Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga planira da od 1. maja uvede novi model radnog angažovanja koji će omogućiti jednostavniji način zapošljavanja radnika na poslovima sezonskog ili povremenog karaktera.

To je predloženo radnom verzijom nacrta zakona o pojednostavljenom radnom angažovanju na sezonskim i povremenim poslovima u određenim djelatnostima, a koji precizno uređuje uslove za ovakvo angažovanje, prava radnika, način plaćanja poreza i doprinosa, kao i subvencije koje poslodavci mogu ostvariti, pišu Vijesti.

Izvori Vijesti tvrde da nije u pitanju konačna verzija i da će određena rješenja najvjerovatnije biti korigovana do konačnog predloga.

Definisano je da se iz državnog budžeta plaćaju porezi i doprinosi za stalne sezonce i podsticaji za njihovo angažovanje.

Iz Ministarstva rada kojim rukovodi ministarka Naida Nišić u novembru prošle godine saopšteno je da će se ovaj zakon usvoji do kraja januara i “da narednu sezonu dočekamo spremni, što znači da od marta imamo pripremljene sezonske radnike”.

Vijesti su pitale da li će ovaj zakon biti usvojen do kraja januara, ali iz ovog resora nijesu precizirali rok.

“Predlog zakona o stalnom sezoncu se trenutno nalazi u fazi završnih pregovora socijalnih partnera nakon koje će se organizovati javna rasprava, koja je ključna kako bi se dodatno unaprijedio tekst zakona i uključila zainteresovana javnost. Potreba za donošenjem ovog propisa ogleda se u tome što je Crna Gora turistička destinacija koja zbog toga ima velike ekonomske benefite, naročito u sektoru turizma. Zbog toga se želi postići efikasnije zapošljavanje domaće radne snage za period obavljanja sezonskih poslova, regulisanje zakonodavnog okvira kako bi se omogućila fleksibilnost u ovoj oblasti, kao i aktivno učešće svih relevantnih institucija u sprovođenju ove aktivnosti”, kazali su u Ministarstvu rada.

Iz Ministarstva je objašnjeno da će angažman stalnih sezonaca biti vremenski ograničen na period sezonskih potreba, uz mogućnost ostvarivanja prava u vansezonskom periodu.

“Pored toga, zakon ima za cilj suzbijanje sive ekonomije i omogućavanje fleksibilnijeg angažovanja radne snage. Ovim zakonom se uređuje pojednostavljen način radnog angažovanja fizičkih lica na sezonskim i povremenim poslovima, što uključuje elektronsko prijavljivanje i efikasnije zapošljavanje, kako domaće, tako i strane radne snage. Očekuje se da zakon doprinese unapređenju poslovnog ambijenta i tržišta rada u Crnoj Gori. Ministarstvo ulaže napore da zakon bude usvojen i spreman za primjenu do ove turističke sezone, čime će se omogućiti značajna poboljšanja u oblasti sezonskog zapošljavanja”, kazali su u tom Vladinom resoru.

Izvor: Vijesti

Ministarstvo finansija, koje Rješenjem o privremenom finansiranju za januar obezbjeđuje sredstva za funkcionisanje države tokom ovog mjeseca, upozorilo je da hitno treba usvojiti budžet za ovu godinu da bi se izbjegla šteta po državu i njene građane.

“Urgentna je potreba da Skupština usvoji budžet države u najkraćem mogućem roku, da bi se osigurala fiskalna stabilnost, nastavak reformskih procesa i ispunjavanje međunarodnih obaveza”, navodi se u saopštenju Ministarstva.

Iz Ministarstva su rekli da je ova godina izazovna, a neusvajanje budžeta i privremeno finansiranja mogli bi, u značajnoj mjeri, otežati funkcionisanje države i dovesti u pitanje blagovremeno finansiranje svih obaveza. Pravovremeno djelovanje od ključnog je značaja za očuvanje ekonomskog prosperiteta i stabilnosti.

“Ukazujemo da privremeno finansiranje smanjuje raspoloživa sredstva za realizaciju planiranih reformi, kapitalnih projekata i redovnih aktivnosti institucija”, dodaje se u saopštenju.

Poseban izazov predstavlja obezbjeđivanje likvidnosti države, imajući u vidu da se kroz usvajanje budžeta i odluke o zaduživanju, stvaraju pretpostavke za obezbjeđivanje izvora finansiranja za redovno servisiranje obaveza države.

“Bez usvojenog budžeta i odluke o zaduživanju, država se oslanja na redovne prihode i prenesena sredstva na depozitima, koja nijesu dovoljna za redovno servisiranje svih obaveza, jer u ovoj godini imamo i naslijeđeni stari dug od oko 820 miliona EUR koji se mora vraćati”, kazali su iz Ministarstva.

Nemogućnost pravovremenog servisiranja javnog duga, kako se navodi, može ugroziti bonitet države i dovesti do smanjenja kreditnog rejtinga, što bi dodatno otežalo finansiranje i povećalo troškove zaduživanja.

“Dužni smo da ukažemo na sve ove izazove koji proističu iz neusvajanja budžeta i privremenog finansiranja, nakon što Skupština, zaključno sa 31. decembrom prošle godine, nije usvojila Zakon o budžetu za ovu godinu. U skladu sa tim, proističe zakonska obaveza Ministarstva finansija da do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa jedne dvanaestine stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”, objasnili su iz Ministarstva.

U kontekstu utvrđivanja izdataka koji su raspodijeljeni potošačkim jedinicama, pojedine potrošačke jedinice, čije finansiranje je zakonska obaveza, osnovane su u drugoj polovini prošle godine. Takođe, izdaci koji predstavljaju zakonsku obavezu, takozvani mandatorni izdaci, za koje se radi usklađivanje sa ekonomskim tokovima ili godinama staža, kao i drugi mandatorni izdaci utvrđuju se na osnovu primjene stvarnog obračuna, uz napomenu da je stvarni obračun ovih izdataka, već u decembru prošle godine, bio veći od jedne dvanaestine, odnosno stvarnih izdataka prosjeka iz prethodne godine.

“Pored toga, servisiranje javnog duga, koje je zakonska obaveza, zahtijeva pravovremeno izvršenje prema definisanoj dinamici, pri čemu su troškovi otplate duga u ovoj godini, značajno veći u odnosu na prethodnu. Ova situacija dodatno smanjuje raspoloživa sredstva za realizaciju planiranih reformi, kapitalnih projekata i redovnih aktivnosti institucija”, rekli su iz Ministarstva.

Neusvajanje budžeta, kako su ocijenili, onemogućava donošenje godišnjih i srednjoročnih planova, uključujući planove javnih nabavki i kadrovskog plana, zbog čega može doći do odlaganja primjene značajnih aktivnosti, kao što su kapitalni projekti, reformski procesi i slično, a što može imati negativne efekte na cjelokupni makroekonomski i fiskalni ambijent i ostvarenje planiranih makrofiskalnih projekcija.

“Kao što smo ukazali, odugovlačenjem usvajanja budžeta može se ugroziti redovno finansiranje obaveza prema građanima i partnerima. Naglašavamo da je u ovoj godini za otplatu duga iz prethodnog perioda potrebno obezbijediti oko 820 miliona eura, od čega najveći dio dospijeva već u aprilu za isplatu državnih obveznica emitovanih na međunarodnom tržištu 2018. godine u iznosu od 500 miliona eura”, precizira se u saopštenju.

Pored navedenog, neophodno je osigurati sredstva za obaveze po osnovu kreditnih aranžmana sa Svjetskom bankom iz 2018. i 2020. godine, u iznosu od oko 55 miliona eura, kineski kredit iz 2014. godine, u iznosu od oko 60 miliona eura, kredit kod Dojče banke iz 2023. godine, u iznosu od oko 40 miliona eura, kao i kredit kod MMF-a za finansiranje budžeta, usljed kovid-19 iz 2020. godine od oko 20 miliona eura.

“Takođe, neusvajanje budžeta ugrožava implementaciju EU Reformske agende – Plana rasta za Zapadni Balkan, koji Crnoj Gori omogućava pristup finansijskoj podršci u iznosu od oko 400 miliona eura. Ova sredstva su ključna za sprovođenje reformi važnih za evropsku integraciju, a njihova realizacija zahtijeva usvajanje zakonskih pretpostavki definisanih godišnjim budžetom”, zaključuje se u saopštenju.

Izvor: MINA

Ministarstvo zdravlja planira da na Cetinju otvori besplatni socijalni servis za građane kojima je potrebna psihosocijalna podrška, kazao je Radiju Crne Gore generalni direktor Direktorata za zdravstvenu zaštitu Ognjen Delić.

“Ono što nam je u daljem planu je da napravimo ustanovu po tipu kuća zdravlja na Cetinju koja bi bila centar integrisane podrške građanima, uključujući psihološku podršku, psihijatrijsku pomoć, edukativne programe za roditelje, nastavnike i građane, programe prevencije, nasilje i promociju zdravih stilova života”, kazao je Delić.

Ministarstvo je organizovalo edukativne sastanke sa cetinjskim prosvjetnim radnicima kako bi đacima koji se od ponedjeljka vraćaju u školske klupe, pružili psihološku podršku zbog tragedije koja je zadesila Prijestonicu 1. januara.

“Ti profesori treba i da dočekaju djecu koja treba da krenu od ponedjeljka u školu. Profesori su spremni zajedno sa psiholozima da kompletno djecu dočekaju i da razgovaraju sa njima. Da imaju i sa djecom neki psihološki debrifing. Dogovor je da se odrade sve službe opet sa psiholozima, i ako bude bilo potrebe sa psihijatrima. U suštini, otvorili smo naše ustanove, ali smo i naše stručnjake poslali”, rekao je Delić.

Od značaja je, kaže, da su se psihijatri i psiholozi odmah nakon ovih dešavanja javili i da su pojačani kapaciteti Centra za mentalno zdravlje u Cetinju.

“Građani Cetinja, kojima će biti potrebna psihološko-psihijatrijska pomoć bez uputa, moći će da se jave u bilo koju zdravstvenu ustanovu širom Crne Gore. Radićemo i edukaciju ljekara i patronažnih tehničara u saradnji sa socijalnim radnicima zdravstvenih ustanova i službom socijalnog staranja. Izrađen je program mentalnog zdravlja. Imali smo intenzivnu komunikaciju sa profesorom Latasom koji je bio na čelu grupe koja je vodila program oporavka u Srbiji, nakon njihovih nemilih događaja. U komunikaciji smo sa ljudima koji dolaze iz SAD-a i pravimo komunikaciju i sa Vladom Norveške”, kazao je Delić.

Da je SOS linija za psihološku pomoć i podršku bila itekako potrebna, najbolje potvrđuje preko 300 poziva. Najviše građana javlja se iz Podgorice i Cetinja, ističe psihološkinja Branka Nikočević koja je uključena u rad linije.

“Nama se uglavnom javljaju zabrinuti roditelji, javljaju nam se ljudi koji žele da dobiju neke informacije, podršku, koji su anksiozni, koji su pod stresom, koji se ne osjećaju sigurno i kojima je ovaj događaj reaktivirao neke prethodne traume ili negativna iskustva kroz koja su prolazili”, objašnjava Nikočević.

Apeluje na građane kojima je potrebna pomoć da svakog radnog dana od 9 do 18 sati pozovu broj 1555.

“Apelujem da se jave svi ljudi koji osjećaju neku emociju visokog intenziteta, ako se osjećaju anksiozno, uplašeno, da nisu sigurni, ako se osjećaju bespomoćno, ako su veoma zabrinuti ili u stanju nekog visokog stresa. Mi smo tu da im pomognemo da odrade određene tehnike i metode kako bi došli do emocionalne stabilizacije, da im kreiramo nekako prostor kroz aktivno slušanje, empatiju i solidarnost, da se osjećaju sigurno da govore o nekom problemu ili izazovu sa kojim se suočavaju. I na kraju, postoji potreba da ih uputimo na neke dalje resurse u zajednici u okviru Centra mentalnog zdravlja ili Kliničkog centra”, ističe Nikočević.

Psihološkinja zaključuje da će nastojati da ukažu donosiocima odluka na to da je neophodno zadržati SOS liniju za psihološku pomoć i podršku.

Izvor: Portal RTCG

Vrijeme u Crnoj Gori sjutra će biti pretežno sunčano, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.

Na sjeveru, ujutru umjeren mraz, a tokom dana po kotlinama duže zadržavanje magle ili niske oblačnosti.

Vjetar slab do umjeren, lokalno i pojačan, sjeverni i sjeveroistočni.

Jutarnja temperatura vazduha od -10 do 6, najviša dnevna od 4 do 17 stepeni.

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Cetinje su, vršeći pojačane aktivnosti iz svoje nadležnosti usmjerene protiv članova organizovanih kriminalnih grupa, njima bliskih i operativno interesantnih lica, u cilju pronalaska oružja u ilegalnom posjedu, sprečavanja vršenja krivičnih djela i prekršaja i osiguravanja bezbjednosti građana, izvršili pretrese kod lica P.Ž. i I.S. – saopšteno je večeras iz Uprave policije.

Kako navode, policija je kod I.S. pronašla pet komada pušaka koje su oduzete i u odnosu na koje će protiv I.S. biti pokrenut upravni postupak, a on je prethodno bio procesuiran po Zakonu o javnom redu i miru zbog drskog ponašanja.

Policijski službenici ovog Odjeljenja su, kako stoji u saopštenju, preduzimajući aktivnosti iz svoje nadležnosti, procesuirali lice koje je uputio riječi prijeteće sadržine jednom ženskom licu, a u odnosu na više lica po njihov život i tijelo.

Naime, N.C. se sumnjiči za krivično djelo ugrožavanje sigurnosti i on je po nalogu tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Cetinju lišen slobode – rečeno je iz Uprave policije.

Učenici, čije su porodice korisnici materijalnog obezbjeđenja ili ostvaruju neka druga prava iz oblasti socijalne zaštite, mogu i nakon punoljetstva dobijati dječiji dodatak, dok god pohađaju redovno srednju školu, saopšteno je iz NVO “Udruženje Roditelji”.

Podsjećaju da je ostvarivanje ovog prava predviđeno Zakonom o socijalnoj i dječijoj zaštiti, a da bi prolongirali dobijanje dodatka za djecu, koje se po automatizmu djeci obustavlja nakon punoljetstva, potrebno je da roditelj/staratelj čija porodica dobija naknadu za MOP dostavi Centru za socijalni rad dokaz o redovnom školovanju, odnosno potvrdu iz škole. Pravo se može ostvariti do roka propisanog za školovanje.

Prema odredbama Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti, pravo na dodatak za djecu može ostvariti dijete do navršene 18. godine života; kao i dijete koje je korisnik materijalnog obezbjeđenja, dodatka za njegu i pomoć, lične invalidnine ili je bez roditeljskog staranja.

Pravo na dodatak za djecu do 18. godine života (člana 42 stav 1) ostvaruje se do navršene 18. godine života, ako je dijete na redovnom školovanju.

“Izuzetno od stava 1 ovog člana, pravo na dodatak za djecu ostvaruje dijete poslije navršene 18. godine života ako je na redovnom školovanju u srednjoj školi, do kraja roka propisanog za to školovanje. Dijete korisnik materijalnog obezbjeđenja i dijete bez roditeljskog staranja, od 15 do navršene 18. godine života, koje nije na redovnom školovanju, ostvaruje pravo iz stava 1 ovog člana ako je na evidenciji Zavoda za zapošljavanje. Dijete iz člana 42 stav 1 tačka 6 ovog zakona ostvaruje pravo na dodatak za djecu od dana zasnivanja radnog odnosa roditelja, usvojioca, staraoca ili hranitelja najduže devet mjeseci, ako ispunjava uslove propisane ovim zakonom”, navodi se, između ostalog, u Zakonu.​​

Mjesečni iznos dodatka za dijete je 30 eura, a za one čije su porodice korisnici materijalnog obezbjeđenja 44 eura. Korisnici dodatka za njegu i pomoć dobijaju 52 eura, a korisnici lične invalidnine 60 eura. Dodatak za djecu bez roditeljskog staranja 60 eura. Dijete koje ispunjava uslove na dodatak za djecu po više osnova ostvaruje to pravo po povoljnijem osnovu.