova, na jugoistoku umjeren do pojačan, povremeno na udare i jak, sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura od minus 11 do pet, a najviša dnevna od dva do 16 stepeni.
Svijet
Preminuo reditelj Dejvid Linč
Neki od najpoznatijih filmova i serija koje je režirao su „Glava za brisanje“, „Čovjek slon“, „Plavi somot“, „Dina“, „Bulevar zvijezda“, „Tvin Piks“ i drugi.
Reditelj Dejvid Linč preminuo je u 79. godini, saopštila je njegova porodica.
„Postoji velika rupa u svijetu sada kada on više nije sa nama. Ali, kako bi on rekao: ‘Držite svoje oko na krofni, a ne na rupi“, napisala je njegova porodica, prenosi „The Guardian“.
Reditelju je dijagnostikovan emfizem, izazvan prekomjernim pušenjem. On je početkom godine izjavio da zbog problema s disanjem nije u stanju da hoda duži period jer brzo ostaje bez vazduha, zbog čega je bio vezan za kuću.
Dejvid Linč poznat je po andergraund i alternativnim filmskim ostvarenjima.
Neki od najpoznatijih filmova i serija koje je režirao su „Glava za brisanje“, „Čovjek slon“, „Plavi somot“, „Dina“, „Bulevar zvijezda“, „Tvin Piks“ i drugi.
Društvo
Ponovo zatražene ostavke Šaranovića i Bečića
To je drugi protest koji je, povodom tragedije na Cetinju, organizovala neformalna grupa studenata “Kamo Śutra?”.
Novi protest, koji je neformalna grupa studenata “Kamo śutra?” organizovala povodom tragedije na Cetinju, večeras je održan ispred zgrade Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) u Podgorici.
Sa protesta je poručeno da je – kraj je izgovora, početak je dogovora. Ponovo su zatražene ostavke ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića. Nakon okupljanja ispred MUP-a organizovana je protestna šetnja do zgrade Vlade. U toku protestne šetnje okupljeni su uzvikivali “Ubice, ubice”, “Ostavke”… Ispred zrade Vlade pozvali su na 13 minuta tišine u čast 13 žrtava sa Cetinja.
Nošeni su transparenti na kojima je pisalo “Studenti protiv nasilja”, “Ministar a ne MNI star”, Ostavka je minimum odgovornosti”, “Crna i napaćena Gora”…
Predstavnica neformalne grupe studenata”Kamo śutra?” izniijela je svije zahtjeve:
– Ostavka ministra unutrašnjih poslova i potpredsjednika za bezbjednost
– ažurniji pristup posedovanju oružja
– reforma policijskih struktura
– povratak građanskog obrazovanja
– (novi zahtjev) poboljšanje institucionalnog pristupa brizi o mentalnom zdravlju
“Ovo je miran i dostojanstven protest i molim vas da se suzdržite od svakog vida nasilja. Naša zemlja je pokazla da nije uradila ništa kako bi zaštitila svoje građane. Niko nije preuzeo odgovornost za tragičan zločin. Prijestonica je zavijena u crno dva puta za dvije godine”, kazali su organizatori protesta.
Oni su saopštili da su odbili poziv premijera Milojka Spajića na sastanak na kojem bi razgovarali o zahtjevima sa protesta održanog 5. januara.
“Odlučili smo daovaj poziv odbijemo jer ne želimo da pregovaramo o zahtjevima. Naši zahtjevi su jasni, pa smo zamolili Vladu da ukoliko budu željeli da ih usvoje – to i javno objave”, naveli su grupe “Kamo śutra?”.
Iz grupe “Kamo śutra?” su istakli da je to miran i dostojanstven protest i zamolili sve građane da se suzdrže od bilo kojeg oblika nasilja – verbalnog, fizičkog, psihičkog.
“Što se takođe odnosi i na riječi/rečenice koje će biti ispisane na transparentima. Hvala vam što smo zajedno u borbi protiv svih oblika nasilja”, naveli su iz grupe “Kamo śutra?”.
Društvo
Raspisan javni poziv za zapošljavanje 815 policajaca
Na javni poziv se mogu javiti svi zainteresovani kandidati koji imaju 30 ili manje godina starosti, dok strarosna granica za one koji su nekada radili u policiji ili su završili pripravnički staž, Program stručnog osoposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem ili su bili volonterski angažovani u policiji, mogu se javiti ukoliko imaju 40 ili manje godina starosti.
Javni poziv za zapošljavanja 815 policajaca, na predlog Ministarstva unutrašnjih poslova, raspisan je danas.
Kako su saopštili iz Ministarstva unutrašnjih poslova, javni poziv traje 20 dana, a posljednji dan za prijavu je 5. februar 2025. godine.
“Ovaj javni poziv dio je odlučne vizije Ministarstva da pojača kapacitete policije, vrati povjerenje i unaprijedi sigurnost svih građana. Ovo je prilika za sve one koji žele da budu dio promjene, koji su spremni da budu prvi stubovi bezbjedosti naše zemlje i koji hoće da zajedno reformišemo i unapirjedimo institucije,“ izjavio je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.
Kako je rekao, policija ne traži radnu snagu, već ljude posvećene svojoj zemlji, ljude spremne da svaki dan služe građanima Crne Gore.
“Imajući u vidu zatečeno teško nasljeđe zbog kojeg veći dio javnosti nije imao povjerenja u policiju, na ovaj način ne rješavamo samo problem kadrovskog deficita u policiji, već osiguravamo da kroz najtransperentniji postupak prijema novih policijskih službenika osiguramo da u službu mogu ući samo pojedinci sa neupitnim ličnim i profesionalnim integritetom, koji će garantovati odbranu države i svih građana od bezakonja i kriminala”, naveo je Šaranović.
Uslovi za prijavljivanje
Na javni poziv se mogu javiti svi zainteresovani kandidati koji imaju 30 ili manje godina starosti, dok strarosna granica za one koji su nekada radili u policiji ili su završili pripravnički staž, Program stručnog osoposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem ili su bili volonterski angažovani u policiji, mogu se javiti ukoliko imaju 40 ili manje godina starosti.
“Na ovaj način želimo da, pored mlađih od 30 godina, pozovemo i bivše nekompromitovane policijske službenike, koji imaju najviše 40 godina starosti, da se prijave na javni poziv, te da kao već obučeni i osoposobljeni za policijske poslove daju doprinos jačanju sektora bezbjednosti”, piše u saopštenju MUP-a.
Kada je u pitanju potreban nivo kvalifikacije obrazovanja, na javni poziv mogu se javiti svi kandidati koji imaju najmanje V, VI ili VII nivo kvalifikacija obrazovanja, bez obzira na fakultet koji su završili.
Takođe, Ministarstvo unutrašnjih poslova obezbijedilo je transparentan i rigorozan proces selekcije kako bi u redove policije ušli samo oni kandidati koji zadovoljavaju najviše standarde.
Testiranja uključuju:
Provjeru psiho-fizičkih sposobnosti.
Detaljne bezbjednosne provjere.
Ocjenjivanje integriteta kroz pisano testiranje, upitnike o imovini i usmene intervjue.
Provjeru znanja i vještina kroz teorijska i praktična testiranja specifična za policijski posao.
Sve detaljne informacije o uslovima i načinu prijave na javni poziv zainteresovani kandidati će moći da dobiju na interent stranici http://www.mup.gov.me ili putem e-mail: javnipoziv.policija@mup.gov.me, kao i putem telefona: 020/870-222; 020/870-333; 020/870-444 u vremenu od 07.00 – 15.00 sati.
Politika
Crna Gora da iskoristi novi zamah politike proširenja
Prema riječima evropske komesarke za proširenje, Marte Kos, pristupanje EU mora biti nacionalni projekat, u koji će biti uključeni svi.
Crna Gora treba da iskoristi zamah politike proširenja, za šta je potreban intenzivan politički dijalog, nastavak reformi i kontinuirana podrška evropskih partnera, ocijenio je predsjednik države Jakov Milatović.
Milatović je, kako je saopšteno iz kabineta predsjednika, sa evropskom komesarkom za proširenje Martom Kos razgovarao o evropskom putu države i aktuelnim izazovima.
On je ocijenio da je posjeta Kos Crnoj Gori, ubrzo nakon stupanja na funkciju u decembru prošle godine, nastavak angažovanog političkog dijaloga na temu evropske integracije Crne Gore i potvrda obostrane posvećenosti politici proširenja EU.
Milatović je istakao da je strateško partnerstvo između EU i Zapadnog Balkana važnije nego ikad.
On je naveo da je Crna Gora najnapredniji kandidat za članstvo i da je primarni vanjskopolitički cilj države da postane 28. država članica Unije do 2028. godine.
„U tom kontekstu, potrebno je da iskoristimo zamah politike proširenja, za šta je potreban intenzivan politički dijalog, nastavak reformi na domaćem planu, kao i kontinuirana podrška naših evropskih partnera“, istakao je Milatović.
Prema njegovim riječima, preduslov za iskorak u integracionom procesu je da domaći politički akteri pokažu istinsku političku volju i posvećenost.
„Te da se prevaziđe ustavna i sa njom povezana parlamentarna kriza u kojoj se naša zemlja trenutno nalazi”, poručio je Milatović.
On je kazao da dijeli zabrinutost EU zbog odluke Skupštine da konstatuje prestanak funkcije sutkinji Ustavnog suda, i da je saglasan sa stanovištem Evropske komisije da treba obezbijediti punu funkcionalnost Ustavnog suda, kao osnovnog zaštitnika vladavine prava i demokratske stabilnosti u zemlji.
Milatović je informisao Kos da je 3. januara raspisan poziv za izbor jednog sudije Ustavnog suda kojeg predlaže predsjednik Crne Gore.
On je, kako je saopšteno, naglasio i potrebu da politički akteri u Skupštini, koja već neko vrijeme ne zasijeda, prevaziđu parlamentarnu krizu.
Milatović je podsjetio da još nije donijet Budžet za ovu godinu i da je rad skupštinskog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu u zastoju, što se može negativno odraziti na realizaciju Reformske agende.
On je ukazao i na važnost rješavanja institucionalnih blokada na lokalnom nivou, posljednji put demonstriranu prilikom formiranja lokalne vlasti u opštini Budva.
Milatović je naglasio potrebu za kontinuiranim prisustvom i bliskom saradnjom s Evropskom komisijom kako bi se uspješno priveli kraju pristupni pregovori države.
On je naveo da očekuje da će se, u što skorijem roku, steći politički uslovi za zatvaranje poglavlja 31 i upoznao Kos da će 27. januara početi bilateralne konsultacije Crne Gore i Hrvatske o rješavanju otvorenih pitanja.
Milatović je ponovio da Crna Gora ostaje kredibilan NATO partner, posvećen regionalnoj saradnji, i u potpunosti usklađena sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU.
Kos je naglasila da se danas svi slažu da je potrebna snažnija i veća EU.
Ona je, kako je saopšteno, navela da Crna Gora ima realnu šansu da tokom njenog mandata završi pregovore o pristupanju sa Evropskom unijom.
Prema riječima Kos, pristupanje EU mora biti nacionalni projekat, u koji će biti uključeni svi.
„A taj proces je, prije svega, zasnovan na zaslugama. Ja sam u vašem timu i podržaću vas na svakom koraku”, poručila je Kos.
Društvo
Od igara na sreću 33,8 miliona eura, prihod uvećan za 50 odsto
Uprava za igre na sreću
Ukupni prihodi od igara na sreću i nagradnih igara iznosili su prošle godine 33.812.130 eura, što predstavlja rast od 51,27 odsto u poređenju sa 2023. godinom, čime su stoprocentno ostvareni ciljevi Uprave za igre na sreću, Ministarstva finansija i Vlade Crne Gore na planu jačanja državnog budžeta. To se navodi u saopštenju Uprave za igre na sreću.
Ukupni godišnji prihodi po osnovu priređivanja igara na sreću putem interneta i drugih telekomunikacionih sredstava iznose 12.581.648 eura.
„Zabilježen je i porast prihoda od kazinskih igara za 91,19 odsto, čiji je ukupan iznos 5.191.503 eura. Takođe, po osnovu kladioničkih igara prihodovano je 9.634.685 eura, pa je i taj segment naplate uvećan za 7,08 odsto u odnosu na 2023. godinu“, navodi se u saopštenju Uprava za igre na sreću.
U navedenom periodu ostvaren je i rast prihoda od priređivanja igara na sreću u automat klubovima od 26,44 odsto, čime je dostignut iznos od 6.320.924 u prethodnoj godini.
Podsjećaju, da Uprava za igre na sreću je 1. novembra 2024. godine uspostavila jedinstveni informacioni sistem, čijom primjenom je unaprijeđen proces nadzora priređivača igara na sreću i postavljeni temelji za održiv rast i povećanje budžetskih prihoda.
„Implementacija novog informacionog sistema sprovedena u drugoj polovini godine, kao i značajno povećanje prihoda od igara na sreću, predstavljaju jasne pokazatelje uspješnog rada Uprave za igre na sreću u 2024. godini“, navodi se u saopštenju Uprave za igre na sreću.
Uprava će, kako poručuju, nastaviti da snaži saradnju sa nadležnim institucijama u oblasti sprečavanja pranja novca, što će doprinijeti daljem unapređenju kontrolnih mehanizama i efikasnijem praćenju tokova novca.
Izvor: RTCG