U Elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu ističe se da „ne postoje oštećenja koja ozbiljnije ugrožavaju glavne noseće elemente konstrukcije kao što su: temelji mosta, glavni lučni segment i glavni nosač“, a da su „ozbiljnija oštećenja prisutna na kolovoznoj ploči, pješačkim stazama, zaštitnim ogradama, dilatacijama i ležištima i ugrožavaju normalno funkcionisanje saobraćaja, tako da se predlaže rušenje i ponovna izgradnja i montaža ovih elemenata“.

Godinama najavljivana rekonstrukcija mosta na Đurđevića Tari, za što je Crna Gora dobila donaciju od Narodne Republike Kine, vrijednu nešto više od sedam miliona eura, sudeći prema informacijama koje su Portalu ETV saopštene iz Ministarstva saobraćaja, konačno bi mogla da počne ove godine.

U skladu sa potpisanim Ugovorom, kineska strana je sprovela javnu nabavku za izbor izvođača radova. Očekujemo da dobijemo podatak koji je izvođač izabran – saopšteno je iz resora kojim rukovodi Maja Vukićević.

Donacija Kine

Na pitanje u kojoj mjeri je most oštećen i da li je potpuno bezbjedan, istakli su da je siguran za nesmetano odvijane saobraćaja.

Predmetna rekonstrukcija mosta i pristupnih saobraćajnica ima za cilj produženje vijeka trajanja mosta i bolju i kvalitetniju valorizaciju samog lokaliteta kao turističke atrakcije Crne Gore – piše u odgovorima.

Podsjetili su da je „ugovor o donaciji sredstava za realizaciju projekta rekonstrukcije mosta na rijeci Tari u Crnoj Gori uz podršku NR Kine potpisan između Ministarstva saobraćaja i pomorstva – Uprave za saobraćaj i Ministarstva trgovine NR Kine – Agencije za međunarodnu ekonomsku saradnju, 01. 12. 2020 godine“.

U skladu sa Ugovorom, izrada Idejnog rješenja i Glavnog projekta i izvođenje radova je obaveza i trošak kineske strane, dok je revizija, nadzor, eksproprijacija, izrada Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i drugo obaveza i trošak crnogorske strane – pojasnili su oni.

Reviziju je, kažu, shodno Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata, radila Komisija koju je činilo sedam članova i koju je predložila Uprava za saobraćaj.

Autor projekta, „China Railway Eryuan Engineering Group Co. Ltd.“, kako piše, sproveo je „obiman pregled trenutnog stanja mosta u periodu od marta do aprila 2019. godine“.

– Tom prilikom nijesu uočena oštećenja koja ozbiljno ugrožavaju glavnu noseću konstrukciju kao što su temelji mosta i glavni lučni prsten. Međutim, evidentno je da je ugrađeni beton dotrajao, glavni noseći elementi izgledaju da su u relativno dobrom stanju. Sistem kolovozne ploče mosta, trotoari, ograde, dilatacije i ležišta su ozbiljnije oštećeni, što utiče na normalno funkcionisanje mosta – piše u dokumentu.

Dug period korišćenja i nedostatak neophodnog održavanja, kako se naglašava, doveli su do toga da se oštećenja na mostu na rijeci Tari ne mogu sanirati i da postaju sve ozbiljnija.

U prijedlogu mjera se ističe da „ne postoje oštećenja koja ozbiljnije ugrožavaju glavne noseće elemente konstrukcije kao što su: temelji mosta, glavni lučni segment i glavni nosač“.

Ozbiljnija oštećenja prisutna su na kolovoznoj ploči, pješačkim stazama, zaštitnim ogradama, dilatacijama i ležištima i ugrožavaju normalno funkcionisanje saobraćaja, tako da se predlaže rušenje i ponovna izgradnja i montaža ovih elemenata. Glavni lučni segment, oporci, stubovi i glavni nosači moraju se rekonstruisati – naglašava se u dokumentu i dodaje da i drenažni sistem treba rekonstruisati.

U postojećem stanju, kako piše, uz rekonstrukciju, ojačanje i sanaciju oštećenja, most će zadovoljiti za saobraćajno opterećenje od 300 kN i brzinu od 20 km/h.

Životni vijek na granici

U odjeljku „sigurnost konstrukcije“ ističe se da je „most na rijeci Tari u upotrebi otprilike 80 godina“, te da je „pri uobičajenim okolnostima, ovaj životni vijek mosta na granici“.

Trošak rada Komisije je iznosio 14.400,00 eura i isti je plaćen od strane Uprave za saobraćaj – precizirali su iz Ministarstva saobraćaja.

Dodaju da na osnovu informacija dostavljenih od Ambasade Kine, proizilazi da će „ukupan trošak testiranja, projektovanja i rekonstrukcije mosta iznositi 51,8 milona juana“, blizu sedam miliona eura.

Na osnovu tri ranije potpisana Sporazuma o privredno-tehničkoj saradnji između Vlade Crne Gore i Vlade Narodne Republike Kine (13. 05. 2017.g, 8. 05. 2018. i 20. 04. 2023.g), kojima Vlada Narodne Republike Kine obezbjeđuje Vladi Crne Gore za njene potrebe bespovratna sredstva koja će se koristiti za projekat rekonstrukcije Mosta na Đurđevića Tari, dio sredstava je uplaćen, a dio tek treba da bude. Sredstva se direktno uplaćuju projektantu i budućem izvođaču radova – saopštili su Portalu ETV iz resora Vukićević.

Nijesu odgovorili koliko će iznositi naknade za eksproprijaciju zemljišta.

Odluka o ekspropijaciji je usvojena na Vladi. U svakom slučaju postupak ekpropijacije neće uticati na planiranu dinamiku radova – tvrde oni.

Brojna oštećenja

Most na Đurđevića Tari nije rekonstruisan duže od tri decenije i ovaj zahtjevni projekat godinama se čeka.

U Elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu, urađenom u oktobru 2022. godine, u odjeljku „Stanje mosta i oštećenja na mostu“ piše da „nakon približno 80 godina eksploatacije, a usljed nedostatka neophodnog održavanja konstrukcija mosta ima različite stepene oštećenja, pogotovo sa ozbiljnijim oštećenjima na kolovoznoj ploči i ležištima“.

S obzirom da je most izgrađen mnogo godina unazad i da korišćeni materijali sada nijesu dostupni, standardi koji su važili u toku izgradnje su nepoznati. Prema djelimičnim informacijama dobijenim od strane Ministarstva saobraćaja i pomorstva u Crnoj Gori, projektanti mosta su izvršili rekonstrukciju i otklonili defekte i oštećenja koji su ugrožavali betonsku konstrukciju mosta 1986. godine. Ne postoji druga informacija o pregledima i održavanju mosta – ističe se u elaboratu.

Autor projekta, „China Railway Eryuan Engineering Group Co. Ltd.“, kako piše, sproveo je „obiman pregled trenutnog stanja mosta u periodu od marta do aprila 2019. godine“.

Tom prilikom nijesu uočena oštećenja koja ozbiljno ugrožavaju glavnu noseću konstrukciju kao što su temelji mosta i glavni lučni prsten. Međutim, evidentno je da je ugrađeni beton dotrajao, glavni noseći elementi izgledaju da su u relativno dobrom stanju. Sistem kolovozne ploče mosta, trotoari, ograde, dilatacije i ležišta su ozbiljnije oštećeni, što utiče na normalno funkcionisanje mosta – piše u dokumentu.

Dug period korišćenja i nedostatak neophodnog održavanja, kako se naglašava, doveli su do toga da se oštećenja na mostu na rijeci Tari ne mogu sanirati i da postaju sve ozbiljnija.

U prijedlogu mjera se ističe da „ne postoje oštećenja koja ozbiljnije ugrožavaju glavne noseće elemente konstrukcije kao što su: temelji mosta, glavni lučni segment i glavni nosač“.

Ozbiljnija oštećenja prisutna su na kolovoznoj ploči, pješačkim stazama, zaštitnim ogradama, dilatacijama i ležištima i ugrožavaju normalno funkcionisanje saobraćaja, tako da se predlaže rušenje i ponovna izgradnja i montaža ovih elemenata. Glavni lučni segment, oporci, stubovi i glavni nosači moraju se rekonstruisati – naglašava se u dokumentu i dodaje da i drenažni sistem treba rekonstruisati.

U postojećem stanju, kako piše, uz rekonstrukciju, ojačanje i sanaciju oštećenja, most će zadovoljiti za saobraćajno opterećenje od 300 kN i brzinu od 20 km/h.

Životni vijek na granici

U odjeljku „sigurnost konstrukcije“ ističe se da je „most na rijeci Tari u upotrebi otprilike 80 godina“, te da je „pri uobičajenim okolnostima, ovaj životni vijek mosta na granici“.

U elaboratu se naglašava i da je „sprovedenom preliminarnom statičkom analizom utvrđeno da je neophodno statičko ojačanje pojedinih konstruktivnih elemenata“ i da će „glavnim projektom biti predviđeno konstruktivno ojačanje upotrebom karbonskih traka i platana“.

Okvirna procijenjena površina karbonskih traka iznosi 2196 m’ i platana 945 m’ – piše u dokumentu.

U odjeljku „konstrukcioni zahtjevi“ naglašava se da rušenje kolovozne ploče „treba izvesti u dijelovima i u širini puta“, i upozorava da „ne treba koristiti prekomjerne sile u toku rušenja, koje bi ugrozile bezbjednost i ostale elemente mosta“.

Mašinama za rušenje konstrukciju treba opterećivati korak po korak, i voditi računa o ponašanju mosta prilikom rušenja. Ukoliko se pojavi bilo kakva abnormalnost, izgradnju treba istog trenutka zaustaviti – ističe se u elaboratu.

Jedan od najljepših u svijetu

Bivši revident glavnog projekta za rekonstrukciju mosta na Đurđevića Tari, direktor firme „Geotechnics, Projects & Consulting“ Ivan Ševaljević, kazao je u avgustu 2023. dnevniku Vijesti da je ukazivao na propuste u projektu da je nakon toga izabran novi podobni revident bez sprovedene zakonske tenderske procedure.

Ugovor sa našom firmom je raskinut 29. 12. 2022. uz neformalno obrazloženje da koči izradu projektne dokumentacije, iako je naša firma, a i ja lično radila sve isključivo u skladu sa pravilima struke, zakonskim aktima te projektnim zadatkom i UT uslovima, a u rokovima propisanim ugovorom sa Upravom za saobraćaj – kazao je on tada.

Idejni i Glavni projekat sanacije i rekonstrukcije mosta na Đurđevića Tari radila je firma Institut za građevinarstvo iz Podgorice.

Na internet stranici ove kompanije piše da je projekat okončan, a da je cilj izrade tehničke dokumentacije bio „utvrđivanje postojećeg stanja mosta i prilaznih saobraćajnica u pogledu nosivosti, trajnosti i funkcionalnosti, izbor optimalnih rješenja za sanaciju i rekonstrukciju mosta, izbor optimalnih rješenja za rekonstrukciju i izgradnju prilaznih saobraćajnica, izbor optimalnih rješenja za estetsku i turističku valorizaciju mosta i lokacije, kao i obezbjeđivanje mjera za zaštitu životne sredine u toku izvođenja radova i upotrebe mosta“.

Ugovorom o donaciji vrijednoj 7,05 miliona Kina je dobila pravo da bira izvođača radova i autora projekta rekonstrukcije bez tendera i procedura predviđenih crnogorskim zakonima.

Arhitekta Slobodan Bobo Mitrović napisao je u autorskom tekstu u Pobjedi 2022. godine da i danas „kada su izgrađene hiljade mostova u svijetu, most na Đurđevića Tari izaziva divljenje svojom nestvarnom ljepotom“.

On je strukturalno, inžinjersko-umjetničko univerzalno djelo koje je sjedinilo sve estetske principe, a njegovi inžinjeri i majstori zauzimaju počasno mjesto u evropskoj mostogradnji – konstatovao je Mitrović.

Most je djelo inžinjera Mijata Trojanovića (1902-1984).

Most na Đurđevića Tari (1937-40) je remek djelo graditeljstva i idealni primjer kulturnog pejzaža. Elegantna armirano-betonska konstrukcija, strukturirana sistemom lučnih nosača, konstruisana u blago savijenoj horizontalnoj i vertikalnoj krivini, našla je svoj oslonac u dvije stjenovite obale. U pejzažnom zelenilu, most je srastao kao da je oduvijek bio tu. Umjetničkim senzibilitetom Trojanović je sklopom mosta nadgradio, inače autentičan prirodni ambijent, prespajanjem kanjona – umetanjem armirano betonske petolučne konstrukcije velikog raspona. Most na Tari je tvorevina nauke i tehnologije, zadivljujuće za početak razvoja sistema građevinskih konstrukcija u ovom dijelu Balkana sredinom XX vijeka. Zapanjujuće lake konstrukcije, on je produkt visoko estetiziranog talenta Trojanovića, skulptoralno djelo, savršenog sklada materijala forme i žive dinamične linije sa utiskom da je most u stalnom pokretu. Dužinom 365 metara čine ga: veći luk dug 116 metara, i četiri manja po 44 metra sa jednim ravnim segmentom. Nalazi se na nadmorskoj visini od 806 – 811 metara, sa kolovoznom trakom na 172 metra iznad srednjeg vodostaja rijeke. Izgrađen je pomoću tada najviše drvene skele u svijetu, visine 144 metra, dužine 166 metara. Širina mosta je 5,2 + 2×0,5 za trotoare. Kada je izgrađen (1940) bio je najduži i najveći most od armiranog betona u Evropi – napisao je Mitrović.

Most na Đurđevića Tari u izborima više medija uvršten je među 20 najljepših mostova svijeta.

Izvor: Portal ETV

U porodilištu Kliničkog centra od 2018. do ove godine, ostavljeno je 12 beba, u prosjeku dvije godišnje. Najčešći razlozi su nemaština porodilje, nepoznato očinstvo, a majke djecu ostavljaju i zbog problema zavisnosti. Socijalni radnici preuzimaju brigu o bebama i smještaju ih u hraniteljske porodice do eventualnog usvojenja, navodi se u prilogu TVCG.

Dvogodisnja Mika, kako je od milošte zovu, nakon porodilista stigla je u hraniteljsku porodicu.

Sa mjesec i po dana sam je uzela iz porodilišta. Više od dvije godine je kod mene. Znači ovdje i rođendane slavi i sve dječje bolesti preboluje, uči da hoda, da priča – kaže hraniteljka Nada Brajković.

Mika je jedno od dvanaestoro djece koja su u posljednjih sedam godina ostavljena u porodilištu KCCG.

Kada nijesmo u saznanju da je jedno dijete ostavljeno u Kliničkom centru Crne Gore i da ga nema ko preuzeti nakon toga kad bi trebalo da bude otpušteno iz porodilišta, budemo obaviješteni od Kliničkog centra Crne Gore, odnosno od socijalnih radnika. Tako da imamo negdje i slučajeve gdje smo kao stručni radnici morali da mi izvedemo dijete iz porodilišta i vrlo je teško negdje proći kroz tu situaciju – kaže Ivana Srdanović iz Centra za socijalni rad Podgorica

Socijalni radnici razgovaraju s biološkim roditeljima u nadi da preuzmu brigu o novorođenčetu. Ipak, dešava se da ne postoji interesovanje za svoje dijete.

Razlozi mogu biti, da kažem, različite prirode. Uglavnom su ili snižene intelektualne sposobnosti jednog roditelja, u konkretnom slučaju majke, nepoznato očinstvo, sniženi, da kažem, neki roditeljski kapaciteti, problem u mentalnom stanju majke, zavisnost od psihoaktivnih supstanci – objašnjava Srdanović.

Psihološkinja Biljana Andrijašević navodi kako svaka žena ima materinski instinkt, ali da bi postala majka mora razviti odnos s djetetom.

A malena Mika, čeka da i ona nekoga nazove majkom i osjeti porodičnu toplinu.

Ja se nadam da će neko isto nju da usvoji jer ona je zaista divno dijete. Nadam se da će ispasti neka dobra porodica i nju da uzme – zaključuje hraniteljka Nada Brajković.

Izvor: RTCG

Cijene kakaa i kafe porasle su tokom prošle godine oko 180 odsto, odnosno 70 odsto, podstaknute prekidima u lancu snabdijevanja, nepovoljnim vremenskim uslovima i rastućom globalnom potražnjom.

Dok je stabilizacija na pomolu, neizvjesni vremenski uslovi i geopolitičke tenzije sugerišu da će ta tržišta ostati vrlo nestabilna i nepredvidiva.

Cijene kakaa su prošle godine dostigle najviši nivo u više od deset godina, s povećanjem od nevjerovatnih 180 odsto, čak nadmašujući rast Bitcoina. Ovaj skok izazvao je najveći globalni deficit snabdijevanja u posljednjih šest godina, prenose Nezavisne novine.

Loši vremenski uslovi u ključnim zemljama proizvođačima, poput Obale Slonovače i Gane – zajedno sa drugim zapadnoafričkim zemljama, koje čine više od 70 odsto globalne proizvodnje kakaovca – rezultirali su lošim žetvama.

Situaciju je dodatno pogoršalo starenje stabala kakaovca, sporija sadnja novih stabala i širenje bolesti usjeva.

Posljedično, globalne zalihe kakaovca pale su na najniži nivo u više od deset godina, obilježavajući treću uzastopnu godinu deficita i povećanje zabrinutosti na tržištu. Iako sezona 2024./2025. obećava potencijalni oporavak, vremenske neizvjesnosti u zapadnoj Africi i dalje su prisutne.

Proizvođači iz Latinske Amerike mogli bi pomoći u smanjenju tereta tradicionalnih dobavljača u naredne dvije sezone, iako je njihov doprinos još neizvjestan.

Cijene kafe takođe su porasle tokom ove godine, skočivši otprilike 70 odsto i dostigavši najviši nivo svih vremena. Nepovoljni vremenski uslovi u velikim zemljama proizvođačima, poput Brazila i Vijetnama, igrali su ključnu ulogu u ovom rastu.

Brazil, najveći proizvođač kafe Arabika, suočio se s teškim sušama i šumskim požarima u ključnim regijama poput São Paula. U međuvremenu, Vijetnam, vodeći proizvođač kafe Robusta, iskusio je dugotrajne suše, što je dovelo do niskog nivoa vlage u tlu, čak i nakon kiše. Ti su uslovi izazvali slabu cvatnju stabala kafe, dok su listovi prekomjerno rasli.

Dodatno, šteta od tajfuna dodatno je smanjila globalne zalihe, koje su već bile napete zbog oporavka od pandemije i geopolitičkih izazova, poput nemira na Bliskom istoku.

Cijene kakaa i kafe vjerovatno će ostati nestabilne zbog globalnih trgovinskih neizvjesnosti, uključujući mogućnost trgovinskog rata i carinskih prijetnji. Međutim, kako su pokazale kompanije poput Atlantic Groupa i Lindta, potražnja za kakaom i kafom ostaje stabilna, a količine proizvoda rastu unatoč višim cijenama.

Projekcije za ovu i naredun godinu ukazuju na relativno pozitivne tržišne uslove, uz očekivanu stabilizaciju cijena i blagi pad. Međutim, te projekcije mogle bi brzo da se promijene pogoršanjem vremenskih uslova ili novim prekidima u lancu snabdijevanja, naglašavajući stalnu nepredvidivost tih tržišta.

Izvor: RTCG

Utakmicama sedmog kola ligaške faze večeras je nastavljeno takmičenje u Ligi šampiona.

Definitivno najbolja utakmica odigrana je u Lisabonu gdje je Barselona sprektakularnim preokretom stigla do pobjede nad Benfikom – 5:4!

Benfika je na “Lužu” dva puta imala po dva gola prednosti, ali ni to nije bilo dovoljno da se izbjegne poraz.

Pavlidis je pogađao u drugom, 22 i 30. minutu, dok je između prvog i drugog pogotka grčkog reprezentativca Levandovski je iskoristio penal.

Rafinja je u 64. minutu smanjio zaostatak svoje ekipe, ali je samo četiri minuta kasnije Arauho autogolom vratio dva gola viška “orlovima”.

Barselona se nije predavala, a onda je kreirala. spektakularan finiš.

Prvo je Levandovski, sa penala, u 78. minutu smanjio, da bi Garsija u 87. izjednačio.

Di Marija je mogao potom da vrati prednost domaćinu, ali je Ščesni sjajno odbranio njegov udarac.

Veliki preorekt Katalonaca kompletiran je u 96. minutu kada je Rafinja nakon duge lopte Toresa i brze kontre stavio tačku.

Benfica’s penalty shout leading immediately to Barcelona’s winning goal 90+6′ (VAR reviewed, not given)
byu/rohanmen insoccer

Uzbudljivo je bilo i u Beogradu gdje je PSV savladao Crvenu zvezdu sa 3:2.

Vodili su “filipsovci” nakon poluvremena sa 3:0, golovima De Jonga (dva) i Flaminga.

Zvezda je ipak, nakon isključenja Flaminga (50. minut) uspjela da napravi pritisak, Ndijaje i Điga su smanjili na 2:3, ali srpski šampion nije imao snage da osvoji bod.

U ostalim mečevima Atletiko je sa 2:1 savladao Bajer Leverkuzen, baš kao i Bolonja ekipu Borusije iz Dortmunda.

Liverpul je, takođe sa 2:1, savladao Lil, dok je Štutgart sa 3:1 slavio na gostovanju Slovanu.

Golova jedino nije bilo u duelu Briža i Juventusa.

Benfika – Barselona 4:5 (Pavlidis 2′ , 22′, 30’p, Arauho 68’ag – Levandovski 13’p, 77’p, Garsija 87′, Rafinja 96′)

Bolonja – Borusija Dortmund 2:1 (Dalinga 71′, Iling Džunior 72′ – Girasi 15’p)

Slovan – Štutgart 1:3 (Mecoko 85′ – Leveling 11′, 36′, Rider 87′)

Atletiko Madrid – Bajer Leverkuzen 2 :1 (Alvares 52′, 90′ – Inkapije 45’+1′)

Liverpul – Lil 2:1 (Salah 34′, Eliot 67′ – Dejvid 62′)

Crvena zvezda – PSV 2:3 (N’Diaje 71′, Điga 77′ – De Jong 17′, 24′, Flamingo 43′)

Klub Briž – Juventus 0:0

Vrijeme sjutra u Crnoj gori biće promjenljivo oblačno, uz sunčane intervale, obavijestili su iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.

Na sjeveru prijepodne ponegdje po kotlinama magla ili niska oblačnost.

Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera.

Jutarnja temperatura vazduha od 0 do 10, najviša dnevna od 5 do 15 stepeni.

Predsjednik Vlade Milojko Spajić zahvalio je bivšoj sutkinji Ustavnog suda Dragani Đuranović što je, podnošenjem zahtjeva za pravo na naknadu po prestanku funkcije, “pomogla da se otklone sve nedoumice”.

Skupštinski Administrativni odbor na današnjoj sjednici je odobrio njen zahtjev.

“Opozicija je upravo dobila najbolju potvrdu ispravnosti odluke parlamenta. Hvala gospođi Đuranović što je pomogla da se otklone sve nedoumice, nadam se da nema grke među nama! Idemo na usvajanje budžeta i veće penzije”, napisao je Spajić na Iksu.

Opozicija od kraja prošle godine, od kada je Skupština konstatovala prestanak funkcije Đuranović, blokira rad parlamenta i traži da se poništi ta odluka. Oni su i danas spriječili održavanje sjednice Skupštine, na čijem je dnevnom redu budžet.

Opozicija tvrdi da je Ustav pogažen zbog toga što je Skupština, bez obaveznog obavještenja Ustavnog suda, odlučila sredinom decembra prošle godine da Dragani Đuranović konstatuje prestanak sudijske funkcije, zbog sticanja uslova za penziju shodno Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Oni stoga traže da se stvari vrate “u pređašnje stanje”.

Sudije Ustavnog suda su, većinom glasova, zauzele stav da u penziju idu u skladu sa Zakonom o radu, a ne Zakonu o PIO, kao sudije ostalih sudova.

IZVOR: Vijesti