Fudbaleri Barselone nosiće u predstojećem velikom derbiju protiv Real Madrida specijalne dresove sa logom pop rok grupe Coldplay, saopštio je katalonski klub.

Igrači Barselone nosiće te dresove u “el klasiku” koji se igra 26. oktobra na stadionu “Santjago Bernabeu”.

Klub će pustiti u prodaju te dresove u ograničenim količinama, a prihod će biti doniran projektu UNHCR/ACNUR i Fondacije Barselona kao pomoć u borbi protiv uticaja klimatskih promjena u izbjegličkim kampovima u Ugandi.

Otkako je pokrenula partnerstvo sa muzičkim striming servisom “Spotify” koji je sponzor dresa i stadiona Kamp Nou, Barselona je na utakmicama protiv Reala na dresove stavljala logo muzičkih zvijezda među kojima su Roling Stonsi, Drejk i Rozalija.

Izvor: Beta

Rukometašice Starsa ostvarile su treću pobjedu u ovosezonskom izdanju Druge crnogorske lige.

Cetinjanke su u ranije odloženoj utakmici druge runde, na svom terenu, bile bolje od podgoričkog Feniksa rezultatom 25:24 (14:15).

U sjajnoj atmosferi na kojoj bi pozavidjele i mnoge muške prvoligaške ekipe Stars je nakon neizvjesne i borbene utakmice uspio da ostvari veliki trijumf.

Tokom čitavog meča viđena je rezultatska “klackalica”, a na kraju je presudna bila serija domaće ekipe od 5:1.

U redovima pobjedničke ekipe po pet golova postigle su Sara Pejović i Sara Kaluđerović. Iva i Anja Božović po četiri puta tresle su mrežu Podgoričanki, dok su po tri gola dale Jovana Kaluđerović i Ana Božović. U listu strijelaca upisala se i Iva Vujović.

Feniks je predvodila Tamara Džarić sa deset pogodaka.

U narednom kolu ekipa Starsa ugostiće Komove – 20. oktobra.

Crnogorska ekonomija će naredne godine rasti 3,5 odsto, što je 0,7 procentnih poena više u odnosu na raniju prognozu, navodi se u najnovijem izvještaju Svjetske banke (SB).

U novom izdanju Redovnog ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan, koji je danas objavila SB navodi se da će ove godine crnogorska privreda rasti 3,4 odsto, koliko je iznosila i proljećna prognoza.

Za 2026. godinu se predviđa rast od 3,2 odsto, što je 0,2 procentna poena više u odnosu na prognozirano.

U izvještaju se navodi da će ekonomski rast na Zapadnom Balkanu umjereno ubrzati tokom ove godine, prvenstveno usljed povećane potrošnje i investicija, podstaknutih rastom kupovne moći.

“SB predviđa da će ukupni ekonomski rast Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije dostići 3,7 odsto u narendoj godini, što je 0,2 procentna poena više u odnosu na proljećno izdanje ovog izvještaja”, navodi se u saopštenju.

Očekuje se da će stopa rasta u ovoj godini iznositi 3,3 odsto, odnosno 0,1 procentni poen više nego što je prvobitno bilo procijenjeno.

Ekonomista SB i glavna autorica izvještaja, Isolina Rossi, rekla je da domaći faktori i dalje pogoduju umjerenom ubrzanju rasta na Zapadnom Balkanu.

“Pored toga, u srednjoročnom periodu će postepeni oporavak ekonomske aktivnosti u Evropskoj uniji imati ključnu ulogu u podsticanju izvoza iz ovog regiona“, kazala je Rossi.

Prema njenim riječima, uprkos pozitivnim izgledima, region je još osjetljiv na više rizika, uključujući usporeni globalni rast, ponovno povećanje inflacije, političku neizvjesnost i ekstremne vremenske prilike.

Jačanjem ekonomskog rasta životni standard na Zapadnom Balkanu nastavlja se postepeno približavati onome koji uživaju građani naprednijih ekonomija Evropske unije. Međutim, da bi se očuvao zamah rasta i ubrzao tempo konvergencije, potrebne su strukturne reforme, uključujući i one navedene u Planu rasta Evropske unije.

Direktorica SB za ovaj region, Xiaoqing Yu, rekla je da je ekonomska integracija ključni pokretač rasta malih ekonomija kakve su one na Zapadnom Balkanu.

„Da bi pospješile taj rast, ove države bi trebalo da unaprijede i trgovinsku razmjenu i unutar regiona i sa Evropskom unijom, skrate i vrijeme čekanja na graničnim prelazima, te integrišu svoje platne sisteme. Pored toga, rješavanje demografskih i izazova tržišta rada iziskuje punu fokusiranost na razvoj ljudskog kapitala”, navela je Yu.

Unapređenje obrazovnih i zdravstvenih sistema je, kako smatra, od presudnog značaja za prelazak sa srednjeg na viši nivo dohotka.

Kako gotovo četvrtina građana zemalja Zapadnog Balkana trenutno živi u inostranstvu, bolje upravljanje globalnom radnom snagom sa Zapadnog Balkana moglo bi biti ključni pokretač ekonomskog razvoja u ovom regionu. Mada emigracija može dovesti do izazova, kakav je nedostatak radne snage, postoje i jasne šanse da se migracije iskoriste za ekonomske koristi.

Kako se navodi u izvještaju, migracije mogu, uz adekvatno upravljanje, smanjiti siromaštvo, podstaknuti izvoz i privući investicije, što u krajnjem ishodu dovodi do stvaranja radnih mjesta i prenosa znanja. Primjera radi, doznake mogu poboljšati finansijsku situaciju domaćinstava migranata. S druge strane, povratak migranata koji su u inostranstvu stekli napredne vještine može dovesti do „priliva mozgova“ u zemlje porijekla, dok privlačne visoke zarade u stranim zemljama mogu motivisati one koji ostaju da se obrazuju i unaprijede vještine.

U izvještaju se zemljama Zapadnog Balkana preporučuje da usvoje nekoliko javnih politika kako bi se migracije maksimalno iskoristile, kao što je razvoj obuka za sticanje vještina i programa mobilnosti u partnerstvu sa zemljama destinacije i proširivanje obima bilateralnih sporazuma o socijalnom osiguranju.

Preporučuje se unapređenje zaštite za migrante tokom ciklusa migracije kako bi se ublažili rizici sa kojima se mogu suočiti i kako bi se motivisali na povratak.

U izvještaju se kao preporuke navode i omogućavanje prenosa kapitala, stručnosti i najnaprednijih tehnologija posredstvom dijaspore, kao i korišćenje digitalnih alata i unapređenje prikupljanja podataka radi djelotvornog upravljanja migracijama i usvajanja javnih politika.

Izvor: MINA

Crnogorska bokserka Bojana Gojković plasirala se u finale Evropskog prvenstva do 23 godine, tako da će se u nedjelju boriti za zlato i titulu šampionke Starog kontinenta.

Članica Budve je danas u polufinalu kategorije do 57 kilograma savladala, jednoglasnom odlukom sudija Bjeloruskinju Marinu Muliarčik. Prikazala je mlada Budvanka još jedno sjajno izdanje, tako da znatno visočija i sa dužim rukama Bjeloruskinja nije imala nikakvih šansi. “Plesala” je Bojana po ringu u Sofiji, demonstrirajući visoku klasu, pa je jednoglasna odluka sudija bila realan ishod i najbolje govori o odnosu snaga u ovoj borbi.

Bojana će se za titulu šampionke Evrope u nedjelju boriti protiv tamnopute Francuskinje Stelini Grosi, koja je takođe na superioran način došla do finala nakon pobjede takođe jednoglasnom odlukom sudija u polufinalnoj borbi protiv Slovakinje Bibiane Lovasove.

Priliku da se domogne finala imaće i Tomislav-Bato Đinović, koji će se u večeranjem dijelu programa u polufinalu kategorije do 60 kilograma boriti domaćeg boksera, Bugarina Radoslava Rosenova.

Rast plata planiran programom “Evropa sad 2” će vjerovatno imati uticaja na inflaciju, ali povećanja nisu tolika kao kod “Evrope sad 1”, pa očekujemo da taj uticaj bude blaži.

To je tokom predstavljanja Redovnog ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan, kazao ekonomista Svjetske Banke za Crnu Goru Milan Lakićević.

On je pojasnio da Crna Gora većinom uvozi svoju inflaciju, ali i da domaći faktori mogu da imaju uticaj. Upitan o uticaju “Evrope sad 2” koja zvanično počinje od 1. novembra, on je naveo da Svjetska banka očekuje da će fiskalni deficit biti blago veći nego što je planirano fiskalnom strategijom.

“Vjerovatno će imati uticaja. Taj iznos povećanja zarada neće biti u tolikoj mjeri koliko smo vidjeli u neto povećanju zarada u “Evropi sad” 1, tako da očekuje stoga i blaži uticaj na inflaciju. Naše projekcije pokazuju da će deficit biti blago veći u odnosu na ono što je predviđeno fiskalnom strategijom, mi očekujemo da će deficit budžeta opšte Vlade u sljedećoj godini iznositi 4,1 odsto i da će se u narednom trogodišnjem periodu, javni dug kretati do 64 ili 65 odsto. Očekujemo i da će deficit od 4,1 odsto u prvoj godini primjene, blago opadati u narednim godinama, do nekih 3,5 odsto u 2028. godini”, naveo je Lakićević i naglasio da je Svjetska banka imala konzervativniji pristup u analizi ove reforme.

Naveo je da će “Evropa sad 2” sigurno uticati na deficit jer je riječ o sveobhuvatnoj reformi. Dodao je da su kompenzatorne mjere koje su predložene za smanjenje deficita, neke od mjera politike kao što je povećanje dijela PDV-a, akciza, ali i da se veliki broj mjera odnosi na bolju implementaciju programa.

“Način na koji će se uspjeti potpuno kompenzovati gubici prihoda će u velikoj mjeri zavisiti od implementacije predloženih mjera. Očekujemo da predložene mjere neće moći u potpunosti da nadomjeste gubitak prihoda, međutim isto tako ne vidimo da će taj gubitak biti toliko značajan, da može da ugrozi javne finansije”, istakao je Lakićević.

On se osvrnuo i na strane direktne investicije u Crnoj Gori i istakao da su sada na nižem nivou nego što su prethodno bile, ali da su i dalje visoke. Naglasio je da Svjetska banka predviđa da će one ostati na nivou od sedam odsto, ali da je to teško predvidjeti. Istakao je da su ranija sniženja svjetskih banki na visine referentnih kamatnih stopa zbog inflacije u 2022. godini, urodile plodom pa su niži i troškovi finansiranja.

Usporavanje inflacije trend

Lakićević je naveo da nisu analizirali uticaj državne akcije “Limitirane cijene”, kroz koju su ograničene marže, ali da je u septembru zabilježena negativna stopa inflacije od 0,4 odsto, što znači da su cijene u odnosu na avgust kako kaže, opale.

“Usporavanje inflacije je trend koji vidimo u svim zemljama Zapadnog Balkana i u Evropi. Sada vidimo da je inflacija pala ispod targetirane vrijednosti od 2 odsto koju ima Evropska centralna banka, i očekuje se da će smanjiti visinu referentne kamatne stope”, naveo je on.

Istakao je da je Svjetska banka početkom oktobra, odobrila kredit od 80 miliona eura Crnoj Gori. Naglasio je da je ovaj kredit prvi dio serije, odnosno da će Vlada vjerovatno, tokom sljedeće godine uzimati još jedan kredit.

Na pitanje koliko je realno da Crna Gora ispuni ciljeve iz Plana rasta za Zapadni Balkan, Lakićević je naveo da je taj plan prilično ambiciozan ali da očekuju da se najvažnije reforme stave na prvo mjesto, te da će cjelokupan proces zavisiti od narednog četvorogodišnjeg rasta, jer se Plan odnosi na period do 2027. godine.

Rast ubrzao, putanje različite

Prema prezentaciji o Izvještaju za Zapadni Balkan, rast u ovom regionu je ubrzao ali ekonomska aktivnost ima različite trendove, pa potrošnja pokreće rast u nekim zemljama dok ga spošljašnji i fiskalni izazovi ograničavaju u drugim.

Ističe se i da inflacija usporava ali smanjenim tempom, te da bazna inflacija ostaje visoka što stvara pritiske na plate. Navodi se i da će se fiskalni deficiti povećati u ovoj godini, nakon tri godine konsolidacije.

“Procjenjuje se da će ekonomski rast Crne Gore usporiti na 3,4 odsto u 2024. godini, nakon tri godine snažnog rasta, što je između ostalog uzrokovano i padom dolazaka i noćenja turista, prvenstveno ruskih (-30 odso)”, ističe se u dokumentu.

Zaposlenost na Zapadnom Balkanu je kako se navodi, dostigla istorijski maksimum a stopa nezaposlenosti, najniži nivo u prošloj godini. Ističe se i da su realne prosječne plate nastavile rast, dok je povećanje minimalnih penzija uticalo na rast prosječne realne penzije od 21 odsto, u prvih osam mjeseci ove godine.

“Deficit se proširio zbog rastućeg trgovinskog deficita usljed sporijeg izvoza i opadajućih neto prihoda. Rast kredita je bio snažan u 2024. godini, naglo ubrzavajući od marta dok su nekvalitetni krediti značajno opali, ali i dalje ostaju najviši u Zapadnom Balkanu”, ističe se u prezentaciji.

Dodaje se i da je centralna Vlada ostvarila fiskalni suficit od 1,25 procenata BDP-a u prvih osam mjeseci dok je javni dug blago porastao, zbog emitovanja obveznice u martu. Piše i da će zadržavanje dinamike rasta zahtijevati jaču ekonomsku integraciju i strukturne reforme.

IZVOR: Vijesti

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da su rezultati popisa u Crnoj Gori, koji je unutrašnja stvar zemlje, pokazali da je srpski narod u regionu razumio da samo očuvanjem nacionalnog, kulturnog, jezičkog identiteta i ćiriličkog pisma može da opstane.

„To je dobra poruka za nas u Srbiji, ali i za one koji su mislili da mogu brutalnim pokušajima da ospore pravo srpskog naroda na identitet i jezik. Ti pokušaji pokazali su se kao neuspješni“, konstatovao je Vučić u izjavi novinarima na obilježavanju Dana Bezbjednosno-informativne agencije.

Vjeruje, kaže, da će ekonomskim napretkom i ekonomskim povezivanjem “srpskom narodu u regionu omogućiti da uvijek čuva svoje interese i obezbijedi sigurnu budućnost za svoju djecu”.

Naveo je da sve najbolje želi Crnoj Gori i srpskom narodu. 

IZVOR: RTCG