Inovativnim pristupom kroz anketno istraživanje i monitoring, Savez udruženja paraplegičara Crne Gore i Udruženje paraplegičara Podgorica osnažuju prava osoba s invaliditetom (OSI) i ukazuju na uzroke neprijavljivanja diskriminacije.

U okviru projekta „Jednakošću i nediskriminacijom pred pravosudnim institucijama do kvalitetnijeg života OSI“, sprovedeno je anketno istraživanje o oblicima i uzrocima neprijavljivanja diskriminacije, koje je obuhvatilo 165 osoba u šest crnogorskih opština. Rezultati su pružili dublji uvid u prepreke koje OSI sprečavaju da prijave diskriminaciju, poput nepristupačnosti pravosudnih objekata i nedostatka informacija o pravima.

Projekat je inovativan i po sprovedenom monitoringu pristupačnosti objekata pravde u 18 crnogorske opštine, na osnovu kojeg je izrađena analiza „Pristupačnost objekata pravde u Crnoj Gori sa aspekta korišćenja od strane lica sa invaliditetom“. Pristupačni objekti evidentirani su na interaktivnoj Google mapi, dostupnoj na sajtu Udruženja paraplegičara Podgorica i Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.

Ova interaktivna mapa omogućava OSI jednostavan pregled pravosudnih objekata prilagođenih njihovim potrebama, dok rezultati istraživanja i monitoringa predstavljaju ključni korak ka smanjenju diskriminacije i unapređenju sistema pristupa pravdi.

Predsjednica Saveza udruženja paraplegičara Crne Gore, Milijana Ćirković, istakla je da je cilj projekta smanjenje diskriminacije u oblastima jednakosti i nediskriminacije, kao i omogućavanje pristupa pravdi kroz povećanje broja sudskih postupaka pokrenutih od strane lica s invaliditetom radi zaštite od diskriminacije po osnovu invaliditeta. Takođe, kako je dodala, cilj je i podizanje svijesti stručne i laičke javnosti o značaju zaštite prava lica s invaliditetom.

Tokom trajanja projekta, pravna kancelarija pružila je više od 50 pravnih usluga licima s invaliditetom. Pored toga, izrađen je detaljan medijski plan koji uključuje gostovanja projektnog tima u televizijskim i radio emisijama, kao i predviđeni broj objava u štampanim i elektronskim medijima te na društvenim mrežama – navela je Ćirković.

Dodala je da je organizovan seminar za predstavnike institucija i lica s invaliditetom na području Podgorice na temu „Pristupačnošću objekata Ministarstva pravde do smanjenja diskriminacije OSI“, čiji je cilj bio jačanje kapaciteta i podizanje svijesti stručne i laičke javnosti, ali i edukacija lica s invaliditetom o njihovim pravima, naročito u vezi s prepoznavanjem i prijavljivanjem diskriminacije, te mehanizmima zaštite.

U okviru projekta sprovedena je obuka za predstavnike nevladinih organizacija lica s invaliditetom, članica Saveza iz Crne Gore, koji su realizovali anketno istraživanje s ciljem jačanja kapaciteta i uspostavljanja bolje međusektorske saradnje. Ovo je omogućilo aktivnije uključivanje NVO sektora u aktivnosti koje doprinose poboljšanju položaja lica s invaliditetom i smanjenju diskriminacije – pojasnila je Ćirković.

Obuka je, prema njenim riječima, imala za cilj da učesnike osposobi za sprovođenje kvalitetnih anketnih istraživanja, kako bi iz ispitanika dobili jasne, precizne i relevantne podatke koji su korisni za analizu.

Anketno istraživanje sa licima s invaliditetom sprovedeno je u šest crnogorskih opština, uključujući Podgoricu, Bar, Kotor, Cetinje, Bijelo Polje i Rožaje, pri čemu je anketirano više od 150 osoba s invaliditetom – kazala je Ćirković.

Takođe, održane su fokus grupe sa osam lica s invaliditetom koja su doživjela neki oblik diskriminacije, kako bi se detaljnije analizirale situacije u kojima je diskriminacija zabilježena.

Na osnovu prikupljenih podataka izrađena je analiza pod nazivom ‘Oblici diskriminacije i uzroci neprijavljivanja diskriminacije od strane OSI – rekla je Ćirković.

Ona je navela i da je sproveden monitoring u 24 crnogorske opštine tačnije u 18 u kojima postoje pravosudne institucije radi procjene stanja pristupačnosti za korišćenje od strane lica sa invaliditetom.

Na osnovu saglasnosti Ministarstva pravde za sprovođenje monitoringa, uputili smo dopise i stupili u komunikaciju sa predstavnicima svih institucija pravde u Crnoj Gori. Svi objekti koji su pristupačni evidentirani su na interaktivnoj Google mapi koja je dostupna na sajtu Udruženja paraplegičara Podgorica i Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma – kazala je Ćirković.

Dodala je da je, na osnovu monitoringa, izrađena analiza „Pristupačnost objekata pravde u Crnoj Gori sa aspekta korišćenja od strane lica s invaliditetom“.

Govoreći o zaključcima, Ćirković je istakla da je uspostavljena međusektorska saradnja između državnih institucija i NVO sektora.

Ojačano je djelovanje nevladinih organizacija na teritoriji Crne Gore na polju zaštite lica s invaliditetom i smanjenja diskriminacije. Povećana je motivacija lica s invaliditetom da prijavljuju diskriminaciju i prepoznaju njene oblike, dok je dostupnost informacija o broju pristupačnih objekata pravde značajno unaprijeđena – rekla je Ćirković.

Naglasila je i da su evidentirani uzroci neprijavljivanja diskriminacije od strane lica s invaliditetom, uz davanje preporuka za unapređenje pristupačnosti pravosudnih institucija.

Generalni sekretar Udruženja paraplegičara Podgorica, Dejan Bašanović, kazao je da je monitoring institucija pravde u Crnoj Gori sproveden monitoring u 18 opština.

Ovaj monitoring obuhvatio je sudove i tužilaštva, s ciljem procjene nivoa pristupačnosti objekata za lica s invaliditetom, u skladu sa Pravilnikom o bližim uslovima i načinu prilagođavanja objekata za pristup i kretanje lica smanjene pokretljivosti i lica s invaliditetom – rekao je Bašanović.

Prema njegovim riječima, fokus je bio na obaveznim elementima pristupačnosti, uključujući ulazne prostore, hodnike, toalete, radne prostore, parking mjesta, oglasne panoe, orijentacione planove, taktilne crte, kvake na vratima, te oznake pristupačnosti.

Bašanović je kazao da su u okviru monitoringa analizirane institucije pravosuđa, počev od Vrhovnog, Apelacionog, Upravnog i Privrednog suda, preko viših sudova u Podgorici i Bijelom Polju, do osnovnih sudova u 15 opština: Bar, Berane, Bijelo Polje, Danilovgrad, Žabljak, Kolašin, Kotor, Nikšić, Plav, Pljevlja, Podgorica, Rožaje, Ulcinj, Herceg Novi i Cetinje.

Osim toga, procijenjeno je stanje sudova za prekršaje, koji su podijeljeni prema regijama – Podgorica (Cetinje, Danilovgrad, Nikšić), Bijelo Polje (Berane, Žabljak, Plav, Pljevlja, Rožaje, Kolašin, Mojkovac) i Budva (Bar, Kotor, Herceg Novi, Ulcinj) – dodao je Bašanović.

Kazao je da je monitoring obuhvatio i tužilaštva, uključujući Vrhovno državno tužilaštvo, Specijalno državno tužilaštvo, više državna tužilaštva i osnovna državna tužilaštva u 13 opština: Bar, Berane, Bijelo Polje, Kolašin, Kotor, Nikšić, Plav, Pljevlja, Podgorica, Rožaje, Ulcinj, Herceg Novi i Cetinje.

Za svaki od analiziranih objekata procijenjeni su ključni elementi pristupačnosti. Na primjer, u Podgorici su Vrhovni sud, Ustavni sud, Privredni sud i Viši sud za prekršaje opremljeni liftovima i taktilnim crtama, dok su objekti osnovnog suda i suda za prekršaje opremljeni rampama, orijentacionim planovima, oglasnim panoima i pristupačnim toaletima – rekao je Bašanović.

Kazao je da je na Cetinju Osnovni sud opremljen podiznom platformom, dok Osnovno državno tužilaštvo ima prilagođen toalet.

U Bijelom Polju, viši i osnovni sudovi imaju podizne platforme, taktilne crte, liftove i orijentacione planove, dok Sud za prekršaje koristi rampu. U Mojkovcu su sud za prekršaje i osnovno tužilaštvo opremljeni rampama, taktilnim crtama, platformama, orijentacionim planovima i oglasnim panoima – rekao je Bašanović.

Kazao je da u Nikšiću Osnovni sud i Osnovno državno tužilaštvo imaju rampe, platforme, pristupačne toalete, taktilne crte i liftove, dok su u Herceg Novom i Kotoru objekti opremljeni rampama, toaletima, taktilnim crtama, oglasnim panoima i platformama.

U Budvi sud za prekršaje ima lift i parking mjesto prilagođeno licima s invaliditetom – dodao je Bašanović.

On je naglasio da su rezultati monitoringa objedinjeni i prikazani na interaktivnoj Google mapi, koja je dostupna na sajtu Udruženja paraplegičara Podgorica i Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma.

Mapa omogućava korisnicima da lako identifikuju pristupačne pravosudne objekte u svim crnogorskim opštinama – dodao je Bašanović.

Istakao je da je monitoring pružio detaljan pregled trenutnog stanja pristupačnosti pravosudnih institucija i omogućio formulaciju preporuka za unapređenje pristupačnosti, čime se direktno doprinosi smanjenju diskriminacije i podizanju svijesti o pravima lica s invaliditetom.

Dodao je da su ovi rezultati značajan korak ka ostvarivanju jednakosti i nediskriminacije u pravosudnom sistemu Crne Gore.

Predstavljajući istraživanje o oblicima diskriminacije i uzrocima neprijavljivanja diskriminacije među osobama sa invaliditetom, Bašanović je kazao da je ono sprovedeno u šest crnogorskih opština – Baru, Kotoru, Cetinju, Podgorici, Bijelom Polju i Rožajama – i da je obuhvatilo 165 ispitanika.

Cilj istraživanja bio je utvrditi uzroke zbog kojih osobe sa invaliditetom ne prijavljuju diskriminaciju, ali i pružiti dublji uvid u njihove demografske, socijalne i ekonomske karakteristike, kao i iskustva sa pravosudnim i drugim institucijama – kazao je Bašanović.

Govoreći o iskustvima sa pravosudnim institucijama, Bašanović je naglasio da je više od 43 odsto ispitanika ocijenilo svoja iskustva kao negativna.

„Čak 12,5 odsto ispitanika smatra da je njihovo iskustvo bilo veoma loše, a 31,3 odsto kao loše. Samo 4,2 odsto ocijenilo je svoje iskustvo veoma dobrim, što jasno pokazuje da su pozitivna iskustva u pravosudnom sistemu rijetka“, rekao je Bašanović.

Ukazao je da više od polovine ispitanika smatra da postoji diskriminacija osoba sa invaliditetom u pravosudnom sistemu, dok 23 odsto njih tvrdi da su se osjećali diskriminisano ili nezaštićeno od strane pravosudnih institucija.

Zabrinjavajuće je da je većina onih koji su se osjećali diskriminisano, taj osjećaj doživjela više puta. Ovo ukazuje na sistemske probleme – dodao je Bašanović.

Prema njegovim riječima, najčešće prijavljeni problemi uključuju nepristupačnost pravosudnih objekata, poput nedostatka liftova, rampi i prilagođenih kancelarija, kao i nedostatak komunikacijske podrške, uključujući prevodioce za gestovni jezik.

Takođe, neinformisanost osoba sa invaliditetom o pravima, poput besplatne pravne pomoći, dodatno doprinosi ovim izazovima – istakao je Bašanović.

Govoreći o preporukama, Bašanović je naveo da ispitanici smatraju da su ključne promjene potrebne u povećanju pristupačnosti javnih prostora i infrastrukture.

Čak 89 odsto ispitanika vidi ovo kao prioritet, dok 59 odsto njih podržava uvođenje strožih zakonskih mjera za sprečavanje diskriminacije. Pored toga, bolja zaštita prava na obrazovanje i zapošljavanje je ključna za preko 56 odsto ispitanika – kazao je Bašanović.

Istakao je da su ispitanici ukazali na potrebu za edukacijom pravosudnih organa i povećanjem svijesti o pitanjima invaliditeta.

Osiguranje pristupa pravdi, kao i aktivnije uključivanje osoba sa invaliditetom u procese donošenja odluka, dodatno bi unaprijedilo njihov položaj – zaključio je Bašanović.

Smatra da su rezultati istraživanja značajan korak u razumijevanju problema s kojima se suočavaju osobe sa invaliditetom i da pružaju osnovu za dalji rad na unapređenju sistema.

Naša obaveza je da ove preporuke pretočimo u konkretne akcije i osiguramo jednake mogućnosti za sve – zaključio je Bašanović.

Projekat „ Jednakošću i nediskriminacijom pred pravosudnim institucijama do kvalitetnijeg života OSI“ sprovodi Savez udruženja paraplegičara Crne Gore u partnerstvu sa Udruženjem paraplegičara Podgorica, a finansijski ga je podržalo Ministartstvo ljudskih i manjinskih prava za 2023. godinu

Izvor: CDM