Sjutra na jugu tokom jutra kiša, kasnije promjenjivo oblačno sa sunčanim intervalima. Na sjeveru pretežno oblačno, sa naglim padom temperature do 18 stepeni.

Na sjeveru Crne Gore sjutra pretežno oblačno, kiša će prestati do večernjih sati. Duvaće umjeren do jak sjeverni vjetar. U odnosu na danas – nagli pad temperature, sjutra najviša dnevna do 18 stepeni.

Na jugu još uglavnom tokom jutra kiša, kasnije tokom dana promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima. Vjetrovito – umjeren do jak, uveče, na udare i olujan sjeveroistočni vjetar. Temperatura do 25 stepeni.

MORE jače talasasto do uzburkano. Bura umjerena do jaka, prema noći u dodatnom jačanju, udari ponegdje i preko 40 čvorova. Temperatura mora 22 stepena.

Narednih dana na sjeveru, stabilizacija vremena. Ujutru po kotlinama moguća je magla, a dan uglavnom sunčan. Vjetar još samo u ponedjeljak i to na planinama. Ujutru hladno, ali tokom dana prijatno toplo.

I na jugu stabilizacija. Početkom naredne sedmice sunčano. Sjeveroistočni vjetar u većini oblasti staje u ponedjeljak tokom dana. Jutarnja temperatura u padu, dnevna i dalje do 25 stepeni, na primorju.

IZVOR: RTCG

Operska predstava „Jedino lice sreće“, rađena po idejnom konceptu i muzičkoj dramaturgiji naše proslavljene operske dive i profesora sa Fakulteta dramskih umjetnosti Sare Vujošević-Jovanović, a u koprodukciji sa Univerzitetom Crne Gore i Operskom kućom i fondacijom “Teatro Petruzzelli” iz Barija, biće premijerno izvedena sjutra veče od 20 časova u Kraljevskom pozorištu „Zetski dom“ na Cetinju.

Riječ je o muzičko-scenskom projektu koji u čast jubileja, 140 godina od postavljanja kamena temeljca Kraljevskog pozorišta „Zetski dom“ i 50 godina od osnivanja Univerziteta Crne Gore, spaja tri žile kucavice umjetnosti i kulture u Crnoj Gori: Fakultet dramskih umjetnosti, Fakultet likovnih umjetnosti  i Muzičku akademiju sa Cetinja.

Inicijativa u okviru projekta ima izuzetan značaj jer po prvi put ujedinjuje napore profesora, alumnista i studenata svih cetinjskih fakulteta Univerziteta Crne Gore. Ova umjetnička sinergija stvara scensko-muzički dijalog koji za rezultat ima svojevrsnu premijernu operu jednočinku crnogorskog akademskog stvaralaštva kazala je PR projekta, Marija Roganović.

Projekat “Jedino lice sreće“ predstavlja omaž braći Hajdn, vješto povezujući fragmente kantate “Ovacije“ i djelove poznatih simfonija starijeg, planetarno poznatog kompozitora Franca Jozefa Hajdna, sa izuzetnim muzičko-scenskim ostvarenjem – njemačkom komičnom operom “Kontrabasista iz Vergla“ koju je komponovao njegov mlađi brat Johan Mihael Hajdn. Operska predstava “Jedino lice sreće“ otvara put spajanju uzvišene muzičko-filozofske misli iz kantate “Ovacije“ F. J. Hajdna sa svakodnevnim scenama iz komične opere (zingšpila) J. M. Hajdna, čime se predstava oblikuje kao cjelovito muzičko-scensko djelo.

Za idejni koncept i muzičku dramaturgiju ove operske predstave pobrinula se Sara Vujošević Jovanović, prof. sa Fakulteta dramskih umjetnosti, dok je za režiju zadužena Minja Novaković, alumnista Fakulteta dramskih umjetnosti iz klase profesorke Radmile Vojvodić. Scenografija je povjerena profesorima i studentima studijskog programa Vajarstvo sa Fakulteta likovnih umjetnosti. Na projektu rade profesori Željko Reljić i Adin Rastoder, zajedno sa studentima Milutinom Kasomom, Evgenijom Popović, Ivom Tripković, Vasilijem Anđušićem, Bobanom Vlahovićem. Takođe, na izradi scenografije je radio i poznati umjetnik iz Srbije, Milan Marković.

Operski solisti su Sara Vujošević Jovanović (sopran) i Dimitrije Grinih (bariton), a dirigent je Aleksej Molčanov, prof. sa Muzičke akademije, Cetinje. Sastav orkestra čine profesori, alumnisti i studenti Muzičke akademije sa Cetinja, kao i istaknuti umjetnici izvođači iz Rusije i Ukrajine: Marija Lazuka i Tanja Bogdanović (violine), Gljeb Bednjakov (viola), Vladimir Stoljetov/ Teodora Uskoković i Maja Antić (violončela), Aleksandra Trifunović (kontrabas), Dijana Orlandić (flauta), Mikola Gorbenko (oboa), Nikola Kovačević (horna), Anica Bulatović (truba), Aleksej Molčanov (čembalo I), Anja Abramović- Vujović (čembalo II), pod budnim okom umjetničkog rukovodioca kamernog orkestra: Tanje Bogdanović. Notografi su Georgij Solomatin i Vasilije Vujadinović.

U operskoj predstavi učestvuju studenti i alumnisti sa Fakulteta dramskih umjetnosti, sa studijskog programa Gluma, iz klasa profesora Branimira Popovića i Branislava Mićunovića: Kristina Mrkić, Iskra Zeković, Darija Pravilović, Marija Vujović, Aleksa Balević i Luka Stanković. Za koreografiju i scenski pokret zadužena je Tamara Vujošević-Mandić, dok je kostimograf Jelena Roganović. Producent predstave je Luka Radović, a izvršni producent je Ognjen Savić.

Reprizno igranje operske predstave predviđeno je u ponedjeljak veče u istom teminu i na istom mjestu. 

Partneri na ovom projektu su: Opština Budva, Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, Evropska kuća, NLB banka, Atelier ‘JR’, Atena Bohor i VHM Solutions.

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet nakon što je predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković predao Odjeljenju bezbjednosti Podgorica spisak sa 2.300 imena, za koje u toj partiji vjeruju da ostvaruju biračko pravo u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori.

Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, dežurni tužilac u ODT-u tražio je još u petak, kada se pojavila informacija nakon konferencide za medije DPS-a da postoji spisak o “dvostrukim” biračima, da policija pozove Živkovića i od njega uzme izjavu u tom predmetu.

Lider DPS-a je tek danas došao u OB i dostavio spisak, koje je obradio DPS zbog sumnje da nelegalno ostvaruju biračko pravo.

Živković je, prema podacima iz policije, odbio da u svojstvu građanina odgovara na pitanja inspektora već je samo ostavio spisak sa 2.300 imena.

Policija prema podacima “Vijesti” čeka dalje instrukcije tužioca šta i kako dalje da postupaju u ovom predmetu…

Živković, nakon što je predao spisak, novinarima ispred OB Podgorica rekao je da očekuje od nadležnih državnih organa da po ovoj informaciji postupe u najhitnijem mogućem roku.

“S obzirom na to da nas sjutra očekuje izborni dan, mi ćemo u skladu sa onim što su naše informacije detaljno obavještavati javnost, Državnu izbornu komisiju, nevladin sektor i Upravu policije, posebno sa onim činjenicama i licima za koje sada već pouzdavno znamo da su prešla granicu i koja dolaze u Crnu Goru da obave svoje biračko pravo, a o tome ćete sjutra tokom dana imati prilike da budete detaljno obaviješteni”, kazao je Živković.

On je rekao da je danas došao OB, pošto je Osnovno državno tužilštvo zatražilo informacije na osnovu onoga što je rečeno na press konferenciji DPS-a u Skupštini.

“Tu informaciju sam danas i dostavio. Dostavljeno je 2.300 imena, kao što sam i kazao, onih lica koji ostvaruju svoje biračko pravo u ove tri države, dakle koji nelegalno ostvaruju biračko pravo u Crnoj Gori, a biće ih siguran sam u narednom periodu i više, ali to je ono što je do sada obrađeno”, naveo je Živković.

Na pitanje da li ovim krše izbornu tišinu i zašto spisak nijesu juče dostavili CB-u, odgovorio je da su juče imali mnogo obaveza i da je bila završna konvencija Demokratske partije socijalista.

Živković je u srijedu na konferenciji za novinare rekao da ta partija posjeduje “nepobitne dokaze” da se preko 2.300 osoba koje imaju glasačko pravo u Srbiji i entitetu Bosne i Hercegovine (BiH), nalazi u biračkom spisku za izbore u Podgorici. Poručio je da DPS neće dozvoliti tim ljudima da glasaju, ali nije rekao kako, već je najavio da će njihova imena dostaviti “nadležnom tužilaštvu” i biračkim odborima.

“Vijesti” su objavile da je DPS utvrdio da se među onima koji imaju biračko pravo i u Podgorici i u Srbiji nalaze neki poslanici, kandidati za odbornike na izborima u Podgorici i članovi njihovih porodica, poznati biznismeni, istaknuti bivši i sadašnji sportisti, profesori, novinari, ljekari..

Među onima koji mogu da glasaju i u glavnom gradu i u RS-u, nema široj javnosti poznatijih imena. Polovina njih upisana je u birački spisak u Banjaluci, oko dvadesetak u Bijeljini, blizu dvadeset u Čelincu i Dobiju, po desetak u Prijedoru i Palama…

IZVOR: Vijesti

Odluke o podizanje minimalne zarade na 700 eura i potencijalno smanjenje stope doprinosa za penzije predstavljale bi veliki rizik i imale teške posljedice po fiskalnu održivost Crne Gore, zahtijevajući značajno povećanje indirektnih poreza kako bi se nadoknadili troškovi, navedeno je u ocjenama Evropske komisija na Program ekonomskih reformi (PER) Crne Gore za period 2024. do 2026. godine.

Ocjene Evropske komisije na PER Vlada je objavila unutar dokumenta Informacija o pripremi Programa ekonomskih reformi za Crnu Goru za period 2025-2027. godina, kojeg je usvojila prije dva dana.

Vlada premijera Milojka Spajića je Program ekonomskih reformi do 2026. godine, koji najavljuje program “Evropa sad 2”, usvojila u januaru ove godine i poslala na ocjenu Evropskoj komisiji.

Evropska komisija je dokument sa ocjenama na PER priredila u aprilu ove godine, navodeći rizike za primjenu programa, “preoptimistične projekcije Vlade”, neizvjesnosti u realizaciji i opasnosti po javne finansije.

Vlada je u julu objavila nacrt Fiskalne strategije koji predviđa uvođenje minimalnih zarada od 600 i 800 eura, smanjenje stope doprinosa sa 20,5 na 10 odsto bruto zarade čime se deficit Fonda PIO povećava na 386 miliona eura u narednoj godini, kao i predlaganje povećanja PDV-a, akciza i drugih dažbina i mjera kako bi se pokrio taj deficit.

Zakoni koji to omogućavaju usvojeni su tokom septembra, ali Skupština i dalje nije usvojila samu Fiskalnu strategiju.

Najznačajniji indirektni porezi su PDV i akcize.

Rizici zaslužuju dublje razmatranje

Evropska komisija u ocjenama navodi i da mogući rizici sa ostvarenje vladinog plana zaslužuju dublje razmatranje.

“Dok PER prikazuje široku ravnotežu rizika u odnosu na osnovni scenario, neki rizici zaslužuju dublje razmatranje. Politički rizici se odnose na geopolitičke tenzije i unutrašnje okruženje, što može dovesti do novih pritisaka na potrošnju, narušavajući održivost javnih finansija i kreditnih uslova za predstojeće zaduživanje. Nedostatak sveobuhvatne fiskalne strategije stvara rizik od daljih ad-hok mjera, što pokazuje tekuća diskusija o podizanju minimalne zarade na 700 eura i povećanju neto zarada, potencijalno smanjenjem stope doprinosa za penzije. Takve odluke bi predstavljale veliki rizik i imale teške posljedice po fiskalnu održivost Crne Gore, zahtijevajući značajno povećanje indirektnih poreza kako bi se nadoknadili troškovi”, navedeno je u ocjenama Evropske komisije.

Pozvali na racionalizaciju potrošnje

EK upozorava i na mogućnost rasta javnog duga, kao i na potrebu racionalizacije potrošnje na zarade u javnom sektoru, bolje upravljanje infrastrukturnim projektima, uspostavljanje nezavisne fiskalne institucije i poboljšanje upravljanja nad državnim preduzećima.

“Visoka obavezna potrošnja i slaba prihodovna osnovica, zajedno s nadolazećim potrebama otplate velikog duga, izazivaju zabrinutost i pozivaju na sveobuhvatan srednjoročni fiskalni plan s konkretnim mjerama konsolidacije i opredjeljenje da se udio duga spusti ispod 60% BDP-a kako je propisano fiskalnim pravilom. Proširenje poreske osnovice i racionalizacija poreskih izuzeća doprinijeli bi ponovnoj izgradnji fiskalnih rezervi. Dalji fiskalni prostor bi se mogao dobiti pregledom i racionalizacijom potrošnje na zarade u javnom sektoru i socijalne transfere. Velikim infrastrukturnim projektima je potrebno bolje upravljanje i određivanje prioriteta s obzirom na ograničen fiskalni prostor na raspolaganju. Iako postoje fiskalna pravila, ona su slaba i nemaju jak mehanizam za sprovođenje. Uspostavljanje nezavisne fiskalne institucije doprinijelo bi jačanju troškova novih inicijativa i poboljšanju fiskalne discipline. Poboljšanje nadzora i upravljanja rizicima državnih preduzeća bi vremenom ublažilo njihov teret za budžet”, naveli su iz Evropske komisije.

Vladin program predviđa da će Crna Gora imati usporavanje realnog rasta BDP-a na godišnji prosjek od 3,2 odsto u periodu 2024-2026, vođen rastom privatne i javne potrošnje i oporavka investicija.

“Predviđa se da će neto izvoz dati samo marginalni doprinos rastu BDP-a, jer se očekuje da će turističke usluge, koje su premašile nivo iz 2019. već 2023. godine usporiti sa dvocifrenog rasta. Veća je vjerovatnoća negativnih ishoda, jer bi inflacija mogla da padne manje nego što je projektovano, erodirajući raspoloživi prihod, dok bi veći troškovi finansiranja mogli negativno da utiču na investicije. Uvoz bi mogao da poraste i više od očekivanog ukoliko se ostvare investicioni planovi, posebno izgradnja autoputa Bar-Boljare”, navode iz Evropske komisije.

Umjesto smanjenja, rast deficita

Fiskalni scenario PER-a predviđa značajno pogoršanje bilansa budžeta u 2024. i postepeno smanjenje deficita u naredne dvije godine, što bi, kako smatraju u EK, trebalo da dovede do skromnog tempa smanjenja duga.

“Deficit u 2024. je uglavnom vođen snažnim povećanjem socijalnih transfera i kapitalne potrošnje. Očekuje se da će se prilagođavanje budžeta u periodu 2025-2026. oslanjati na naglo usporavanje javne potrošnje, za koje se predviđa da će dovesti do pada od 2,3 procentna poena (pps) u udjelu potrošnje i do malog primarnog suficita u 2026. godini. Međutim, predviđena suzdržanost od potrošnje djeluje previše optimistično i nije potkrijepljena konkretnim mjerama”, navode iz EK.

Da su strahovi Evropske komisije bili opravdani, pokazuju podaci iz Fiskalne strategije i rebalansa budžeta, dokumenata urađenih šest mjeseci nakon PER-a, kojim se deficit budžeta u narednoj godini povećava sa ovogodišnjih 3,3 na 3,5 odsto BDP-a, odnosno da neće biti ni do tog “malog primarnog suficita u 2026. godini” o kojem su obavijestili EK u januaru ove godine.

“Udio javnog duga, koji je veoma značajno opao posljednjih godina, trebalo bi da nastavi da opada, ali polako, na 61% BDP-a u 2026. Potrebe za refinansiranjem duga su i dalje velike, a dostignuće vrhunac od 11% BDP-a u 2025. godini”, saopštili su iz EK na osnovu PER-a koji im je ranije poslat.

Međutim, novom Fiskalnom strategijom, urađenom poslije PER-a, predviđa se da će neto javni dug narednih godina rasti, a ne da će padati, kako su ranije obavijestili EK. Neto javni dug se prema novom dokumentu procjenjuje u 2026. godini na 61,25 odsto, a da će u 2027. porasti na 63,25 odsto BDP-a.

“Visoka obavezna potrošnja i ograničena prihodna osnovica, zajedno sa predstojećim potrebama za velikim otplatama duga, zahtijevaju jaču fiskalnu konsolidaciju nego što je predviđeno PER-om”, preporučili su iz EK.

Obaveze za vraćanje duga povećavaju ranjivost

Međutim, nova fiskalna strategija ne jača fiskalnu konsolidaciju jer povećava deficit i javni dug. EK je predlagala konsolidaciju javnih finansija i smanjenje deficita jer Crna Gora u naredne tri godine treba da vrati 2,2 milijarde eura što kako su naveli “povećava ranjivost, zajedno sa strogim uslovima finansiranja”.

“Imajući u vidu monetarni okvir Crne Gore, fiskalna politika je glavni alat za upravljanje agregatnom potražnjom i podršku daljoj dezinflaciji. Ovo zahtijeva sveobuhvatan srednjoročni fiskalni plan sa konkretnim mjerama konsolidacije i opredjeljenjem da se udio duga spusti ispod 60% BDP-a kako je propisano i fiskalnim pravilom. Proširenje poreske osnovice, racionalizacija poreskih olakšica i uključivanje novih inicijativa za budžetske prihode doprinijeli bi ponovnoj izgradnji fiskalnih rezervi i smanjenju javnog duga. Dalji fiskalni prostor bi se mogao obezbijediti revizijom i reformom obaveznih izdataka na račun zarada u javnom sektoru, doprinosa za socijalno i zdravstveno osiguranje”, navedeno je u ocjenama EK.

Dakle, Evropska komisija predlaže konsolidaciju, zadržavanje postojećih dažbina i povećanje osnovice, čak i smanjenje izdataka na zarade u javnom sektoru, i upozorava na očuvanje doprinosa.

Fiskalna pravila slaba

Iz EK navode i da poboljšanje dugoročne održivosti javnih finansija zahtijeva jačanje fiskalnog upravljanja i upravljanja javnim investicijama.

“Iako postoje fiskalna pravila, ona su slaba i nedostaje im jak mehanizam za sprovođenje. Najvažnije nove inicijative potrošnje nisu adekvatno procijenjene, što je rezultiralo visokim obaveznim rashodima. Veliki infrastrukturni projekti zahtijevaju bolje upravljanje i određivanje prioriteta s obzirom na ograničen fiskalni prostor na raspolaganju. Uspostavljanje nezavisne fiskalne institucije pomoglo bi u jačanju obračuna troškova novih inicijativa i poboljšanju fiskalne discipline. Poboljšanje nadzora i upravljanja rizicima državnih preduzeća bi vremenom ublažilo njihov teret za budžet”, preporučuje Evropska komisija.

Tražili strategiju za konsolidaciju, a dobili rast deficita i javnog duga

Evropska komisija u dokumentu iz aprila poziva Crnu Goru da usvoji održivu fiskalnu strategiju u 2024. godini kako bi se uskladila sa budžetskim ciljem i podržala dalja dezinflacija, te iskoristi višak prihoda za smanjenje deficita i akumulaciju državnih depozita.

“Da usvoji srednjoročnu fiskalnu strategiju, uključujući konkretne mjere konsolidacije koje podržavaju postizanje negativnog primarnog bilansa i udjela javnog duga koji ne prelazi 60% BDP-a do 2026. godine”, naveli su iz EK.

Međutim, Vlada je tri mjeseca kasnije, zbog ispunjenja predizbornog obećanja o prosječnoj neto zaradi od 1.000 eura, usvojila Fiskalnu strategiju, koja nije u skladu sa budžetskim cijeljevima i ovim preporukama EK, o držanju deficita ispod tri odsto BDP-a i javnog duga ispod 60 odsto BDP-a, jer se deficit povećava i sve tri naredne godine će biti iznad tri odsto, kao i javni dug iznad 60 odsto.

“Članovi Fiskalnog savjeta treba da budu izabrani i imenovani, i da se osigura i javno objavi adekvatan obračun troškova novih fiskalnih inicijativa. Na osnovu analize ekonomskog i fiskalnog uticaja svih poreskih izdataka koje treba dostaviti Komisiji, da pripremi konkretne budžetske preporuke za smanjenje poreskih rashoda. Da poboljša nadzor nad državnim preduzećima kroz izradu i objavljivanje odgovarajuće procjene fiskalnih rizika. Da implementira preporuke o ocjeni upravljanja javnim investicijama (PIMA), dajući prioritet ključnim radovima na javnoj infrastrukturi unutar raspoloživog fiskalnog prostora, uz izbjegavanje izuzetaka u pogledu izbora projekata. Nastavi sa temeljnom procjenom kretanja cijena i bude spremna da koristi ograničene alate koji su dostupni u okviru odabranog monetarnog okvira kako bi se osigurala stabilnost cijena”, navodi se u preporukama.

Članovi Fiskalnog savjeta, nove institucije, koja se godinama najavjuje, još nisu izabrani, iako bi trebalo da počnu da rade od 1. januara nove godine.

IZVOR: Vijesti

Cetinjska URA će inicirati posebnu sjednicu Skupštine Prijestonice zbog tragične bezbjednosne situacije u gradu, najavio je predsjednik lokalnog odbora Slavko Šole Janković povodom haotične bezbjednosne situacije na Cetinju.

,,Dok Vijeće za nacionalnu bezbjednost zasijeda zbog mirnog protesta obespravljenih radnika Košute i predlaže brze i represivne aktivnosti, sugrađani nam surovo stradaju na javnim mjestima, u blizini škola, kao i u svojim dvorištima”, naglasio je Janković.

Janković dodaje da mu je žao što su, nakon četiri i po godine, ponovo prinuđeni da se pitanjem bezbjednosti građana bave u lokalnom Parlamentu i da je trenutna situacija slična onoj sa početka 2020. godine.

,,Bezbjednosni sektor se pitanjem sigurnosti građana Cetinja suštinski ne bavi, fokus nadležnih je samo na kozmetičkim izmjenama i trivijalnim pitanjima, krucijalni problemi, nažalost cijelog grada, dolaze na naplatu”, zaključio je Janković.

Dvanaesti Montenegro Prajd, pod sloganom “Đe su naša prava?”, održan je danas u Podgorici.

Nakon govora na Trgu nezavisnosti učesnici su petali ulicama u strogom centru Podgorice.

Nosili su transparente: “Đe su naša prava?”, “Okle toliko suicida”, “Pravda za sve”…

Skupu je prisustvovao i ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka.

“Prajd dočekujemo u divnoj atmosferi i radimo na usvajanju zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodredjenja”, kazao je “Vijestima” Đeka.

Organizatori povorke kazali su ranije da je cilj događaja da skrene pažnju na prava LGBT+ zajednice i njihovu borbu za ravnopravnost i samoodređenje, uz naglasak na ključne zahtjeve za usvajanje Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja.

Iskra Ðurišić iz Asocijacije Spektra kazala je da su se okupili da postave pitanje gdje su njihova prava.

“Ona su ovdje među nama, i nisu tako daleko. Danas kada obilježavamo 12 Prajd, borimo se za naša prava, ali i za one koji dolaze poslije nas. Ovaj zakon nije samo norma, već ljudsko pravo da svako bude ono što jeste. Samoodređenje je suština slobode. Mi nećemo prihvatiti tišinu”, kazala je ona, dodajući da je “naša jedina snaga naš glas, naša borba, i naša zajednica”.

Izvršna direktorica Queer Montenegra, Staša Baštrica kazala je da traže odgovore jer su predugo čekali.

Naša prava su osnovna, ljudska i neotuđiva. Gdje su zakoni koji nas jednako tretiraju? Gdje su institucije koje će nas jednako braniti? Ovo nisu posebna prava, ovo su prava koja bi svaka osoba trebalo da ima bez izuzetka. Inkluzija nije opcija, ona je obaveza. Mi smo prisutni u svim sferama društva. Prema procjenama, preko 10 odsto populacije su LGBTQ osobe. Mi stvaramo, plaćamo poreze i zato nećemo prihvatiti ništa manje od ravnopravnog tretmana u društvu. Mi ne tražimo milost, već tražimo pravdu. Nećemo stati dok ne dobijemo ono što nam pripada”, rekla je Baštrica.

Danijel Kalezić, izvršni direktor ERA se zahvalio političarima koji prisustvuju, a posebno onima koji ne prisustvuju “jer su pokazali koliko im je stalo do LGBTQ prava u Crnoj Gori”.

“Nas niko nije spomenuo u predizbornoj kampanji”, istakao je Kalezić.

IZVOR: Viijesti