Cetinjska policija uhapsila je Đ.B. (48) zbog sumnje da je počinio krivično djelo – nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, navodi se u saopštenju Uprave policije.

Uprava policije je saopštila da su “preduzimajući preventivne mjere i radnje, usmjerene na sprečavanje eventualnih posljedica porodičnog nasilja”, službenici cetinjske policije postupali po prijavi oštećene od 15. marta i Đ.B. uhapsili shodno nalogu tužioca.

Preduzimajući preventivne aktivnosti, istog dana, policijski službenici su izvršili pretres stana i drugih prostorija koje imenovani koristi i tom prilikom pronašli i oduzeli tri lovačke puške i jedan pištolj, 282 komada municije različite vrste i kalibra, kao i kutije sa sačmom i barutom – navodi se u saopštenju.

Po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva na Cetinju je oružje privremeno oduzeto radi pokretanja odgovarajućeg upravnog postupka, dok će protiv Đ.B. biti podnijeta prekršajna prijava shodno Zakonu o oružju, zaključuje se u saopštenju policije.

Ribolovni zabran u Nacionalnom parku Skadarsko jezero počeo je danas i na snazi je do 15. maja, saopšteno je iz Nacionalnih parkova Crne Gore.

Iz preduzaeća NPCG apeluju na građane da budu odgovorni i prijave krivolov na broj telefona 067 000 825, koji je dostupan 24 časa.

Podsjećamo da je prema Krivičnom zakoniku Crne Gore propisana novčana kazna ili kazna do šest mjeseci zatvora, u slučaju vršenja izlova ribe za vrijeme lovostaja u NP Skadarsko jezero – navodi se u saopštenju.

Takođe, apeluju na građane da se u periodu ribolovnog zabrana suzdrže od kupovine nelegalno izlovljene ribe, jer na taj način indirektno podržavaju krivolov.

Peruanski ribar spašen je poslije 95 dana koje je proveo plutajući po Tihom okeanu. Da bi preživio jeo je kornjače, ptice i bubašvabe.

Maksimo Napa Kastro, 61, krenuo je 7. decembra na, kako je trebalo, dvonedjeljno pecanje iz priobalnog grada Markone, na južnoj obali Perua. Deset dana kasnije, oluja je otjerala njegov čamac sa kursa, ostavljajući ga sa sve manjim zalihama.

Porodica je pokrenula potragu, ali pomorske patrole Perua nisu uspjele da ga lociraju.

Tek u srijedu, 12. marta, ekvadorski patrolni brod Don F pronašao ga je 1.094 kilometara od obale, dehidriranog i u kritičnom stanju.

Maksimo je preživio tako što je hvatao kišnicu u čamac i jeo sve što je mogao da nađe. On je kazao kako je jeo bube i ptice prije nego što je počeo da hvata morske kornjače.

Posljednjih 15 dana bio je bez hrane.

Prošle godine, Rus Mihail Pičugin je spašen nakon što je duže od dva mjeseca plutao u malom čamcu na naduvavanje u Ohotskom moru, na istoku Rusije.

Hoze Salvador Alvarenga, ribar uz Salvadora, izdržao je nesvakidašnje 14-mjesečno iskušenje u Tihom okeanu.

Izvor: BBC na srpskom

Američki predsjednik Donald Tramp transformiše Ovalni kabinet Bijele kuće u pozlaćenu galeriju, raspoređujući veliki broj zastava, ukrasnih statua, figurica i ornamenta od zlata, piše Si-En-En (CNN).

Gotovo osam sedmica od povratka u Belu kuću, Tramp je utrostručio broj slika u Ovalnom kabinetu, a police i ostale površine su ukrašene zastavama, statuama i ornamentima.

U skladu sa stilom kojeg se decenijama pridržavao, Tramp preferira zlato, tako da je postavio nove zlatne figurice na kaminu, zlatne orlove na pomoćnim stočićima, pozlaćena rokoko ogledala, a čak je i daljinski upravljač za televizor umotan u pozlatu.

Bijela kuća zbog svih tih promjena sve više podsjeća na Trampov dom u južnoj Floridi. 

Očekuje se da će za nekoliko sedmica početi na preuređenju ružinog vrta Bijele kuće na osnovu Trampovih planova da poploča travnjake i pretvori ih u prostor za sjedenje, slična onome u njegovoj rezidenciji Mar-a-Lago. 

Takođe planira da na južnom travnjaku Bijele kuće izgradi novu salu za održavanje državnih večera, po uzoru na onu u Mar-a-Lagu koja je inspirisana Dvoranom ogledala u Versaju. 

Tramp je dugo govorio da će sam platiti tu izgradnju, čak je ponudio da je izgradi za vrijeme administracije predsjednika Baraka Obame.

Tramp se najlagodnije usred trofeja, umjetničkih dijela i suvenira, a svoju kancelariju na 26. spratu Trampove kule ispunio je kolekcionarskim predmetima na prozorskim daskama i stolovima, sa uramljenim fotografijama i naslovnicama časopisa na zidovima. 

On je okačio oko 20 slika u Ovalnom kabinetu, a to su bivši američki predsjednici ili državnici koje poštuje ili kojima je inspirisan, kao što su Ronald Regan i Džordž Vašington.

Izvor: CNN

Šesnaesta Skupština Matice crnogorske kojom je predsjedavao predsjednik Ivan Jovović održana je minule subote u Podgorici.

Na dnevnom redu su bili izvještaji o radu Matice crnogorske između dvije Skupštine, izvještaji Nadzornog odbora i Suda časti, kao i imenovanje Luke Lagatora za člana Nadzornog odbora – saopšteno je iz Matice.

Izvještaj o radu Matice crnogorske podnio je generalni sekretar Matice crnogorske Ivan Ivanović. Prema njegovim riječima, redovno održavanje Skupštine je pokazatelj institucionalne zrelosti i ozbiljnosti ukupnog rada i djelovanja ove institucije.

Matica crnogorska od osnivanja 1993. godine u prilikama teške društvene krize, nasrtanja na crnogorski nacionalni i kulturni identitet, manjinske narode i građanske vrijednosti, svoju misiju kontinuirano ostvaruje u složenim društveno-političkim i ekonomskim prilikama. Očekivanja da će nakon Zakona o Matici crnogorskoj iz 2008. godine biti stvoreni optimalni uslovi za rad i finansijsku stabilnost koji bi omogućili njen strateški planirani razvoj nijesu bila ispunjena – kazao je Ivanović.

On je prisutnima predstavio aktivnosti koje su realizovane u dvogodišnjem periodu a koje su objedinjene u Godišnjaku 2022/2024. Dodao je i da se djelovanje Matice crnogorske odvijalo kroz raznolike programske segmente: promocije, tribine, predavanja, izložbe, obilježavanje jubileja, naučne skupove, autorske večeri, nadmetanja, akcijama za crnogorske škole, kontinuiranom distribucijom izdanja za biblioteke itd.

Njih smo planirali, osmislili i prilagodili različitim ciljevima i uzrastima, uzimajući u obzir da je pored ozbiljnih istraživačkih i naučnih projekata, neophodno popularnijim sadržajima doprijeti do široke javnosti a posebno animirati najmlađe i omladinu. Imali smo konačno i mogućnosti da se više posvetimo saradnji s crnogorskim iseljenicima i da za njih, počev od susjednih zemalja, na čemu posebno insistiramo, do zajednica Crnogoraca u Latinskoj Americi pripremimo i realizujemo konkretne sadržaje. Imali smo i intenzivnu međunarodnu saradnju s reprezentativnim institucijama kulture evropskih zemalja. Realizovani programi su uvijek bili na tragu emancipacije nacionalnih i građanskih vrijednosti, crnogorskog duhovnog, kulturnog i jezičkog identiteta – rekao je Ivanović.

Tokom dvogodišnjeg perioda održana su ukupno 92 programa i objavljemo je 37 izdanja među kojima i 8 brojeva časopisa „Matica“.

Objavljivanjem zimskog broja za 2024. godinu došli smo do jubilarnog stotog broja za proteklih 25 godina izlaženja. Za Maticu crnogorsku ali i crnogorsku kulturnu javnost ovo je značajan jubilej i u Crnoj Gori rijedak kontinuitet. Urednik svih stotinu brojeva „Matice“ bio je Marko Špadijer.  Naslovi na koje je Matica posebno ponosna u proteklom periodu su najprije dvotomna monografija makedonskog profesora Ilije Veleva „Hrišćanstvo u crnogorskom duhovnom i kulturnoistorijskom identitetu“ kao i četiri antologije crnogorske narodne književnosti koje su priredili montenegristi braća Radoje i Danilo Radojević, a Matica crnogorska objavila u proteklih nekoliko mjeseci, po prvi put nakon njihovog pojavljivanja početkom sedamdesetih godina XX vijeka u čuvenoj ediciji „Luča“ – navodi se u saopštenju Matice crnogorske.

Antologije crnogorskih narodnih legendi, bajki, basni i priča naslovljenih: „Vilina gora“, „Vatra samotvora“, „Kad je sve zborilo“ i „Potopno vrijeme“ u njihovom su izdanju po prvi put objavljene uz korišćenje crnogorskog alfabeta s 32 slova, tako da je ovim izdanjima konačno prezentovana autentičnost crnogorskog govora i naracija narodnih pripovjedača.

Zasnivanjem edicije „Crnogorska narodna književnost“ smo željeli da još jednom ukažemo na značaj crnogorskog jezika, vođeni mišlju Erika Hobsbauma da je jezik najtemeljniji izraz nacionalnog duha – objasnio je Ivanović.

Tokom izvještajnog perioda Matica crnogorska je u deset navrata istakla javna saopštenja, jedan apel i pismo podrške, reagujući tako na aktuelne društvene i političke prilike, ugrožavanje građanskih sloboda, napada na intelektualce i visokoškolske obrazovne institucije crnogorskog predznaka.

Generalni sekretar Matice crnogorske Ivan Ivanović se osvrnuo i na premise od kojih polaze prilikom osmišljavanja i planiranja sadržaja, izdavačkih i ostalih projekata ističući kao najvažniju da je Matica crnogorska „nastala kao kulturni pokret sa zadatkom da budi, osvješćuje i snaži crnogorsku nacionalnu samosvijest.“

Istraživanjem našeg osobenog kulturnog i nacionalnog identiteta, po kojem se razlikujemo od drugih, a naročito susjednih nacija i njihovih država, želimo doprinijeti unutrašnjem integrisanju crnogorskog naroda. Stoga je i naš zadatak da iznova otkrivamo i rekonstruišemo život u svakom periodu nacionalne istorije, da uspostavljamo veze između različitih perioda naše prošlosti, da afirmišemo kontinuitet crnogorske državnosti i nacije, crnogorsku kulturu i jezik, građanski i multikonfesionalni karatker crnogorskog društva. U Matici crnogorskoj zbog svega navedenog kulturu, najšire gledano, doživljavamo kao najozbiljniju stvar, onu kojom se izgrađuje pojedinac ali i društvo. Ona je ključ opstanka, razvoja i samospoznaje jednog naroda – istakao je Ivanović.

Osim Matice crnogorske koja se u svoja dva Programa („Crna Gora pred izazovima budućnosti“ i „Crna Gora na evropskom putu“) bavi definisanjem nacionalnih interesa, malo koja crnogorska institucija ozbiljno promišlja ovo, za svaki narod i državu, suštinsko pitanje – istakao je Ivanović.

Zbog toga i danas, u trećoj deceniji XXI vijeka, kao kolektiv ostajemo bez njihovog jasnog određenja. A bez jasnih nacionalnih interesa nije moguće imati nacionalni program i ideologiju a još manje strategiju. Zbog ovakvih stavova je Matica crnogorska organizacija čija se društvena, identitetska i politička misao danas više nego ikad razlikuje od vizure bilo koje relevantne političke snage procrnogorskog predznaka. Naše insistiranje na nacionalnoj strategiji proizilazi iz stava da smo uvjereni da se budućnost ne dočekuje već da se budućnost izgrađuje. Narod koji se ne trudi i nije u stanju da razumije uslove svojeg opstanka i razvoja teško da se može nadati bilo čemu dobrom. Za početak bi bilo blagotvorno makar da se suočimo sa sobom i pokušamo vratiti istinitost, najprije kao intersubjektivnu a zatim kolektivnu i političku vrijednost – zaključio je Ivanović.

U raspravi povodom izvještaja su, pored ostalih govorili Radovan Radonjić, Ilija Despotović, Jasmina Nikčević, Marijan Mašo Miljić …

U saoapštenju Matice crnogorske se navodi da je Skupština završena prezentacijom nove, osavremenjene i višestruko funkcionalne veb-stranice Matice crnogorske koju je prisutnima predstavila Jelena Orlandić Medojević, članica kolektiva Matice crnogorske.

Zakonodavci Njujorka glasali su za legalizaciju plesa u barovima i restoranima, ukidajući zakon kojim se zabranjuje plesanje u većini gradskih mjesta za izlazak. Zakonom o zabrani plesanja iz 1926. nije dozvoljen ples u barovima i restoranima koji nemaju dozvolu za kabare.

Kritičari navode da je takozvani „kabare zakon” bio „rasisitički” i usmjeren protiv crnačkih džez-klubova u Harlemu, ali ostao je na snazi tolike godine. Gradski vjećnik Rafael Espinal ocijenio je da je došlo vrijeme da se ispravi istorijska nepravda i uklone proizvoljni i neprikladni zakoni za licenciranje klubova u Njujorku.

Manje od 100 restorana i barova u Njujorku ima „kabare licencu”, za čije dobijanje je potrebno odobrenje više gradskih službi.

Advokat za zaštitu ljudskih prava Norman Sigel koji je zahtjev za izmjenu zakona podnio sudu u Njujorku, rekao je da zakon nije ni trebalo donositi. „Njujork treba da bude plesna prijestonica svijeta”, kazao je Sigel.

Izvor: N1 Beograd