Crnogorska ekonomija će naredne godine rasti 3,5 odsto, što je 0,7 procentnih poena više u odnosu na raniju prognozu, navodi se u najnovijem izvještaju Svjetske banke (SB).

U novom izdanju Redovnog ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan, koji je danas objavila SB navodi se da će ove godine crnogorska privreda rasti 3,4 odsto, koliko je iznosila i proljećna prognoza.

Za 2026. godinu se predviđa rast od 3,2 odsto, što je 0,2 procentna poena više u odnosu na prognozirano.

U izvještaju se navodi da će ekonomski rast na Zapadnom Balkanu umjereno ubrzati tokom ove godine, prvenstveno usljed povećane potrošnje i investicija, podstaknutih rastom kupovne moći.

“SB predviđa da će ukupni ekonomski rast Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije dostići 3,7 odsto u narendoj godini, što je 0,2 procentna poena više u odnosu na proljećno izdanje ovog izvještaja”, navodi se u saopštenju.

Očekuje se da će stopa rasta u ovoj godini iznositi 3,3 odsto, odnosno 0,1 procentni poen više nego što je prvobitno bilo procijenjeno.

Ekonomista SB i glavna autorica izvještaja, Isolina Rossi, rekla je da domaći faktori i dalje pogoduju umjerenom ubrzanju rasta na Zapadnom Balkanu.

“Pored toga, u srednjoročnom periodu će postepeni oporavak ekonomske aktivnosti u Evropskoj uniji imati ključnu ulogu u podsticanju izvoza iz ovog regiona“, kazala je Rossi.

Prema njenim riječima, uprkos pozitivnim izgledima, region je još osjetljiv na više rizika, uključujući usporeni globalni rast, ponovno povećanje inflacije, političku neizvjesnost i ekstremne vremenske prilike.

Jačanjem ekonomskog rasta životni standard na Zapadnom Balkanu nastavlja se postepeno približavati onome koji uživaju građani naprednijih ekonomija Evropske unije. Međutim, da bi se očuvao zamah rasta i ubrzao tempo konvergencije, potrebne su strukturne reforme, uključujući i one navedene u Planu rasta Evropske unije.

Direktorica SB za ovaj region, Xiaoqing Yu, rekla je da je ekonomska integracija ključni pokretač rasta malih ekonomija kakve su one na Zapadnom Balkanu.

„Da bi pospješile taj rast, ove države bi trebalo da unaprijede i trgovinsku razmjenu i unutar regiona i sa Evropskom unijom, skrate i vrijeme čekanja na graničnim prelazima, te integrišu svoje platne sisteme. Pored toga, rješavanje demografskih i izazova tržišta rada iziskuje punu fokusiranost na razvoj ljudskog kapitala”, navela je Yu.

Unapređenje obrazovnih i zdravstvenih sistema je, kako smatra, od presudnog značaja za prelazak sa srednjeg na viši nivo dohotka.

Kako gotovo četvrtina građana zemalja Zapadnog Balkana trenutno živi u inostranstvu, bolje upravljanje globalnom radnom snagom sa Zapadnog Balkana moglo bi biti ključni pokretač ekonomskog razvoja u ovom regionu. Mada emigracija može dovesti do izazova, kakav je nedostatak radne snage, postoje i jasne šanse da se migracije iskoriste za ekonomske koristi.

Kako se navodi u izvještaju, migracije mogu, uz adekvatno upravljanje, smanjiti siromaštvo, podstaknuti izvoz i privući investicije, što u krajnjem ishodu dovodi do stvaranja radnih mjesta i prenosa znanja. Primjera radi, doznake mogu poboljšati finansijsku situaciju domaćinstava migranata. S druge strane, povratak migranata koji su u inostranstvu stekli napredne vještine može dovesti do „priliva mozgova“ u zemlje porijekla, dok privlačne visoke zarade u stranim zemljama mogu motivisati one koji ostaju da se obrazuju i unaprijede vještine.

U izvještaju se zemljama Zapadnog Balkana preporučuje da usvoje nekoliko javnih politika kako bi se migracije maksimalno iskoristile, kao što je razvoj obuka za sticanje vještina i programa mobilnosti u partnerstvu sa zemljama destinacije i proširivanje obima bilateralnih sporazuma o socijalnom osiguranju.

Preporučuje se unapređenje zaštite za migrante tokom ciklusa migracije kako bi se ublažili rizici sa kojima se mogu suočiti i kako bi se motivisali na povratak.

U izvještaju se kao preporuke navode i omogućavanje prenosa kapitala, stručnosti i najnaprednijih tehnologija posredstvom dijaspore, kao i korišćenje digitalnih alata i unapređenje prikupljanja podataka radi djelotvornog upravljanja migracijama i usvajanja javnih politika.

Izvor: MINA

Crnogorska bokserka Bojana Gojković plasirala se u finale Evropskog prvenstva do 23 godine, tako da će se u nedjelju boriti za zlato i titulu šampionke Starog kontinenta.

Članica Budve je danas u polufinalu kategorije do 57 kilograma savladala, jednoglasnom odlukom sudija Bjeloruskinju Marinu Muliarčik. Prikazala je mlada Budvanka još jedno sjajno izdanje, tako da znatno visočija i sa dužim rukama Bjeloruskinja nije imala nikakvih šansi. “Plesala” je Bojana po ringu u Sofiji, demonstrirajući visoku klasu, pa je jednoglasna odluka sudija bila realan ishod i najbolje govori o odnosu snaga u ovoj borbi.

Bojana će se za titulu šampionke Evrope u nedjelju boriti protiv tamnopute Francuskinje Stelini Grosi, koja je takođe na superioran način došla do finala nakon pobjede takođe jednoglasnom odlukom sudija u polufinalnoj borbi protiv Slovakinje Bibiane Lovasove.

Priliku da se domogne finala imaće i Tomislav-Bato Đinović, koji će se u večeranjem dijelu programa u polufinalu kategorije do 60 kilograma boriti domaćeg boksera, Bugarina Radoslava Rosenova.

Rast plata planiran programom “Evropa sad 2” će vjerovatno imati uticaja na inflaciju, ali povećanja nisu tolika kao kod “Evrope sad 1”, pa očekujemo da taj uticaj bude blaži.

To je tokom predstavljanja Redovnog ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan, kazao ekonomista Svjetske Banke za Crnu Goru Milan Lakićević.

On je pojasnio da Crna Gora većinom uvozi svoju inflaciju, ali i da domaći faktori mogu da imaju uticaj. Upitan o uticaju “Evrope sad 2” koja zvanično počinje od 1. novembra, on je naveo da Svjetska banka očekuje da će fiskalni deficit biti blago veći nego što je planirano fiskalnom strategijom.

“Vjerovatno će imati uticaja. Taj iznos povećanja zarada neće biti u tolikoj mjeri koliko smo vidjeli u neto povećanju zarada u “Evropi sad” 1, tako da očekuje stoga i blaži uticaj na inflaciju. Naše projekcije pokazuju da će deficit biti blago veći u odnosu na ono što je predviđeno fiskalnom strategijom, mi očekujemo da će deficit budžeta opšte Vlade u sljedećoj godini iznositi 4,1 odsto i da će se u narednom trogodišnjem periodu, javni dug kretati do 64 ili 65 odsto. Očekujemo i da će deficit od 4,1 odsto u prvoj godini primjene, blago opadati u narednim godinama, do nekih 3,5 odsto u 2028. godini”, naveo je Lakićević i naglasio da je Svjetska banka imala konzervativniji pristup u analizi ove reforme.

Naveo je da će “Evropa sad 2” sigurno uticati na deficit jer je riječ o sveobhuvatnoj reformi. Dodao je da su kompenzatorne mjere koje su predložene za smanjenje deficita, neke od mjera politike kao što je povećanje dijela PDV-a, akciza, ali i da se veliki broj mjera odnosi na bolju implementaciju programa.

“Način na koji će se uspjeti potpuno kompenzovati gubici prihoda će u velikoj mjeri zavisiti od implementacije predloženih mjera. Očekujemo da predložene mjere neće moći u potpunosti da nadomjeste gubitak prihoda, međutim isto tako ne vidimo da će taj gubitak biti toliko značajan, da može da ugrozi javne finansije”, istakao je Lakićević.

On se osvrnuo i na strane direktne investicije u Crnoj Gori i istakao da su sada na nižem nivou nego što su prethodno bile, ali da su i dalje visoke. Naglasio je da Svjetska banka predviđa da će one ostati na nivou od sedam odsto, ali da je to teško predvidjeti. Istakao je da su ranija sniženja svjetskih banki na visine referentnih kamatnih stopa zbog inflacije u 2022. godini, urodile plodom pa su niži i troškovi finansiranja.

Usporavanje inflacije trend

Lakićević je naveo da nisu analizirali uticaj državne akcije “Limitirane cijene”, kroz koju su ograničene marže, ali da je u septembru zabilježena negativna stopa inflacije od 0,4 odsto, što znači da su cijene u odnosu na avgust kako kaže, opale.

“Usporavanje inflacije je trend koji vidimo u svim zemljama Zapadnog Balkana i u Evropi. Sada vidimo da je inflacija pala ispod targetirane vrijednosti od 2 odsto koju ima Evropska centralna banka, i očekuje se da će smanjiti visinu referentne kamatne stope”, naveo je on.

Istakao je da je Svjetska banka početkom oktobra, odobrila kredit od 80 miliona eura Crnoj Gori. Naglasio je da je ovaj kredit prvi dio serije, odnosno da će Vlada vjerovatno, tokom sljedeće godine uzimati još jedan kredit.

Na pitanje koliko je realno da Crna Gora ispuni ciljeve iz Plana rasta za Zapadni Balkan, Lakićević je naveo da je taj plan prilično ambiciozan ali da očekuju da se najvažnije reforme stave na prvo mjesto, te da će cjelokupan proces zavisiti od narednog četvorogodišnjeg rasta, jer se Plan odnosi na period do 2027. godine.

Rast ubrzao, putanje različite

Prema prezentaciji o Izvještaju za Zapadni Balkan, rast u ovom regionu je ubrzao ali ekonomska aktivnost ima različite trendove, pa potrošnja pokreće rast u nekim zemljama dok ga spošljašnji i fiskalni izazovi ograničavaju u drugim.

Ističe se i da inflacija usporava ali smanjenim tempom, te da bazna inflacija ostaje visoka što stvara pritiske na plate. Navodi se i da će se fiskalni deficiti povećati u ovoj godini, nakon tri godine konsolidacije.

“Procjenjuje se da će ekonomski rast Crne Gore usporiti na 3,4 odsto u 2024. godini, nakon tri godine snažnog rasta, što je između ostalog uzrokovano i padom dolazaka i noćenja turista, prvenstveno ruskih (-30 odso)”, ističe se u dokumentu.

Zaposlenost na Zapadnom Balkanu je kako se navodi, dostigla istorijski maksimum a stopa nezaposlenosti, najniži nivo u prošloj godini. Ističe se i da su realne prosječne plate nastavile rast, dok je povećanje minimalnih penzija uticalo na rast prosječne realne penzije od 21 odsto, u prvih osam mjeseci ove godine.

“Deficit se proširio zbog rastućeg trgovinskog deficita usljed sporijeg izvoza i opadajućih neto prihoda. Rast kredita je bio snažan u 2024. godini, naglo ubrzavajući od marta dok su nekvalitetni krediti značajno opali, ali i dalje ostaju najviši u Zapadnom Balkanu”, ističe se u prezentaciji.

Dodaje se i da je centralna Vlada ostvarila fiskalni suficit od 1,25 procenata BDP-a u prvih osam mjeseci dok je javni dug blago porastao, zbog emitovanja obveznice u martu. Piše i da će zadržavanje dinamike rasta zahtijevati jaču ekonomsku integraciju i strukturne reforme.

IZVOR: Vijesti

Gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković, zamjenica gradonačelnika Ana Novović i sekretarka Sekretarijata za obrazovanje, sport i mlade Jelena Milić, priredili su svečani prijem za atletičara Sergeja Martinovića, koji je nedavno na Pionirskom atletskom šampionatu Crne Gore osvojio čak četiri zlatne medalje.

Gradonačelnik Đurašković je čestitao Martinoviću na medaljama, pohvalio njegove sportske rezultate i izrazio nadu da će nastaviti da predstavlja naš grad na dostojanstven način. Prijem je bio prilika da se istakne njegova predanost sportu i naporan rad koji ga je doveo do ovog uspjeha.

Tokom prijema, Martinović je podijelio svoje planove za budućnost, uključujući pripreme za nova takmičenja i ciljeve koji su pred njim. Gradonačelnik je obećao nastavak podrške, naglašavajući važnost ulaganja u sport i razvoj mladih talenata, saopštili su iz gradske uprave.

Sergej Martinović bavi se atletikom od svoje šeste godine. Osvojio je brojne medalje na domaćim i međunarodnim takmičenjima. Na nedavnom Pionirskom atletskom šampionatu Crne Gore osvojio čak četiri zlatne medalje i to u trkama na 60 i 100 metara, kao i u trkama na 100 i 300 metara sa preponama.

Početak istorijskog nastupa u Drugoj ligi za rukometašice Starsa bio je perfektan.

Cetinjanke su u uvodna dva kola upisale dvije ubjedljive pobjede, a danas će na svom parketu ugostiti ekipu Feniksa iz Podgorice.

Ekipa koju sa klupe predvodi Draško Kaluđerović sastavljena je od djevojčica sa Cetinja starosti od 13 do 16 godina, pa je sam nastup u Drugoj ligi veliki uspjeh.

Iz cetinjskog kluba pozvali su ljubitelje rukometa da dođu u što većem broju i podrže najmlađu ekipu u ligi u pohodu na treći trijumf.

Današnja utakmica u Sportskom centru igra se od 17 sati.

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) projektuje da će u naredne četiri godine cijene struje za distributivne potrošače, što uključuje i domaćinstva, prosječno rasti šest odsto godišnje, navodi se u četvorogodišnjem poslovnom planu energetske kompanije, datiranom u prvom dijelu ove godine, a koji je u posjedu Akcije za socijalnu pravdu (ASP).

Za nekoliko sedmica trebalo bi, kažu u ASP-u da bude poznato da li će za domaćinstva doći i za koliko, do uvećanja cijene struje, koja je trebalo da poskupi još od ove godine, ali je to bilo spriječeno u posljednji čas.

“U 2024. godini nije planiran rast cijene aktivne električne energije za distributivne potrošače, dok je u periodu 2025-2028 godina planiran rast po 6 odsto u odnosu na prethodnu godinu“, projekcija je EPCG iz poslovnog plana.

Kako navode u saopštenju ASP-a, aktivna električna energija jedna je od komponenti tarife za utvrđivanje cijene struje za distributivne potrošače. Ostale komponente su reaktivna energija, angažovanje mrežnog kapaciteta, naknade za gubitke u mreži, za operatora tržišta i za obnovljive izvore energije (OIE).

“EPCG projektuje da će cijena aktivne energije za domaćinstva sa jednotarifnim i dvotarifnim brojilima sa oko 43 eura po megavatu u ovoj godini, do 2028. godine dostići cijenu od oko 54 eura po megavatu. U isto vrijeme, cijena otkupa električne energije iz OIE formirana je za ovu godinu po 85 eura po megavatu, za narednu godinu je pretpostavka oko 88 eura po megavatu, u 2026. je nepunih 91 eura, godinu kasnije oko 94 eura, a 2028. godine bezmalo 97 eura za megavat. Ove cijene se zasnivaju na planu i informacijama Crnogorskog operatora tržišta električne energije. U profitabilnom poslu proizvodnje struje iz OIE, uz garantovane subvencije i otkup struje, su većinom lica povezana sa bivšom vlašću Demokratske partije socijalista”, navode u ASP-u.

Dodaju da je za ovu godinu cijena električne energije za pokrivanje distributivnih gubitaka Crnogorskom elektrodistributivnom sistemu (CEDIS) predviđena u iznosu od oko 100 eura po megavatu.

“CEDIS je kćerka kompanija EPCG i njeno poslovanje je kao regulisana djelatnost na računima potrošača, dok dio gubitaka u distribuciji direktno pada na njihov teret. Zahvaljujući problematičnim metodološkim pravilima Regulatorne agencije za energetiku cijena struje za pokrivanje gubitaka je znatno veća, nego što je to opravdano da bude. Takođe, od takozvanih direktnih potrošača za Uniprom je godišnje predviđena isporuka oko 19 gigavata struje po cijeni od oko 47 eura po megavatu, u narednoj godini projekcija je 50 eura po megavatu, a do 2028. godine ta cijena bi dostigla nepunih 60 eura po megavatu.

IZVOR: RTCG