U derbiju sedmog kola Lige šampiona fudbaleri Pari Sen Žermena savladali su Mančester siti s 4:2.

Mirno prvo i spektakularno drugo poluvrijeme odigrano je u Parizu, a šampion Francuske je nakon velikog preokreta gurnuo prvaka Engleske ka šokantnoj eliminaciji iz elitnog klupskog takmičenja.

Svih šest golova u večerašnjem meču viđeno je u drugom dijelu utakmice, a Siti je golovima Griliša u 50. i Halanda u 53. imao lagodnih 0:2.

PSŽ je ekspresno odgovorio, prvo je Dembele u 56. smanjio,a Barkola u 61. poravnao rezultat.

Tu nije bio kraj pošto je Neveš u 78. preokrenuo, a Ramos u 96. pečatirao pobjedu “svetaca”.

Fejnord je potpuno neočekivano i ubjedljivo savladao Bajern Minhen.

Gimenes je bio u centru pažnje sa dva gola u prvom poluvremenu, dok je pobjedu Holanđana potvrdio Ueda u samom finišu.

Ubjedljivu pobjedu ostvario je Real Madrid nad Salcburgom (5:1), ako i Arsenal protiv Dinamo Zagreba (3:0).

Milan je sa 1:0 bio bolji od Đirone, baš kao i Seltik protiv Jang Bojsa, odnsono Inter u Pragu od Sparte.

Ranije danas Lajpcig je nadigrao Sporting (2:1), a Šahtjor ekipu Bresta (2:0).

Seltik – Jang Bojs 1:0 (Benito ag. 86)
Fejnord – Bajern Minhen 3:0 (Gimenes 21, 45+9, Ueda 89)
Milan – Đirona 1:0 (Leao 37)
PSŽ – Mančester siti 4:2 (Dembele 56, Barkola 61, Neves 78, Ramos 90+6 – Griliš 50, Haland 53)
Sparta Prag – Inter 0:1 (Martines 12)
Arsenal – Dinamo Zagreb 2:0 (Rajs 2, Haverc 66, Odegard 90+2)
Real Madrid – Salzburg 5:1 (Rodrigo 23, 35, Mbape 48, Vinisijus 55, 77 – Bidstrup 85)

U Crnoj Gori u četvrtak će biti umjereno do potpuno oblačno.

Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, kiše će prijepodne biti ponegdje na primorju, dok se u drugom dijelu dana i tokom noći očekuje u većem dijelu zemlje

Na sjeveru će biti dosta suvog vremena, po kotlinama jutarnja magla.

Vjetar će na primorju i u sjevernim predjelima biti povremeno umjeren do pojačan, jugoistočni i istočni.

Jutarnja temperatura vazduha od minus dva do osam, najviša dnevna od pet do 15 stepeni.

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da će vjerovatno uvesti sankcije Rusiji ako njen predsjednik Vladimir Putin odbije da pregovara o okončanju rata u Ukrajini.

Tramp nije iznio detalje o mogućim dodatnim sankcijama. SAD su već oštro sankcionisale Rusiju zbog invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, prenosi Rojters.

Tramp je izjavio da njegova administracija takođe razmatra pitanje slanja oružja Ukrajini, dodajući da smatra da bi Evropska unija trebalo da učini više da podrži Ukrajinu.

Istakao je da razgovaraju sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, a da će vrlo brzo razgovarati sa Putinom.

Još je rekao da je izvršio pritisak na kineskog predsjednika Si Đinpinga da interveniše kako bi se zaustavio rat u Ukrajini.

Nije uradio mnogo na tome. On ima mnogo… Moći, kao što mi imamo puno moći. Rekao sam, ‘Trebalo bi da to riješite’. Razgovarali smo o tome – naveo je novi predsjednik SAD.

Izvor: N1

Izraelska vojska je danas saopštila da nastavlja da povlači vojnike iz Pojasa Gaze, četvrtog dana prekida vatre u ratu sa palestinskim Hamasom.

Vojska Izraela je najavila da će njeni pripadnici u subotu početi da se povlače i iz koridora koji dijeli Gazu na sjeverni i južni dio.

Time će biti omogućen povratak Palestincima kojima je bilo zabranjeno da idu na sjever Pojasa Gaze.

Povlačenje će u subotu početi tek pošto u Izrael stignu taoci, koje Hamas treba da oslobodi toga dana, navela je vojska.

Vojska je danas objavila i snimak, navodeći da se na njemu vide tenkovi kako prelaze na izraelsku teritoriju iz Pojasa Gaze.

Prema sporazumu o prekidu vatre, u prvoj fazi koja traje najmanje šest nedjelja, Izrael će se povući iz djelova Gaze, a raseljeni Palestinci će početi da se vraćaju u svoja mjesta, iako su im domovi mahom razoreni.

Izvor: N1/Beta

Holivudska zvijezda Rajan Gosling nanovije je ime koje se pridružuje univerzumu “Ratova zvijezda” (Star Wars). On će igrati u još neimenovanom filmu iz franšize koji će režirati Šon Levi.

Prema navodima Holivud reportera, Gosling se pridružuje projektu koji je prvi put najavljen 2022. godine, kao jedan od nekoliko filmova koje producent franšize “Ratovi zvijezda”, Lucasfilm, razvija istovremeno. Levi, poznat po svom uspješnom filmu “Dedpul i Vulverin” (Deadpool & Wolverine), izjavio je da će scenario za film pisati Džonatan Troper, sa kojim je prethodno sarađivao na filmovima “Ovdje te ostavljem” (This Is Where I Leave You) i “Projekat Adam” (The Adam Project).

Detalji o filmu su još uvijek oskudni, ali se vjeruje da će radnja biti samostalna priča u stilu filmova “Odmetnik-1” (Rogue One) ili “Solo”, umjesto nastavka tzv. “Sage o Skajvokerima” koja je obuhvatila devet filmova i završila se 2019. godine sa “Usponom Skajvokera”.

Datum premijere još uvijek nije objavljen, ali se pretpostavlja da će Dizni, studio koji stoji iza franšize, zadržati termin za decembar 2027. godine. Goslingova nedavna popularnost i nominacija za Oskara za film “Barbi” mogli bi da ubrzaju produkciju kako bi se postigao taj rok.

Nakon što je franšiza posljednjih godina dala prioritet spinof TV serijama nakon završetka “Uspona Skajvokera”, sljedeći film iz franšize “Mandalorijanac i Grogu” (The Mandalorian & Grogu), debitovaće u maju 2026. godine. Ovaj film, najavljen kao nastavak popularne serije “Mandalorijanac” (The Mandalorian), režira Džon Favro, a glavnu ulogu reprizira Pedro Paskal.

Ostali projekti koji su trenutno u razvoju uključuju film fokusiran na lik Rej, kojeg igra Dejzi Ridli, a režiraće ga Šarmin Obaid-Činoj, kao i prednastavak sa radnim naslovom “Zora džedaja”, čija se radnja odvija 25.000 godina u prošlosti, a režira ga Džejms Mangold, poznat po filmu “Potpuna nepoznanica” (A Complete Unknown).

Izvor: Vijesti

Povodom Dana novinara, koji se obilježava 23. januara, u Crnoj Gori, predsjednik Skupštine Media centra Dragoljub Duško Vuković, za Radio Cetinje, iznio je osvrt na stanje novinarstva i medija u zemlji.

Kada govorimo o novinarstvu i medijima situacija je šarolika. Moramo voditi računa o tome da ima raznih medija, da ima raznih novinara i onih koji se samo zovu novinari. Ono što mislim da je važno jeste da mi novinarstva već dugo u Crnoj Gori imamo samo u tragovima. To znači da imamo jedan “bućkuriš” u kome zaista ima i kvalitetnog novinarstva. Te neke “zlatne žice”, tako da ih nazovem, te tragove dobroga novinarstva teško možemo vezati samo za određene medije, njih nalazimo u raznim medijima, ali bojim se da je većina te produkcije prilično nekvalitetna ili osrednja – kazao je Vuković i dodao da je, iako možda prestroga, to njegova impresija o onome što je crnogorsko novinarstvo danas.

Svakako da te svijetle tačke u novinarstvu na jednoj opštoj slici ohrabruju, ali njih bi trebalo povezati i učiniti da se stvori jedna kritična masa koja će da raste kako bi se taj kvalitet indukovao na cijelo društvo, ali ovako raspršeno ne može ništa da uradi.

Svrha novinarstva, kako je kazao, jeste da služi javnom interesu, da bude lojalno publici, ali nažalost danas se to dešava u malo slučajeva.

Nažalost mediji i novinari u tim medijima u dobrom dijelu su klijentelistički, navezani na različite centre moći. Uglavnom se lojalno prema onome ko je vlasnik medija, ko je tajni vlasnik … koje preferencije imate prema određenim političkim grupacijama, i to se ponavlja u zadnjih četrdesetak godina. Imamo tragikomičnu situaciju recimo sa nacionalnim javnim servisom Radio-televizijom Crne Gore koja je, umjesto da bude javna, konektovana na određeni dio vlasti u državi i to je potpuno očigledno. A onda da ne govorimo o privatnim medijima gdje nemate uvijek transparentnu vlasničku strukturu. Vi ne znate uvijek ko stoji iza njega, ko je uložio u taj medij i sa kojim ciljem – objasnio je Vuković.

U novinarstvu se suštinski u nekom kvalitetnom smislu ništa nije promijenilo u dobrom pravcu u odnosu na neko vrijeme prije dvadesetak godina, smatra on. Da bi se to desilo trebalo bi da bude više solidarnosti u okviru profesije, što nije slučaj već i tu postoje podjele kao i u društvu.

Nažalost novinarska profesija i novinari su podijeljeni jednako po istim onim linijama po kojima je podijeljeno društvo i politika u Crnoj Gori. I onda vi vidite da to nije zdravi entitet u odnosu na ostalo, nego samo prati ono što su bolesti jednog nesavršenog i bolesnog društva kakvo je trenutno crnogorsko – kazao je Vuković.

Vuković takodje misli da ni finansijska situacija novinara nije na zavidnom nivou i da je više vrijedila njegova nekadašnja pripravnička, nego sadašnja plata nekog kolege sa mnogo većim brojem godina radnog staža.

Nisam baš siguran da su dobra vremena, ne samo u Crnoj Gori nego svugdje, za dobro novinarstvo. Zato što onaj ko ulaže u medije ne ulaže zato da bi da ti mediji tragali za istinom, nego da bi mogli da promovišu određene vrijednosti koje onaj ko ulaže novac želi, a oni kojima je stalo do istine, nezavisno od toga koga vole ili ne vole, ti obično nemaju novaca ni u svijetu a u Crnoj Gori pogotovo – zaključio je Vuković.

Na crnogorske novinare i tokom prethodne godine bilo je napada i pritisaka.

Uoči Dana novinara Crne Gore 23. januara sa Foruma koji je danas organizovao Sindikat medija poručeno je da nadležni u svojim rukama imaju sve propise da adekvatno kazne napade na medijske radnice i radnike i treba da ih iskoriste jer se samo tako može poslati poruka o nekažnjivosti.

Dan novinara u Crnoj Gori obilježava se povodom 23. januara 1871. godine kada je izašao prvi broj lista “Crnogorac”.

S. Lagator