Svijet

Glečeri: Godišnje se istopi leda, dovoljno da čovječanstvo pije vodu 30 godina

Svjetski glečeri izgubili su oko pet procenata svoje zapremine od početka vijeka, sa velikim regionalnim razlikama u rasponu od dva procenta gubitka na Antarktiku do čak 40 procenata u evropskim Alpima.
Glečeri: Godišnje se istopi leda, dovoljno da čovječanstvo pije vodu 30 godina

Foto: Shutterstock/Tony SkerlTony Skerl

Naučnici upozoravaju. U prosjeku se godišnje izgubi oko 273 milijarde tona leda – što je ekvivalentno potrošnji vode svjetskog stanovništva tokom 30 godina, rekli su istraživači, prenosi N1.

Otapanje glečera u svijetu ubrzano je u posljednjoj deceniji, rekli su naučnici ove nedjelje, upozoravajući da bi u narednim godinama moglo da bude brže nego što se ranije očekivalo i da će podići nivo mora.

Svjetski glečeri, koji su važni regulatori klime, brzo se tope kako se svijet zagrijava.

U prvoj globalnoj procjeni te vrste, međunarodni tim istraživača je otkrio naglo povećanje topljenja tokom protekle decenije, sa oko 36 odsto više izgubljenog leda između 2012. i 2023. nego u godinama 2000. do 2011.

U prosjeku se godišnje izgubi oko 273 milijarde tona leda – što je ekvivalentno potrošnji vode svjetskog stanovništva tokom 30 godina, rekli su oni.

Nalazi su „šokantni“, ali nijesu sasvim iznenađujući jer globalne temperature rastu sa emisijom gasova staklene bašte, rekao je Majkl Zemp, profesor na Univerzitetu u Cirihu, koji je koautor procjene objavljene u časopisu Nature.

Sve u svemu, istraživači su otkrili da su svjetski glečeri izgubili oko pet procenata svoje zapremine od početka vijeka, sa velikim regionalnim razlikama u rasponu od dva procenta gubitka na Antarktiku do čak 40 procenata u evropskim Alpima.

Zemp je rekao da ih regioni sa manjim glečerima brže gube i da mnogi „neće preživjeti ovaj vijek“.

Istraživanje – koje su koordinirali Svjetska služba za praćenje glečera (VGMS), Univerzitet u Edinburgu i istraživačka grupa Earthwave – predstavljalo je pokušaj kombinovanja terenskih i satelitskih mjerenja kako bi se stvorila „referentna procjena“ za praćenje gubitka leda.

Zemp, koji vodi VGMS, rekao je da zapažanja tima i nedavne studije modeliranja ukazuju na to da će topljenje glečera u ovom vijeku biti brže nego što je predviđeno u posljednjoj procjeni stručnjaka za klimatske promjene IPCC Ujedinjenih nacija.

Zbog toga se suočavamo sa većim porastom nivoa mora do kraja ovog vijeka nego što se ranije očekivalo – rekao je on za AFP, dodajući da će gubitak glečera takođe uticati na zalihe slatke vode, posebno u Centralnoj Aziji i centralnim Andima.

Glečeri su drugi najveći faktor koji doprinosi globalnom porastu nivoa mora – nakon porasta uzrokovanog širenjem morske vode kako se zagrijava.

Skoro dva centimetra porasta nivoa mora koji se pripisuje topljenju glečera od 2000. godine znači da će još skoro četiri miliona ljudi na svjetskim obalama postati podložno poplavama, procjenjuju naučnici.

‘Strategija preživljavanja’

Za sada, manji glečeri najviše doprinose porastu nivoa mora, ali Martin Sigert, profesor na Univerzitetu Ekseter koji nije bio uključen u studiju, rekao je da je istraživanje „zabrinjavajuće“.

To je zato što predviđa dalje gubitke glečera i može pokazati kako ogromni ledeni pokrivači Antarktika i Grenlanda reaguju na globalno zagrijavanje.

Ledeni pokrivači sada gube masu brže – šest puta više nego pre 30 godina – a kada se promijene, prestajemo da govorimo o centimetrima i počinjemo da pričamo o metrima – rekao je on.

Glečeri su decenijama bili ključni pokretači klimatskih promjena izazvanih ljudima, a podaci VGMS-a datiraju više od jednog vijeka.

U 20. vijeku procene su se zasnivale na terenskim mjerenjima na oko 500 glečera.

Nedavno su sateliti omogućili naučnicima da bolje prate promjene u 275.000 glečera na svijetu koristeći kamere, radare, lasere i metode za procjenu Zemljine mase.

U januaru su Ujedinjene nacije rekle da je spašavanje svjetskih glečera važna „strategija opstanka“ za planetu. Da biste to uradili, „morate da smanjite emisije gasova staklene bašte, to je podjednako jednostavno i komplikovano“, rekao je Zemp.

Svaki deseti dio stepena zagrijavanja koji izbjegavamo štedi nam novac, spašava nam živote, štedi nam probleme – dodao je on.

Izvor: N1