Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije uspostavilo je e-mail adresu za prijavu problema u postupanju i radu ustanova socijalne i dječje zaštite i pružaoca usluga.

Obavještavamo sve građane da je uspostavljena e-mail adresa za prijavu problema u postupanju i radu ustanova socijalne i dječje zaštite i pružaoca usluga. Primjedbe, sugestije ili nepravilnosti u postupanju i radu ustanova socijalne i dječje zaštite i pružaoca usluga, građani mogu uputiti na adresu: inspekcija@mssd.gov.me.

Kako navode u saopštenju ovaj korak je napravljen u skladu sa zaključkom Vlade Crne Gore, donijetim na sjednici od 26. septembra 2024. godine, kojim je Inspekcija socijalne i dječje zaštite prešla u nadležnost Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.

Ministarstvo poziva sve građane da aktivno učestvuju u jačanju sistema socijalne i dječje zaštite i da prijave svaku situaciju koja zahtijeva pažnju.

Vaše prijave će pomoći u unapređenju kvaliteta usluga i zaštite prava korisnika – naglašavaju u Ministrstvu.

Izvor: RTCG

Crnogorska bokserka Bojana Gojković plasirala se u finale Evropskog prvenstva do 23 godine, tako da će se u nedjelju boriti za zlato i titulu šampionke Starog kontinenta.

Članica Budve je danas u polufinalu kategorije do 57 kilograma savladala, jednoglasnom odlukom sudija Bjeloruskinju Marinu Muliarčik. Prikazala je mlada Budvanka još jedno sjajno izdanje, tako da znatno visočija i sa dužim rukama Bjeloruskinja nije imala nikakvih šansi. “Plesala” je Bojana po ringu u Sofiji, demonstrirajući visoku klasu, pa je jednoglasna odluka sudija bila realan ishod i najbolje govori o odnosu snaga u ovoj borbi.

Bojana će se za titulu šampionke Evrope u nedjelju boriti protiv tamnopute Francuskinje Stelini Grosi, koja je takođe na superioran način došla do finala nakon pobjede takođe jednoglasnom odlukom sudija u polufinalnoj borbi protiv Slovakinje Bibiane Lovasove.

Priliku da se domogne finala imaće i Tomislav-Bato Đinović, koji će se u večeranjem dijelu programa u polufinalu kategorije do 60 kilograma boriti domaćeg boksera, Bugarina Radoslava Rosenova.

Rast plata planiran programom “Evropa sad 2” će vjerovatno imati uticaja na inflaciju, ali povećanja nisu tolika kao kod “Evrope sad 1”, pa očekujemo da taj uticaj bude blaži.

To je tokom predstavljanja Redovnog ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan, kazao ekonomista Svjetske Banke za Crnu Goru Milan Lakićević.

On je pojasnio da Crna Gora većinom uvozi svoju inflaciju, ali i da domaći faktori mogu da imaju uticaj. Upitan o uticaju “Evrope sad 2” koja zvanično počinje od 1. novembra, on je naveo da Svjetska banka očekuje da će fiskalni deficit biti blago veći nego što je planirano fiskalnom strategijom.

“Vjerovatno će imati uticaja. Taj iznos povećanja zarada neće biti u tolikoj mjeri koliko smo vidjeli u neto povećanju zarada u “Evropi sad” 1, tako da očekuje stoga i blaži uticaj na inflaciju. Naše projekcije pokazuju da će deficit biti blago veći u odnosu na ono što je predviđeno fiskalnom strategijom, mi očekujemo da će deficit budžeta opšte Vlade u sljedećoj godini iznositi 4,1 odsto i da će se u narednom trogodišnjem periodu, javni dug kretati do 64 ili 65 odsto. Očekujemo i da će deficit od 4,1 odsto u prvoj godini primjene, blago opadati u narednim godinama, do nekih 3,5 odsto u 2028. godini”, naveo je Lakićević i naglasio da je Svjetska banka imala konzervativniji pristup u analizi ove reforme.

Naveo je da će “Evropa sad 2” sigurno uticati na deficit jer je riječ o sveobhuvatnoj reformi. Dodao je da su kompenzatorne mjere koje su predložene za smanjenje deficita, neke od mjera politike kao što je povećanje dijela PDV-a, akciza, ali i da se veliki broj mjera odnosi na bolju implementaciju programa.

“Način na koji će se uspjeti potpuno kompenzovati gubici prihoda će u velikoj mjeri zavisiti od implementacije predloženih mjera. Očekujemo da predložene mjere neće moći u potpunosti da nadomjeste gubitak prihoda, međutim isto tako ne vidimo da će taj gubitak biti toliko značajan, da može da ugrozi javne finansije”, istakao je Lakićević.

On se osvrnuo i na strane direktne investicije u Crnoj Gori i istakao da su sada na nižem nivou nego što su prethodno bile, ali da su i dalje visoke. Naglasio je da Svjetska banka predviđa da će one ostati na nivou od sedam odsto, ali da je to teško predvidjeti. Istakao je da su ranija sniženja svjetskih banki na visine referentnih kamatnih stopa zbog inflacije u 2022. godini, urodile plodom pa su niži i troškovi finansiranja.

Usporavanje inflacije trend

Lakićević je naveo da nisu analizirali uticaj državne akcije “Limitirane cijene”, kroz koju su ograničene marže, ali da je u septembru zabilježena negativna stopa inflacije od 0,4 odsto, što znači da su cijene u odnosu na avgust kako kaže, opale.

“Usporavanje inflacije je trend koji vidimo u svim zemljama Zapadnog Balkana i u Evropi. Sada vidimo da je inflacija pala ispod targetirane vrijednosti od 2 odsto koju ima Evropska centralna banka, i očekuje se da će smanjiti visinu referentne kamatne stope”, naveo je on.

Istakao je da je Svjetska banka početkom oktobra, odobrila kredit od 80 miliona eura Crnoj Gori. Naglasio je da je ovaj kredit prvi dio serije, odnosno da će Vlada vjerovatno, tokom sljedeće godine uzimati još jedan kredit.

Na pitanje koliko je realno da Crna Gora ispuni ciljeve iz Plana rasta za Zapadni Balkan, Lakićević je naveo da je taj plan prilično ambiciozan ali da očekuju da se najvažnije reforme stave na prvo mjesto, te da će cjelokupan proces zavisiti od narednog četvorogodišnjeg rasta, jer se Plan odnosi na period do 2027. godine.

Rast ubrzao, putanje različite

Prema prezentaciji o Izvještaju za Zapadni Balkan, rast u ovom regionu je ubrzao ali ekonomska aktivnost ima različite trendove, pa potrošnja pokreće rast u nekim zemljama dok ga spošljašnji i fiskalni izazovi ograničavaju u drugim.

Ističe se i da inflacija usporava ali smanjenim tempom, te da bazna inflacija ostaje visoka što stvara pritiske na plate. Navodi se i da će se fiskalni deficiti povećati u ovoj godini, nakon tri godine konsolidacije.

“Procjenjuje se da će ekonomski rast Crne Gore usporiti na 3,4 odsto u 2024. godini, nakon tri godine snažnog rasta, što je između ostalog uzrokovano i padom dolazaka i noćenja turista, prvenstveno ruskih (-30 odso)”, ističe se u dokumentu.

Zaposlenost na Zapadnom Balkanu je kako se navodi, dostigla istorijski maksimum a stopa nezaposlenosti, najniži nivo u prošloj godini. Ističe se i da su realne prosječne plate nastavile rast, dok je povećanje minimalnih penzija uticalo na rast prosječne realne penzije od 21 odsto, u prvih osam mjeseci ove godine.

“Deficit se proširio zbog rastućeg trgovinskog deficita usljed sporijeg izvoza i opadajućih neto prihoda. Rast kredita je bio snažan u 2024. godini, naglo ubrzavajući od marta dok su nekvalitetni krediti značajno opali, ali i dalje ostaju najviši u Zapadnom Balkanu”, ističe se u prezentaciji.

Dodaje se i da je centralna Vlada ostvarila fiskalni suficit od 1,25 procenata BDP-a u prvih osam mjeseci dok je javni dug blago porastao, zbog emitovanja obveznice u martu. Piše i da će zadržavanje dinamike rasta zahtijevati jaču ekonomsku integraciju i strukturne reforme.

IZVOR: Vijesti

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da su rezultati popisa u Crnoj Gori, koji je unutrašnja stvar zemlje, pokazali da je srpski narod u regionu razumio da samo očuvanjem nacionalnog, kulturnog, jezičkog identiteta i ćiriličkog pisma može da opstane.

„To je dobra poruka za nas u Srbiji, ali i za one koji su mislili da mogu brutalnim pokušajima da ospore pravo srpskog naroda na identitet i jezik. Ti pokušaji pokazali su se kao neuspješni“, konstatovao je Vučić u izjavi novinarima na obilježavanju Dana Bezbjednosno-informativne agencije.

Vjeruje, kaže, da će ekonomskim napretkom i ekonomskim povezivanjem “srpskom narodu u regionu omogućiti da uvijek čuva svoje interese i obezbijedi sigurnu budućnost za svoju djecu”.

Naveo je da sve najbolje želi Crnoj Gori i srpskom narodu. 

IZVOR: RTCG

Gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković, zamjenica gradonačelnika Ana Novović i sekretarka Sekretarijata za obrazovanje, sport i mlade Jelena Milić, priredili su svečani prijem za atletičara Sergeja Martinovića, koji je nedavno na Pionirskom atletskom šampionatu Crne Gore osvojio čak četiri zlatne medalje.

Gradonačelnik Đurašković je čestitao Martinoviću na medaljama, pohvalio njegove sportske rezultate i izrazio nadu da će nastaviti da predstavlja naš grad na dostojanstven način. Prijem je bio prilika da se istakne njegova predanost sportu i naporan rad koji ga je doveo do ovog uspjeha.

Tokom prijema, Martinović je podijelio svoje planove za budućnost, uključujući pripreme za nova takmičenja i ciljeve koji su pred njim. Gradonačelnik je obećao nastavak podrške, naglašavajući važnost ulaganja u sport i razvoj mladih talenata, saopštili su iz gradske uprave.

Sergej Martinović bavi se atletikom od svoje šeste godine. Osvojio je brojne medalje na domaćim i međunarodnim takmičenjima. Na nedavnom Pionirskom atletskom šampionatu Crne Gore osvojio čak četiri zlatne medalje i to u trkama na 60 i 100 metara, kao i u trkama na 100 i 300 metara sa preponama.

Početak istorijskog nastupa u Drugoj ligi za rukometašice Starsa bio je perfektan.

Cetinjanke su u uvodna dva kola upisale dvije ubjedljive pobjede, a danas će na svom parketu ugostiti ekipu Feniksa iz Podgorice.

Ekipa koju sa klupe predvodi Draško Kaluđerović sastavljena je od djevojčica sa Cetinja starosti od 13 do 16 godina, pa je sam nastup u Drugoj ligi veliki uspjeh.

Iz cetinjskog kluba pozvali su ljubitelje rukometa da dođu u što većem broju i podrže najmlađu ekipu u ligi u pohodu na treći trijumf.

Današnja utakmica u Sportskom centru igra se od 17 sati.