Pljevlja se danas prepoznaju i po Termoelektrani i Rudniku uglja, a nekad u tom gradu – kao i većini ostalih bilo je puno većih i manjih fabrika. Zapošljavale su desetine hiljada radnika i hranile cijelu Crnu Goru. Sudbina skoro svih do dvije hiljadite bila je ista – gašenje.
Slobodan Čolaković je u potrazi za poslom napustio rodni grad i zaposlio se u Obodu. Danas za sebe kaže da je Cetinjanin podjenako koliko i Nikšićanin.
Došao kao mlad, gdje me Nikšić odgajao, a Cetinje me skućilo i ostao sam u ovaj grad, u mom srcu u istim komorama je i Cetinje i Nikšić – kazao je Čolaković.
Dvadeset pet godina provedenih u Obodu donijele su mu mnogobrojna prijateljstva, a tu je stvorio i porodicu. Nakon gašenja fabrike ostala su samo sjećanja i kosturi zgrada koje su nijemi svjedoci jednog vremena.
Obod je bio grad u gradu i u jednom momentu zapošljavao je 5000 radnika.
Radilo se u dvije smjene. Išla je rijeka ljudi iz fabike kući, druga rijeka u fabriku. Veliki je priliv stanovništva bio i sa sjevera Crne Gore, došao veliki broj ljudi koji je radio tu, i praktično su bili ljudi koji su došli sa sela – priča Čolaković.
Tako smo zbog raskida sa Jugoslavijom, raskinuli i sa svjetski poznatim brendovima. Sela ostala bez ljudi, država bez fabrika. Danas umjesto fabrika proizvodnje imamo nažalost tek poneku fabriku znanja i u njima IT stručnjake.
Za razliku od velikih pogona, i rada u više smjena moderni poslovi ne zahtijevaju konstantan rad u kancelraiji.
Njisam ograničen fizički prostorom, mogu da radim i iz inostranstva, od kuće, sve zavisi od zadataka, ali je bitna efikasnost. U IT it je kako se odradi a ne gdje i za koliko sati – priča IT stručnjak Jovan Radnić.
Komfor svog posla Jovan ne bi mijenjao za Slobov nekadašnji radni dan u Obodu.
Ne bih se mijenjao, iz tog razloga samo ta mobilnost utiče i na razvoj profesionalni – smatra on.
I ne kaže se slučajno da svako vrijeme nosi svoje breme. Potvrda tome je i ova naša priča kojom se prisjećamo koliko je crnogorska industrija bila jaka, ali i opominje da moderno doba traži nova zanimanja i strategiju razvoja sjevera koji je najveći gubitnik.
Izvor:RTCG
