Usljed kiše i vjetra, godinama unazad pa sve do danas, na području Cetinja učestali su ispadi i nestanci električne energije.

Ovakve situacije predstavljaju rizik za električne uređaje u domaćinstvima, što izaziva nezadovoljstvo građana. Redakciji RTV Cetinje građani se sve češće obraćaju s pritužbama zbog učestalih prekida u napajanju strujom.

Do sinoćnog prekida u napajanju električnom energijom većeg dijela Cetinja (oko 1h nakon ponoći) došlo je usljed ispada transformatora u TS 110/35 kV “Cetinje”, a beznaponsko stanje je trajalo oko 15 minuta, kazali su za naš medij iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS).

Podsjećaju da su beznaponska stanja koja su zadesila dio centra Cetinja 15. i 16. marta vezana za ispade 10kV kabla “Pobjeda”.

Sa pomenutog kabla napaja se 10 kV dalekovod “Vrela”, čiji su kvarovi i izazivali beznaponska stanja određenog dijela konzuma – rečeno je iz CEDIS-a.

Dalje su dodali da je zbog jakih udara vjetra došlo do proboja izolatora i kidanja mostova na dalekovodu “Vrela”, što je, kako su saopštili, usljed djelovanja zaštita, prouzrokovalo beznaponska stanja u dijelu grada od stadiona prema Opštini i bolnici.

U subotu, 15. marta, došlo je do sedam ispada ukupnog trajanja od 2 sata i 30 minuta, pri čemu je najduže beznaponsko stanje trajalo kraće od sat vremena, a prosjek trajanja preostalih beznaponskih stanja bio je oko 15 minuta.

U nedjelju, 16. marta, beznaponsko stanje trajalo je kraće od 15 minuta – podsjećaju iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema.

Nema odgovora na pitanje kada će se ovakvi problemi trajno riješiti, iako građani zahtijevaju stabilno i pouzdano snabdijevanje električnom energijom.

M. Jovanović

Izložba Sunce je spaljeno / Arhiv cetinjskih bijenala pogled je na naslijeđe manifestacije koja se održavala između 1991. i 2004. godine na Cetinju, u Crnoj Gori biće otvorena 20. marta do 27. aprila ove godine u Muzeju suvremene umjetnosti (MSU) u Zagrebu.

Arhiv cetinjskih bijenala (ACB), kako su saopštili iz Muzeja, projekt je posvećen dokumentovanju, proučavanju i reaktivaciji nasljeđa svih izdanja manifestacije (1991–2004). Tim projekta čine Irena Lagator Pejović, Natalija Vujošević i Jovan Milošević. Projekt realizuju Institut za suvremenu umjetnost i Fondacija Petrović Njegoš.

Međunarodna manifestacija, koja je tokom četrnaest godina djelovanja okupila oko 700 umjetnika, kustosa i kulturnih radnika, nakon posljednjeg izdanja 2004. ostala je neobrađena, bez sistematske istorije djelovanja. Premda je često prizivano obnavljanje, Bijenale se postupno brisalo iz društvenog pamćenja i ostajalo nedostupno novim generacijama umjetnika – navodi se u saopštenju.

Kako navode, proizašlo iz velikih očekivanja prelomne 1989. godine, Bijenale se razvijalo u okviru lokalnih i globalnih okolnosti koje su mu oblikovale putanje i poruke. Izložba dokumentima, vizuelnim materijalima, medijskim refleksijama i arhivskim artefaktima otvara pitanje odnosa između savremene umjetnosti i istorijskih prekretnica, od prvog izdanja, otvorenog 7. juna 1991., neposredno prije raspada Jugoslavije, do petog Bijenala, smještenog unutar koncepta „Balkanske trilogije”.

Propitujući vizije, iluzije, razočaranja i ishode koji su se tokom tih godina oblikovali, izložba pruža uvid u kontekst nastanka i opstanka Cetinjskih bijenala te podstiče na promišljanje o njegovu mjestu u širem narativu kulturne politike i umjetničkih tokova na prijelazu vjekova – saopšteno je iz MSU.

Izložbu koncipira Arhiv cetinjskih bijenala (ACB) u saradnji s Muzejom suvremene umjetnosti i kustosicom Ivanom Kancir.

ACB djeluje kao aktivan arhiv u kojem se prošlo i predstojeće prepliću, oblikujući nova znanja, ideje i veze. Istraživačkim pristupom, interdisciplinarnim programima i saradnjama, Arhiv funkcioniše kao zajedničko polje mišljenja i susreta različitih generacija istraživača, umjetnika i kustosa. Osim prikupljanja građe, digitalizacije i istraživanja, ACB realizuje izložbene projekte, istraživačke radionice i predavanja. Projekt aktivnostima njeguje veze s lokalnom zajednicom, što je jedna od važnijih poruka Cetinjskih bijenala – saopštili su.

Projekt se ostvaruje u Sobi za interdisciplinarna istraživanja i susrete na digitalnoj platformi javno dostupnog online arhiva, kao i u javnom prostoru grada Cetinja na trajnoj izložbi Arhiv Cetinjskih bijenala in situ.

Osim stalnog sastava, razvoju projekta u različitim fazama pridonijeli su Lenka Đorojević, Adrijana Gvozdenović, Ivana Vujošević, Vladimir Đurišić, Radisav Stijović, Milena Prelević, Balša Lazarević, Jovana Kujačić i Jovo Radović.

Više informacija o Cetinjskim bijenalima

Cetinjski bijenale bila je međunarodna izložba savremene umjetnosti. Osnivač bijenala i idejni tvorac je arhitekt i unuk posljednjeg crnogorskog kralja Nikole I Petrovića Njegoša, Nikola Petrović Njegoš.

Cetinjski bijenale imao je V izdanja:

I. 1991. –  Overture / Uvodni bijenale (prvobitni naslov Istok – Zapad)

II. 1994. – Vidjeti u mraku

III. 1997. – Povratni putevi

IV. 2002. – Rekonstrukcija

V. 2004. – Voli ili ostavi / Love It Or Leave It 

Tokom 14 godina održavanja, na izložbama i događanjima predstavilo se više od 700 umjetnika, kustosa i kulturnih radnica i radnika. 

Pokrenut kao ideja pomirenja nastala na iluzijama 1989., Bijenale se oblikuje između 1991. i 2004. godine, unutar ključnog istorijskog prelaza između dezintegracije jugoslavenskog političkog okvira i osnivanja crnogorske državne samostalnosti, pri čemu su društveno-političke tenzije i transformacije razdoblja konstitutivno upisane u njegovu memoriju, diskurzivne strukture i nepredvidivu mapu kretanja. Premda je djelovanje Cetinjskih bijenala odjeknulo u postjugoslavenskim i međunarodnim umjetničkim i medijskim krugovima, nakon posljednjeg izdanja postupno blijedi i pada u institucionalni zaborav. Ostaje neobrađeno u istoriografiji umjetnosti, bez sistematske analize i stručne kritičke kontekstualizacije – zaključuje se u saopštenju. 

U prvom kolu Podravka izviđačke lige, u organizaciji Saveza izviđača Crne Gore (SICG), učestvovalo je više od 300 izviđača i planinki. Učesnici, koji su bili iz Cetinja, Podgorice, Plava, Pljevalja, Nikšića, Herceg Novog, Bara i Trebinja, takmičili su se u tri starosne kategorije. Takmičenje je održano u Podgorici, a domaćini su se potrudili, kako su naveli iz SICG-a, da učesnike upoznaju sa Glavnim gradom.

„Mlađi i stariji izviđači i planinke prelazili su zadatu stazu i na svakoj kontrolnoj tački rješavali po jedan zadatak koji im je donosio određeni broj poena. Staza je bila osmišljena tako da upoznaju kulturno-istorijske znamenitosti Podgorice i onaj njen zeleniji dio“, stoji u saopštenju za javnost koje potpisuje načelnica za informisanje SICG-a, Milica Radonjić.

Kako je istakla, testirali su znanje takmičara na poljima čvorologije, signalizacije, opšteg znanja, reciklaže, prve pomoći i pionirstva, a fokus je bio na timskom radu, snalažljivosti i brzom i uspješnom rješavanju prepreka.

„Ni ovog puta nismo preskočili priliku da, zajedničkim snagama, učinimo dobro djelo pa smo u sklopu predzadatka prikupili školski pribor koji ćemo donirati djeci romsko-egipćanske populacije iz kampa na Vrelima Ribničkim“, istakla je Radonjić.

Da prvo kolo prođe u najboljem redu pomoć su pružili volonteri Crvenog krsta Crne Gore, dok su izviđačima i planinkama svoja vrata otvorili Urbana bašta, Gimnazija „Slobodan Škerović“ i Agenciji za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice.

Naredna dva kola biće održana na Cetinju i Plavu, a Savez izviđača Crne Gore, pored Podravka izviđačke lige, vrijedno radi na pripremi 7. izviđačke smotre koja će biti održana od 18. do 26. jula u kampu u Grahovu, gdje će dočekati preko hiljadu izviđača.

„Oni će uživati u različitim radionicama, sportskim aktivnostima, koncertima, filmskim večerima, upoznati Kotor, Nikšić i Žabljak i doživjeti crnogorsku kulturu na najbolji mogući način. Činjenica da već imamo prijavljene izviđače iz Brazila govori u prilog tome da će učesnici biti iz svih krajeva svijeta i da će naša djeca i mladi imati priliku da iz prve ruke upoznaju druge kulture i običaje“, stoji u saopštenju za javnost.

Kroz saradnju sa UNICEF-om Crna Gora, izviđači su uključeni u projekte „Mladi za čist vazduh“ i „Upshift“, a mladi imaju priliku da uz mentorsku podršku osmisle i realizuju mini projekte sa ciljem uticaja na životnu sredinu. U toku je i nova sezona radionica u osnovnim i srednjim školama, a pripremaju i teren za nove akcije sadnje u sklopu najveće volonterske akcije pošumljavanja opožarenih područja „Boranka“.

Zbog planiranih radova na mreži djelovi grada će u srijedu, 19. marta, biti bez struje, najavljeno je iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS).

U saopštenju se navodi da će, u vremenskom intervalu od 8 časova i 30 minuta do 16 časova, bez napajanja električnom energijom biti Trg Kralja Nikole, donji dio Ulice Njegoševe, Petra Lubarde i dio Zmajeve ulice.

U terminu od 9 do 12 časova bez struje će biti Ulica Grahovska, Ivanbegova, Obilića Poljane, Bogišin krš i dio Donjeg Kraja.

Navedeni radovi se izvode u cilju kvalitetnijeg i sigurnijeg napajanja električnom energijom – saopšteno je iz CEDIS-a.

U slučaju loših vremenskih uslova, kako dodaju, radovi će biti odgođeni.

Kolegijum predsjednika Skupštine Crne Gore danas je utvrdio da će se nastavak prve sjednice Prvog redovnog (proljećnjeg) zasjedanja biti održan sjutra sa početkom u 11 čaova i 30 minuta.

Kolegijum predsjednika je postigao dogovor da će na nastavku sjednice prioritet imati zakoni koji se tiču zatvaranja pregovaračkih poglavlja u procesu pristupanja naše zemlje Evropskoj uniji – navodi se u saopštenju kabineta predsjednika Skupštine.

Takođe je, kako su kazali, usaglašeno da će se, shodno postignutom dogovoru sa predsjednikom Vlade Milojkom Spajićem, Premijerski sat i poslanička pitanja održati 27. odnosno 28. marta sa početkom u 12 časova.

Predsjednik Andrija Mandić je takođe inicirao i temu sazivanja konstitutivne sjednice Anketnog odbora, pri čemu je predsjednik ovog tijela Andrija Nikolić saopštio da će sjednicu sazvati u najskorijem roku, a shodno dogovoru sa zamjenikom predsjednika Odbora Milanom Kneževićem – navedeno je u saopštenju. 

Redakciji Cetinjskog lista obratila se građanka A.I., koja tvrdi da tri osobe, predstavljajući se kao zaposleni Komunalnog preduzeća, obilaze domaćinstva na Cetinju i traže na uvid posljednji račun Komunalnog preduzeća, zajedno s dokazom o uplati. Ona izražava zabrinutost zbog ovakve prakse, ističući da njena majka, penzionerka koja redovno izmiruje obaveze, jutros nije prijatno doživjela takvu posjetu.

A.I. naglašava da nijedna od tih osoba nije imala uniforme, akreditacije i slično, što bi upućivalo na to da su zaista zaposleni u Komunalnom preduzeću.

Jutros se moja majka, koja je penzionerka i uredno plaća račune, našla u neprijatnoj situaciji – potpuno zatečena, da ne kažem uplašena, jer su joj na vrata došle tri osobe zbog računa. Ovo do sada nije bila praksa na Cetinju, niti znam da se ovako nešto dešavalo bilo gdje, ali sam sigurna da nikome neće biti prijatno kada im se pojave na pragu. Pogotovo ako uzmemo u obzir da su sugrađani i dalje pod traumom od događaja 1. januara – navodi A.I.

Ona ističe da je nakon ovog događaja razgovarala s gradonačelnikom Cetinja Nikolom Đuraškovićem, koji je odmah reagovao na njenu pritužbu, rekavši joj da inkasanti Komunalnog preduzeća na terenu traže neregistrovane potrošače.

Nakon iznošenja zabrinutosti građanke A.I., redakcija Cetinjskog lista pozvala je direktora Komunalnog preduzeća Boška Dragutinovića i predočila mu tvrdnje naše sugrađanke. On je objasnio da Komunalno preduzeće trenutno sprovodi akciju upisa novih korisnika, kontrolu postojećih i otpis zastarjelih potraživanja u skladu sa Zakonom o Komunalnim djelatnostima, što im, kako tvrdi, omogućava rad na terenu, u cilju provjere činjeničnog stanja.

Gore pomenute aktivnosti vrše inkasanti Službe za naplatu potraživanja, a isto se sprovodi u cilju sređivanja baze podataka i ispravljanja eventualnih nepravilnosti. Akcija se sprovodi u cilju poboljšanja Službe za naplatu potraživanja. Ista omogućava građanima da račune dobijaju i putem e-mail adrese, koju mogu dostaviti inkasantima ili poslovnici Društva u Bajovoj ulici. Za dodatne informacije, građani nas mogu kontaktirati na brojeve telefona 067/085-988 i 041/238-225 – rekao je Dragutinović.

A.I. smatra da se novi korisnici ne evidentiraju obilaskom domaćinstava, već obraćanjem opštinskim i drugim službama koje izdaju dozvole za gradnju.

Neregistrovani korisnici se ne traže u zgradama starim preko 40 godina, gdje zasigurno postoji evidencija dosadašnjih korisnika komunalnih usluga. Po mom mišljenju, formiranje takvog registra trebalo bi da se vrši u saradnji s nadležnim organima, a ne slanjem tročlanih ekipa građanima na vrata. Takođe, smatram da se otpisi dugova ne vrše na kućnom pragu, već kroz zakonski definisane procedure. Nadam se da će direktor Komunalnog preduzeća izmijeniti ovu praksu koja je zasigurno zasmetala većini građana. Očekujem da će naći bolje rješenje, na dobrobit svih građana – zaključuje A.I.

Ovaj slučaj ukazuje na potrebu da građani jasno prepoznaju inkasante Komunalnog preduzeća kao zaposlene u toj ustanovi, kako bi se izbjegli nesporazumi i osigurala veća transparentnost u njihovim aktivnostima. Građani treba da budu u mogućnosti da prepoznaju radnike ustanove kako bi imali povjerenje u postupke koji se preduzimaju.

M. Jovanović