Studenti glume i filmske režije na Fakultetu dramskih umjetnosti Univerziteta Crne Gore samoinicijativno su organizovali akciju čišćenja puta do Orlovog krša.

Nakon akcije gradskog zelenila i krčenja šume u okolini Orlovog krša, studenti su odlučili da daju svoj doprinos uređenju prostora i sakupljanja otpada. Studenti su sa zadovoljstvom u korist građana Cetinja i svih stranih i domaćih posjetilaca ovog kulturnog istorijskog spomenika sproveli ovu akciju – kazali su organizatori akcije Radio Cetinju.

U akciji su učestvovali studenti Vuk Vučinić, Luka Stanković, Vuk Kljajević, Damijan Drobnjak, Marija Vujović, Mina Miljanić i Nevena Penava.

Foto: Studenti Fakulteta dramskih umjetnosti

Ministarka pravde u Vladi Srbije Maja Popović donijela je rješenje kojim je dozvoljeno izručenje Alije Balijagića pravosudnim organima Crne Gore, prenosi N1.

Balijagić se sumnjiči za ubistvo Milenke i Jovana Madžgalja kod Bijelog Polja.

Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju tereti ga za krivično djelo teško ubistvo, u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.

Prethodno je, rješenjem Višeg suda u Užicu od 10. januara, koje je postalo pravnosnažno 7. februara, utvrđeno da su ispunjene pretpostavke za izručenje Balijagića, predviđene odredbama ugovora između Srbije i Crne Gore o izručenju i odredbama Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima.

Balijagić je uhapšen Srbiji 21. novembra 2024. godine, poslije skoro mjesec dana skrivanja, a Ministarstvo pravde Crne Gore je 22. novembra dostavilo Ministarstvu pravde Srbije molbu za izručenje Balijagića, radi krivičnog gonjenja.

Izvor: Vijesti/N1

Fondacija “Prof. dr Ernes Erko Kalač“ iz Frankfurta dodijelila je dvadeset četiri jednokratne stipendije učenicima osnovnih i srednjih škola sa teritorije Prijestonice Cetinje.

Za učeničke i sportske rezultate nagrađeni su učenice i učenici Srednje stučne škole: Anđela Ivanović (II razred), Tea Stanojević (II razred), Danilo lvanović (IV razred) i Andrej Abramović (IV razred).

Stpendije su dobile i učenice Srednje likovne škole “Petar Lubarda”: Staša Stević (IV razred), Evelinaa Šatilikina (III razred), Mija Sisoeva (ll razred) i Viktorija Milić (l razred).

Jednokratna stipendija za 2025. godinu pripala je i učenicama i učenicima Osnovne škole “Njegoš”: Aniki Milošević (VIII razred), Aniti Pejović (VIII razred), Matiji Roganoviću (VII razred) i Danilu Milanoviću (VIII razred). Škola je za izuzetnog učenika predložila učenika VI razreda Viktora Mirkovića, a nagrađeni su i Andrej Kasom (V razred) i Vladana Popović (VI razred).

Kad je riječ o učenicima Osnovne škole “Lovćenski partizanski odred”, nagrađene su učenice Vjera Perišić (IX razred), Bojana Đurković (VII razred), Maša Drašković (VII razred) i Janja Nikolić (VII razred).

Istaknuti sportski radnik i humanista, Rožajac prof. dr Ernest Erko Kalač osnivač je i direktor fondacije C&E Bildung und Sport koja dodjeljuje stipendije talentovanoj djeci i sportistima. Fondacija je od 2017. godine aktivna u Crnoj Gori.

Svečanost je održana u prostorijama Agencije za razvoj i podršku poslovanju.

M.S.

Građani i građanke Cetinja i danas će u 17 sati i 26 minuta zaustaviti saobraćaj na magistralnom putu Cetinje–Podgorica, u mjestu Kruševo Ždrijelo. Blokada će trajati sat vremena, nezvanično saznaje Radio Cetinje.

Protest građana organizuje se u znak podrške neformalnoj grupi studenata “Kamo Śutra”, koja traži odgovornost nadležnih za januarsku tragediju na Cetinju.

Obezbijeđen je besplatan prevoz. Kombi će im biti na raspolaganju u 17:05 sati na autobuskoj stanici.

Crna Gora je, nakon dva vijeka, dobila botaničku senzaciju – novu biljku, Petrolamium crnojevicii, koja ne samo da bi mogla postati simbol nacionalne flore XXI vijeka, već i pozicionirati državu na vrh evropske i svjetske botaničke scene.

To je saopšteno na pres konferenciji povodom iznenađujućeg otkrića novog roda (Petrolamium Dragićević, Vuksanović & Surina) i nove vrste za nauku (Petrolamium crnojevicii Dragićević, Vuksanović & Surina) u flori Crne Gore, koju je organizovala Javna ustanova Prirodnjački muzej Crne Gore.

Direktorica Prirodnjačkog muzeja Crne Gore, dr Natalija Čađenović, podsjetila je da ta ustanova u svom depou čuva holotipove i paratipove nekoliko novootkrivenih vrsta sa teritorije Crne Gore, pojašnjavajući da su u pitanju pojedine vrste insekata pećinskih koleoptera i mrava.

Ovo je prilika da sef u kome čuvamo holo i paratipove, bude bogatiji i za herbarski list sa holotipom novog roda Petrolamium. Kad je zadnji put opisana nova vrsta biljke sa teritorije Crne Gore bolje će znati naše botaničarke, ali to sigurno nije bilo nedavno. Tako da je pitanje kada će naredni put Prirodnjački muzej biti bogatiji za holotip nove biljne vrste, a tek novog roda – navela je Čađenović.

Podsjetila je da postoji zakonska obaveza u Zakonu o zaštiti prirode, da istraživači, naučnici, deponuju u Prirodnjačkom muzeju Crne Gore holotip novootkrivene vrste koju su sakupili na teritoriji Crne Gore.

Nažalost, kako nisu predviđene sankcije za nepridržavanje ovoj obavezi, mali broj njih nam se obraćao i dostavljao holotipove. Znamo da su u zadnje tri decenije, uglavnom strani istraživači otkrivali nove vrste najčešće beskičmenjaka i opisivali ih u inostranim naučnim časopisima. Čak se ni svi domaći istraživači, pri otkrivanju novih vrsta, ne pridržavaju ove zakonske obaveze – kazala je Čađenović.

Apelovala je na Agenciju za zaštitu prirode Crne Gore, da takvim pojedincima i timovima ne izdaje dozvole za rad i sakupljanje materijala na teritoriji Crne Gore, a da se carinici i granična policija edukuju vezano za problem ilegalnog iznošenja prirodnjačkog materijala.

Čađenović je ukazala da, Prirodnjački muzej Crne Gore, koji nema baš adekvatne uslove za rad i zbog nedostatka prostora ograničava broj i obim svojih aktivnosti, teži da u svojim zbirkama sakupi što više vrsta koje nastanjuju teritoriju naše države.

Naučni podaci o sakupljenim vrstama koriste se u saradnji sa drugim institucijama u i van Crne Gore, a služe i kao osnova za prezentaciju i promociju našeg biodiverziteta putem izložbi i manifestacija koje organizuje Prirodnjački muzej – rekla je Čađenović.

Kazala je da su izložbe Prirodnjačkog muzeja Crne Gore tražene i da gostuju u regionu, na taj način širimo saznanja o našem prirodnom bogatstvu.

Ovaj podatak o otkriću novog roda, koji može stati u jedan red teksta, može biti osnova za jednu kompletnu novu izložbu, koja takođe može obići čitav region, pa i šire. Sve to zajedno čini od Prirodnjačkog muzeja kulturnu, edukativnu i naučnu ustanovu značajnu za crnogorsko društvo, pri čemu zaposleni u njemu svojim posvećenim radom omogućavaju da Muzej raste kao ustanova i postaje prepoznatljiv u čitavom regionu – istakla je Čađenović.

Samostalna savjetnica u ENEKO centru CANU, dr Snežana Dragićević, kazala je da je ova biljka toliko posebna i jedinstvena da ozbiljno konkuriše endemičnim vrstama poput lovćenskog zvončića u smislu zauzimanja prestola – botanički simbol Crne Gore.

Kao svaka priča sa srećnim krajem, tako je i ova naša počela jednog lijepog majskog dana 2019. godine. Tada, kao kustoskinja u Prirodnjačkom muzeju Crne Gore, zajedno sa kolegom Markom Karamanom, krenula sam prema Štitarima. Razlog je bila jedna pećina koju su naše kolege biolozi i speleolozi sa Univerziteta iz Ljubljane htjeli da posjete u cilju naučno-istraživačkog rada u okviru zajedničkog bilateralnog projekta između naših institucija, finansiranog od strane Ministarstava nauke Crne Gore i Slovenije – navela je Dragićević.

Ona je kazala da, iako se prirodnjačkim istraživanjima bavi od 1997. godine, ovaj kraj joj je bio potpuno nepoznat.

Tokom ekspedicije, usput su nailazili na karakteristične biljke crnogorskog krša, ali pravo iznenađenje uslijedilo je tek na povratku. Sjeli smo u hladovinu starih lipa, a stijena pred nama, gotovo gola, imala je samo jedan mali busen zelene biljke. Privukla me je da ustanem. Na prvi pogled sam shvatila da tako nešto nisam nikad ranije vidjela. Napravila sam nekoliko fotografija i poslala ih dr Snežani Vuksanović, koja je takođe potvrdila da biljka izgleda neobično. Tako je sve počelo – navela je Dragićević.

Kazala je da je nakon prvih analiza, zajedno sa profesorom Boštjanom Surinom iz Prirodoslovnog muzeja iz Rijeke i Peterom Glasnovićem sa Univerziteta u Kopru, potvrđeno da biljka ne pripada nijednom do sada poznatom rodu.

Profesor Boštjan je bio zbunjen, kao i mi. Gledao je fotografije i govorio: ‘Može biti ovaj rod, ali nije zbog ovoga, mogao bi biti onaj, ali ne može zbog onoga… Sneže, ovo je nešto novo i nesvakidašnje, ovo je čudo!’ Tako smo u početku i nazvali biljku – ‘čudo iz Štitara’ – rekla je Dragićević.

Pojasnila je da su nakon višegodišnjih istraživanja i potvrda sa subćelijskog nivoa, konačne rezultate donijele genetske analize iz najsavremenijih laboratorija u Kini. Novi rod i vrsta dobili su ime Petrolamium crnojevicii, u čast Ivana Crnojevića, koji je sa Soko grada branio prijestonicu od neprijatelja“, rekla je Dragićević

Međutim, kako je naglasila Dragićević, prostor na kojem raste ova biljka izuzetno je osjetljiv.

Ovo je jedinstven prostor, sa specifičnim geološkim, morfološkim i klimatskim odlikama. Biljka raste na maloj površini, što je prema IUCN kriterijumima svrstava u kategoriju kritično ugroženih vrsta. Ako budemo ugrožavali njena staništa, posebno sječom šuma, rizikujemo da je izgubimo. Zato pozivam sve, posebno mještane Štitara, Bokova, Kosijera i Đinovića, kao i relevantne crnogorske institucije, da se zajedno dogovorimo i zaštitimo ovu biljku – apelovala je Dragićević.

Poručila je da ćemo imati ako budemo čuvali.

Ovo je naše zajedničko blago i ponos dok je svijeta i vijeka. Ali i velika odgovornost! Ako budemo mudri i pametni, ovaj kraj može postati svjetska atrakcija, zasnovana na posjetama turista i istraživača iz cijelog svijeta – zaključila je Dragićević.

Kustoskinja u Prirodnjačkom muzeju Crne Gore, dr Snežana Vuksanović, pojasnila je da su obavljene morfološke, citogenetičke, molekularne i ekološke analize da bi riješili enigmu od biljke.

Rezultat je novi monotipski rod i vrsta za nauku Petrolamium crnojevicii. Petrolomium je trajnica koja isključivo raste u pukotinama krečnjačkih stijena, što je čini jedinstvenom u velikoj famiji dvousnatica u familji nane. Molekularne i filogenetske analize su pokazale da je Petrolamium zasebna evolutivna loza, sestrinska plemenu Lamieae, koje broji svega nekoliko rodova, od kojih je Lamium rasprostranjen u starom Svijetu, dok su ostala tri roda iz plemena, arealom vezani isključivo za centralnu i istočnu Aziju – navela je Vuksanović.

Pojasnila je da je na taj način zagonetni rod, posle više različitih imena, dobio konačno ime – Petrolamium što je izvedenica od latinskih riječi „petro“ (stijena) – što ukazuje na stanište i Lamium (sestrinski rod).

Ime vrste – crnojevicii smo znali od samog početka istraživanja i tu nije bilo dileme – rekla je Vuksanović.

Upozorila je da se šume sijeku nemilice, navodeći da će sada svi njihovi napori biti usmjereni na zaštitu vrste i šireg lokaliteta.

Petrolamium je kao usko endemični monatipski rodi vrsta procijenjen kao CR kritično ugrožen, shodno kriterijumima IUCN – navela je Vuksanović.

Podsjetila je da se biljni svijet Crne Gore proučava od XIX vijeka i smatra se dobro izučenim.

Uprkos tome i danas se otkrivaju nove biljke za floru Crne Gore, a labaratorijskim radom se izdvajaju i opisuju zanemareni taksoni. Ali, otkriće novog roda i vrste u recentnoj flori Evrope je nezamislivo, jer je ta ekskluziva rezervisana za neke tropske regione Azije, Afrike i južne Amerike. Utoliko više otkriće Petrolamium crnojevicii dobija na značaju i senzaciji! A to što je kosmos odlučio da se ova čudesna biljka ukaže baš sada i baš nama, doživljavam kao nagradu za ljubav i iskrenost u poslu kojim se bavimo. To je velika satisfakcija i čast – kazala je Vuksanović.

Ona se zahvalila svim autorima rada, koji su, kao je istakla, dali nemjerljiv doprinos u osvjetljavanju taksonomskog i flogenetskog statusa ove čudesne biljke.

Kustos Prirodoslovnog muzeja u Rijeci i vanredni profesor Primorskog Univerziteta u Kopru dr Boštjan Surina, kazao je da ukoliko ovu biljku stavimo u širi evropski ili svjetski kontekst i pogledamo kroz botaničku literaturu, uviđamo da u Evropi nema mnogo biljaka koje su se pokazale ovako značajnim otkrićima.

U botaničkoj istoriji Evrope, slična otkrića događala su se uglavnom sredinom XVIII vijeka. Tada su mnoge biljke bile prepoznate kao monotipske, sa jednom vrstom unutar roda. Međutim, kasnija istraživanja pokazala su da takve vrste nisu bile izolovane evolucijske linije, već su pripadale znatno raznovrsnijim rodovima – naveo je Surina.

Ukazao je da ono što ovom nalazu daje posebnu vrijednost su dvije stvari.

Prva je činjenica da je biljka pronađena u Evropi, i to na visokom taksonomskom nivou – na nivou roda. Druga je što je otkrivena upravo u Crnoj Gori, državi koja, iako mala, ima bogatu tradiciju prirodoslovnih istraživanja. Ipak, nakon 200 godina proučavanja flore Crne Gore, ovakvo otkriće potvrđuje da priroda još uvijek skriva svoja iznenađenja – naglasio je Surina.

Smatra da dodatni značaj otkrića leži u činjenici da pripada porodici usnatica (Lamiaceae), kojoj pripadaju biljke poput kadulje (pelim) i vrijeska, inače veoma dobro istražena biljna grupacija.

Kad unutar tako dobro proučene porodice pronađemo novu, evolucijski vrlo izolovanu biljku, onda je jasno koliko je ovo otkriće značajno. Najbliža srodna vrsta Petrolamium crnojevicii živi u najstrože izolovanim uslovima, na Himalajima, na visinama od preko 5000 metara. Ovo nas upućuje na zaključak da je novootkrivena vrsta nešto sasvim posebno i vjerovatno nosi jedinstvenu evolucijsku priču – rekao je Surina.

Zbog toga će, kako je kazao, sljedeći korak istraživanja biti pokušaj preciznog datiranja nastanka biljke, što će omogućiti bolji uvid u njenu evolucijsku istoriju.

Otkriće ovakvog značaja u posljednjih 200 godina nismo imali ne samo u Crnoj Gori, nego ni šire. Sada se Crna Gora ponovo ne nalazi samo na evropskoj botaničkoj karti, već i na svjetskoj – istakao je je Surina.

Izvor: PR Centar

Naučnici upozoravaju. U prosjeku se godišnje izgubi oko 273 milijarde tona leda – što je ekvivalentno potrošnji vode svjetskog stanovništva tokom 30 godina, rekli su istraživači, prenosi N1.

Otapanje glečera u svijetu ubrzano je u posljednjoj deceniji, rekli su naučnici ove nedjelje, upozoravajući da bi u narednim godinama moglo da bude brže nego što se ranije očekivalo i da će podići nivo mora.

Svjetski glečeri, koji su važni regulatori klime, brzo se tope kako se svijet zagrijava.

U prvoj globalnoj procjeni te vrste, međunarodni tim istraživača je otkrio naglo povećanje topljenja tokom protekle decenije, sa oko 36 odsto više izgubljenog leda između 2012. i 2023. nego u godinama 2000. do 2011.

U prosjeku se godišnje izgubi oko 273 milijarde tona leda – što je ekvivalentno potrošnji vode svjetskog stanovništva tokom 30 godina, rekli su oni.

Nalazi su „šokantni“, ali nijesu sasvim iznenađujući jer globalne temperature rastu sa emisijom gasova staklene bašte, rekao je Majkl Zemp, profesor na Univerzitetu u Cirihu, koji je koautor procjene objavljene u časopisu Nature.

Sve u svemu, istraživači su otkrili da su svjetski glečeri izgubili oko pet procenata svoje zapremine od početka vijeka, sa velikim regionalnim razlikama u rasponu od dva procenta gubitka na Antarktiku do čak 40 procenata u evropskim Alpima.

Zemp je rekao da ih regioni sa manjim glečerima brže gube i da mnogi „neće preživjeti ovaj vijek“.

Istraživanje – koje su koordinirali Svjetska služba za praćenje glečera (VGMS), Univerzitet u Edinburgu i istraživačka grupa Earthwave – predstavljalo je pokušaj kombinovanja terenskih i satelitskih mjerenja kako bi se stvorila „referentna procjena“ za praćenje gubitka leda.

Zemp, koji vodi VGMS, rekao je da zapažanja tima i nedavne studije modeliranja ukazuju na to da će topljenje glečera u ovom vijeku biti brže nego što je predviđeno u posljednjoj procjeni stručnjaka za klimatske promjene IPCC Ujedinjenih nacija.

Zbog toga se suočavamo sa većim porastom nivoa mora do kraja ovog vijeka nego što se ranije očekivalo – rekao je on za AFP, dodajući da će gubitak glečera takođe uticati na zalihe slatke vode, posebno u Centralnoj Aziji i centralnim Andima.

Glečeri su drugi najveći faktor koji doprinosi globalnom porastu nivoa mora – nakon porasta uzrokovanog širenjem morske vode kako se zagrijava.

Skoro dva centimetra porasta nivoa mora koji se pripisuje topljenju glečera od 2000. godine znači da će još skoro četiri miliona ljudi na svjetskim obalama postati podložno poplavama, procjenjuju naučnici.

‘Strategija preživljavanja’

Za sada, manji glečeri najviše doprinose porastu nivoa mora, ali Martin Sigert, profesor na Univerzitetu Ekseter koji nije bio uključen u studiju, rekao je da je istraživanje „zabrinjavajuće“.

To je zato što predviđa dalje gubitke glečera i može pokazati kako ogromni ledeni pokrivači Antarktika i Grenlanda reaguju na globalno zagrijavanje.

Ledeni pokrivači sada gube masu brže – šest puta više nego pre 30 godina – a kada se promijene, prestajemo da govorimo o centimetrima i počinjemo da pričamo o metrima – rekao je on.

Glečeri su decenijama bili ključni pokretači klimatskih promjena izazvanih ljudima, a podaci VGMS-a datiraju više od jednog vijeka.

U 20. vijeku procene su se zasnivale na terenskim mjerenjima na oko 500 glečera.

Nedavno su sateliti omogućili naučnicima da bolje prate promjene u 275.000 glečera na svijetu koristeći kamere, radare, lasere i metode za procjenu Zemljine mase.

U januaru su Ujedinjene nacije rekle da je spašavanje svjetskih glečera važna „strategija opstanka“ za planetu. Da biste to uradili, „morate da smanjite emisije gasova staklene bašte, to je podjednako jednostavno i komplikovano“, rekao je Zemp.

Svaki deseti dio stepena zagrijavanja koji izbjegavamo štedi nam novac, spašava nam živote, štedi nam probleme – dodao je on.

Izvor: N1