Kultura
Andrej Nikolaidis: Ne bih rekao da smo blizu bilo kakvog spasa i iskupljenja (video)
„Hronika propasti” je zbirka odabranih kolumni crnogorskog autora savremene književnosti, Andreja Nikolaidisa, objavljenih u posljednje dvije godine, koja se bavi pitanjem političkog i društvenog stanja u Crnoj Gori i na Balkanu. Nikolaidis ovom zbirkom, kako je napisao u predgovoru knjige,Viktor Ivančić, “nastupa kao angažovani intelektualac u zamalo zaboravljenom, dakle najčasnijem smislu riječi, od one vrste koja
„Hronika propasti” je zbirka odabranih kolumni crnogorskog autora savremene književnosti, Andreja Nikolaidisa, objavljenih u posljednje dvije godine, koja se bavi pitanjem političkog i društvenog stanja u Crnoj Gori i na Balkanu. Nikolaidis ovom zbirkom, kako je napisao u predgovoru knjige,Viktor Ivančić, “nastupa kao angažovani intelektualac u zamalo zaboravljenom, dakle najčasnijem smislu riječi, od one vrste koja poput svitaca prkosi kolektivnim mrakovima i podsjeća na nepobjedivost ljudske težnje za slobodom”.
U knjizi su izabrane kolumne iz perioda 1. januara prošle godine, koja počinje s litijama, pa do devetog mjeseca 2021. Što je najgore, moglo se i nastaviti, knjiga bi manje više bila ista i da je izašla juče, umjesto prije mjesec ili dva, jer putanja propasti se ne mijenja. Ne bih rekao da smo blizu bilo kakvog spasa i iskupljenja – kazao je Nikolaidis tokom razgovora sa moderatorkom profe. Sanjom Orlanadić, istakavši da se na ovim prostorima ništa ne mijenja, i da se decenijama vode iste borbe.
Mi danas u Crnoj Gori, istakao je Nikolaidis, prisustvujemo izjednačavanju kriminala i korupcije sa jedne strane, i ideologije koja je dovela do genocida, sa druge. To, objašnjava književnik, samo govori o tome u kojoj mjeri smo sluđeni.
Ta teza je za ozbiljan šamar, za ništa drugo. Očito je da mi trošimo mnogo energije na raspravu o stvarima koje ne mogu biti predmet rasprave. Ona ne vodi ničemu osim daljem maskiranju procesa, koji nije drugo do praktična realizacija ideologije koja je dovela do genocida, samo ovaj put ne ratom nego tz,v mirnim sredstvima, pri čemu je potpumno jasno da je mir u ovom slučaju samo nastavak rata drugim sredstvima.To je jedinstven projekat, jedinstavena idealogija, on je živ i zdrav, u velikoj mjeri podržan od Evropske unije i SAD-a koje su direktno odgovorne za činjenicu da se ta ideologija ne toleriše, nego je vladajuća u Srbiji, vladajuća u Crnoj Gori i vladajuća u polovini Bosne i Hercegovine. Dakle, to je praktična posljedica tzv. politike pomirenja tzv. međunarodne zajednice – objasnio je Nikolaidis.
Ukoliko se uspije u namjeri realizacije inicijative tzv. “Otvoreni Balkan” nezavisnost Crne Gore je prazna ljuštura, ukazao je Nikolaidis.
Ja, dakle, tvrdim da je to politički projekat koji će voditi ka nečemo što će biti bitno unitarnije od same Evropske unije, i tvrdim da je to projekat kojim bi bila namirena, dva najveća i najopasnija nacionalizma na Balkanu – jedan je veliko albnaski a drugi je veliko srpski. Čini mi se da tom fenomenu i toj realnoj smrtnoj opasnosti se apsolutnosti ne pridaje dovoljno pažnje. Najgore u svemu tome je to što svi mi vrlo dobro znamo da ukoliko je namjera velikih sila, koje su stvorile i Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca, da stvore nešto što će biti, ja čak ne mislim ni konfederacija, nego će to biti sličnije federaciji, mi tu ne možemo ništa – poručio je Nikolaidis, i kazao da čovjek mora zauzeti stav kritičara, tj. sumnjati i preispitivati.
Predstavljanje knjige „Hronika propasti” na Cetinju organizovao je Fakultet za crnogorski jezik i književnost.
Andrej Nikolaidis je rođen 1974. godine u Sarajevu. Književnik je i kolumnista. Njegovi najvažniji romani su „Mimesis“, „Sin“, „Dolazak“ i „Mađarska rečenica“. „Sin“ je roman za koji je dobio nagradu Evropske unije za književnost. Za roman „Odlaganje. Parezija“ dobio je crnogorsku državnu nagradu Miroslavljevo jevanđelje. Godine 2017. za roman „Mađarska rečenica“ dobio je nagradu ‘Meša Selimović’ za najbolj roman na prostoru BiH, Srbije, Hrvatske i Crne Gore. Njegovi romani prevedeni su na 15 svjetskih jezika.
N. Kašćelan
Servisi
U petak moguća slaba kiša, do 25 stepeni
Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera
U Crnoj Gori sjutra će biti promjenljivo do pretežno oblačno, a ponegdje je moguća uglavnom slaba kiša.
Na sjeveru je tokom jutra ponegdje po kotlinama moguća magla.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura od šest do 17, najviša dnevna od 15 do 25 stepeni.
Kultura
Predstavljeno književno stvaralaštvo Ljubomira Mudreše
Književno veče akademika Ljubomira Mudreše organizovala je Matica crnogorska Ogranak Cetinje.
Autorsko veče akademika Ljubomira Mudreše održano je večeras u Galeriji Matice crnogorske na Cetinju.
Analizirajući Mudrešin roman “Śeme” akademik Sreten Vujović prepoznaje određene lirske elemente koji ga, kako ističe, uvjeravaju da ova proza, poput poezije, nije “omeđena” trenutkom i da joj Mudreša znalački daruje onu vrstu bezvremenosti koju posjeduje dobra poezija.
Roman, prema njegovim riječima, obiluje upečatljivim sudbinama junaka, kojima svjedočimo u svakodnevnom životu, ne primjećujući svu njihovu dramatičnost.
Mudreša kroz svojevrsnu istorijsku retrospektivu, oživljava stradanja Cmogoraca u ratu sa Austrougarskom, osvrćući se i na mnogo dalja istorijska dešavanja, pri čemu Lovćen, ostaje i za one koji odlaze i za one koji ostaju svjetionik slobode i crnogorski Olimp – naglašava Vujović.
Autor, kako dodaje, upečatljivo, više emocionalno nego pejzažno slika crnogorski krajolik.
Takav postupak biva impresivno “vezivno tkivo” dragih slika domovine, kojoj se čežnjivo i sa velikom emocijom uvijek vraćamo kao vlastitom ishodištu i śemenu budućih generacija – kaže Vujović.
Mudreša je, kako napominje, jedan od malobrojnih crnogorskih pisaca koji koristi crnogorski jezik i crnogorsku jezičku ortografiju.
“Jezik je hram u kome stoluje duša narodna” davno je rečeno! Stoga je bitno da se u literaturi, pa i javnom saobraćanju on koristi kao jedna od ključnih, rekao bih i osnovna značajka nacionalnog i kulturnog identiteta! Jer, sve što postoji u životu mora postojati i u jeziku – naglasio je Vujović.
Mudreša se prisjetio uspomena koje ga vezuju za zavičaj, selo Bokovo, ali je s neskrivenim ponosom govorio i o Liberalnom savezu Crne Gore, Cetinju i Dvorskom trgu – mjestu na kojem je, kako je istakao, pobijeđen građanski strah.
Na tom trgu vratila se građanska Crna Gora, na tom trgu s nama Crnogorcima bili su i Muslimani i mali broj Srba. Prkosili smo ljudima koji su bili oko nas a nije nam bilo teško. Prkosili smo jer smo čuvali građansku Crnu Goru, čuvali smo našu naciju, našu kulturu,našu crkvu, sve ono za što su se naši stari borili i predali nam u amanet – prisjetio se Mudreša naglasivši da je ta generacija ljudi iziskrila śeme Crne Gore.
Inspirisan odlomkom iz romana “Śeme” predsjednik cetinjskog Ogranka Matice crnogorske, umjetnik Luka Lagator uradio je sliku na temu Kotorskih serpentina i poklonio je Mudreši.
Poeziju Ljubomira Mudreše čitala je književnica Ivana Đukić, dok je u umjetničkom dijelu programa učestvovala pijanistkinja Sara Dimitrijević.
Moderatorka večeri bila je Marija Jovanović.
Književno veče akademika Ljubomira Mudreše organizovala je Matica crnogorska Ogranak Cetinje.
M.Sekulić
Sport
Barsin dres u “El klasiku” krasiće “Coldplay” logo
Prvi ovosezonski “El klasiko” na programu 26. oktobra
Fudbaleri Barselone nosiće u predstojećem velikom derbiju protiv Real Madrida specijalne dresove sa logom pop rok grupe Coldplay, saopštio je katalonski klub.
Igrači Barselone nosiće te dresove u “el klasiku” koji se igra 26. oktobra na stadionu “Santjago Bernabeu”.
Klub će pustiti u prodaju te dresove u ograničenim količinama, a prihod će biti doniran projektu UNHCR/ACNUR i Fondacije Barselona kao pomoć u borbi protiv uticaja klimatskih promjena u izbjegličkim kampovima u Ugandi.
Otkako je pokrenula partnerstvo sa muzičkim striming servisom “Spotify” koji je sponzor dresa i stadiona Kamp Nou, Barselona je na utakmicama protiv Reala na dresove stavljala logo muzičkih zvijezda među kojima su Roling Stonsi, Drejk i Rozalija.
Izvor: Beta
Sport
Stars bez greške!
Druga crnogorska liga za rukometašice
Rukometašice Starsa ostvarile su treću pobjedu u ovosezonskom izdanju Druge crnogorske lige.
Cetinjanke su u ranije odloženoj utakmici druge runde, na svom terenu, bile bolje od podgoričkog Feniksa rezultatom 25:24 (14:15).
U sjajnoj atmosferi na kojoj bi pozavidjele i mnoge muške prvoligaške ekipe Stars je nakon neizvjesne i borbene utakmice uspio da ostvari veliki trijumf.
Tokom čitavog meča viđena je rezultatska “klackalica”, a na kraju je presudna bila serija domaće ekipe od 5:1.
U redovima pobjedničke ekipe po pet golova postigle su Sara Pejović i Sara Kaluđerović. Iva i Anja Božović po četiri puta tresle su mrežu Podgoričanki, dok su po tri gola dale Jovana Kaluđerović i Ana Božović. U listu strijelaca upisala se i Iva Vujović.
Feniks je predvodila Tamara Džarić sa deset pogodaka.
U narednom kolu ekipa Starsa ugostiće Komove – 20. oktobra.
Društvo
Otvoren mejl za sugestije i probleme u pružanju socijalne i dječje zaštite
Uspostavljena e-mail adresa
Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije uspostavilo je e-mail adresu za prijavu problema u postupanju i radu ustanova socijalne i dječje zaštite i pružaoca usluga.
Obavještavamo sve građane da je uspostavljena e-mail adresa za prijavu problema u postupanju i radu ustanova socijalne i dječje zaštite i pružaoca usluga. Primjedbe, sugestije ili nepravilnosti u postupanju i radu ustanova socijalne i dječje zaštite i pružaoca usluga, građani mogu uputiti na adresu: inspekcija@mssd.gov.me.
Kako navode u saopštenju ovaj korak je napravljen u skladu sa zaključkom Vlade Crne Gore, donijetim na sjednici od 26. septembra 2024. godine, kojim je Inspekcija socijalne i dječje zaštite prešla u nadležnost Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.
Ministarstvo poziva sve građane da aktivno učestvuju u jačanju sistema socijalne i dječje zaštite i da prijave svaku situaciju koja zahtijeva pažnju.
Vaše prijave će pomoći u unapređenju kvaliteta usluga i zaštite prava korisnika – naglašavaju u Ministrstvu.
Izvor: RTCG
Društvo
Rast naredne godine 3,5 odsto
Svjetska banka
Crnogorska ekonomija će naredne godine rasti 3,5 odsto, što je 0,7 procentnih poena više u odnosu na raniju prognozu, navodi se u najnovijem izvještaju Svjetske banke (SB).
U novom izdanju Redovnog ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan, koji je danas objavila SB navodi se da će ove godine crnogorska privreda rasti 3,4 odsto, koliko je iznosila i proljećna prognoza.
Za 2026. godinu se predviđa rast od 3,2 odsto, što je 0,2 procentna poena više u odnosu na prognozirano.
U izvještaju se navodi da će ekonomski rast na Zapadnom Balkanu umjereno ubrzati tokom ove godine, prvenstveno usljed povećane potrošnje i investicija, podstaknutih rastom kupovne moći.
“SB predviđa da će ukupni ekonomski rast Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije dostići 3,7 odsto u narendoj godini, što je 0,2 procentna poena više u odnosu na proljećno izdanje ovog izvještaja”, navodi se u saopštenju.
Očekuje se da će stopa rasta u ovoj godini iznositi 3,3 odsto, odnosno 0,1 procentni poen više nego što je prvobitno bilo procijenjeno.
Ekonomista SB i glavna autorica izvještaja, Isolina Rossi, rekla je da domaći faktori i dalje pogoduju umjerenom ubrzanju rasta na Zapadnom Balkanu.
“Pored toga, u srednjoročnom periodu će postepeni oporavak ekonomske aktivnosti u Evropskoj uniji imati ključnu ulogu u podsticanju izvoza iz ovog regiona“, kazala je Rossi.
Prema njenim riječima, uprkos pozitivnim izgledima, region je još osjetljiv na više rizika, uključujući usporeni globalni rast, ponovno povećanje inflacije, političku neizvjesnost i ekstremne vremenske prilike.
Jačanjem ekonomskog rasta životni standard na Zapadnom Balkanu nastavlja se postepeno približavati onome koji uživaju građani naprednijih ekonomija Evropske unije. Međutim, da bi se očuvao zamah rasta i ubrzao tempo konvergencije, potrebne su strukturne reforme, uključujući i one navedene u Planu rasta Evropske unije.
Direktorica SB za ovaj region, Xiaoqing Yu, rekla je da je ekonomska integracija ključni pokretač rasta malih ekonomija kakve su one na Zapadnom Balkanu.
„Da bi pospješile taj rast, ove države bi trebalo da unaprijede i trgovinsku razmjenu i unutar regiona i sa Evropskom unijom, skrate i vrijeme čekanja na graničnim prelazima, te integrišu svoje platne sisteme. Pored toga, rješavanje demografskih i izazova tržišta rada iziskuje punu fokusiranost na razvoj ljudskog kapitala”, navela je Yu.
Unapređenje obrazovnih i zdravstvenih sistema je, kako smatra, od presudnog značaja za prelazak sa srednjeg na viši nivo dohotka.
Kako gotovo četvrtina građana zemalja Zapadnog Balkana trenutno živi u inostranstvu, bolje upravljanje globalnom radnom snagom sa Zapadnog Balkana moglo bi biti ključni pokretač ekonomskog razvoja u ovom regionu. Mada emigracija može dovesti do izazova, kakav je nedostatak radne snage, postoje i jasne šanse da se migracije iskoriste za ekonomske koristi.
Kako se navodi u izvještaju, migracije mogu, uz adekvatno upravljanje, smanjiti siromaštvo, podstaknuti izvoz i privući investicije, što u krajnjem ishodu dovodi do stvaranja radnih mjesta i prenosa znanja. Primjera radi, doznake mogu poboljšati finansijsku situaciju domaćinstava migranata. S druge strane, povratak migranata koji su u inostranstvu stekli napredne vještine može dovesti do „priliva mozgova“ u zemlje porijekla, dok privlačne visoke zarade u stranim zemljama mogu motivisati one koji ostaju da se obrazuju i unaprijede vještine.
U izvještaju se zemljama Zapadnog Balkana preporučuje da usvoje nekoliko javnih politika kako bi se migracije maksimalno iskoristile, kao što je razvoj obuka za sticanje vještina i programa mobilnosti u partnerstvu sa zemljama destinacije i proširivanje obima bilateralnih sporazuma o socijalnom osiguranju.
Preporučuje se unapređenje zaštite za migrante tokom ciklusa migracije kako bi se ublažili rizici sa kojima se mogu suočiti i kako bi se motivisali na povratak.
U izvještaju se kao preporuke navode i omogućavanje prenosa kapitala, stručnosti i najnaprednijih tehnologija posredstvom dijaspore, kao i korišćenje digitalnih alata i unapređenje prikupljanja podataka radi djelotvornog upravljanja migracijama i usvajanja javnih politika.
Izvor: MINA