Rast plata planiran programom “Evropa sad 2” će vjerovatno imati uticaja na inflaciju, ali povećanja nisu tolika kao kod “Evrope sad 1”, pa očekujemo da taj uticaj bude blaži.

To je tokom predstavljanja Redovnog ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan, kazao ekonomista Svjetske Banke za Crnu Goru Milan Lakićević.

On je pojasnio da Crna Gora većinom uvozi svoju inflaciju, ali i da domaći faktori mogu da imaju uticaj. Upitan o uticaju “Evrope sad 2” koja zvanično počinje od 1. novembra, on je naveo da Svjetska banka očekuje da će fiskalni deficit biti blago veći nego što je planirano fiskalnom strategijom.

“Vjerovatno će imati uticaja. Taj iznos povećanja zarada neće biti u tolikoj mjeri koliko smo vidjeli u neto povećanju zarada u “Evropi sad” 1, tako da očekuje stoga i blaži uticaj na inflaciju. Naše projekcije pokazuju da će deficit biti blago veći u odnosu na ono što je predviđeno fiskalnom strategijom, mi očekujemo da će deficit budžeta opšte Vlade u sljedećoj godini iznositi 4,1 odsto i da će se u narednom trogodišnjem periodu, javni dug kretati do 64 ili 65 odsto. Očekujemo i da će deficit od 4,1 odsto u prvoj godini primjene, blago opadati u narednim godinama, do nekih 3,5 odsto u 2028. godini”, naveo je Lakićević i naglasio da je Svjetska banka imala konzervativniji pristup u analizi ove reforme.

Naveo je da će “Evropa sad 2” sigurno uticati na deficit jer je riječ o sveobhuvatnoj reformi. Dodao je da su kompenzatorne mjere koje su predložene za smanjenje deficita, neke od mjera politike kao što je povećanje dijela PDV-a, akciza, ali i da se veliki broj mjera odnosi na bolju implementaciju programa.

“Način na koji će se uspjeti potpuno kompenzovati gubici prihoda će u velikoj mjeri zavisiti od implementacije predloženih mjera. Očekujemo da predložene mjere neće moći u potpunosti da nadomjeste gubitak prihoda, međutim isto tako ne vidimo da će taj gubitak biti toliko značajan, da može da ugrozi javne finansije”, istakao je Lakićević.

On se osvrnuo i na strane direktne investicije u Crnoj Gori i istakao da su sada na nižem nivou nego što su prethodno bile, ali da su i dalje visoke. Naglasio je da Svjetska banka predviđa da će one ostati na nivou od sedam odsto, ali da je to teško predvidjeti. Istakao je da su ranija sniženja svjetskih banki na visine referentnih kamatnih stopa zbog inflacije u 2022. godini, urodile plodom pa su niži i troškovi finansiranja.

Usporavanje inflacije trend

Lakićević je naveo da nisu analizirali uticaj državne akcije “Limitirane cijene”, kroz koju su ograničene marže, ali da je u septembru zabilježena negativna stopa inflacije od 0,4 odsto, što znači da su cijene u odnosu na avgust kako kaže, opale.

“Usporavanje inflacije je trend koji vidimo u svim zemljama Zapadnog Balkana i u Evropi. Sada vidimo da je inflacija pala ispod targetirane vrijednosti od 2 odsto koju ima Evropska centralna banka, i očekuje se da će smanjiti visinu referentne kamatne stope”, naveo je on.

Istakao je da je Svjetska banka početkom oktobra, odobrila kredit od 80 miliona eura Crnoj Gori. Naglasio je da je ovaj kredit prvi dio serije, odnosno da će Vlada vjerovatno, tokom sljedeće godine uzimati još jedan kredit.

Na pitanje koliko je realno da Crna Gora ispuni ciljeve iz Plana rasta za Zapadni Balkan, Lakićević je naveo da je taj plan prilično ambiciozan ali da očekuju da se najvažnije reforme stave na prvo mjesto, te da će cjelokupan proces zavisiti od narednog četvorogodišnjeg rasta, jer se Plan odnosi na period do 2027. godine.

Rast ubrzao, putanje različite

Prema prezentaciji o Izvještaju za Zapadni Balkan, rast u ovom regionu je ubrzao ali ekonomska aktivnost ima različite trendove, pa potrošnja pokreće rast u nekim zemljama dok ga spošljašnji i fiskalni izazovi ograničavaju u drugim.

Ističe se i da inflacija usporava ali smanjenim tempom, te da bazna inflacija ostaje visoka što stvara pritiske na plate. Navodi se i da će se fiskalni deficiti povećati u ovoj godini, nakon tri godine konsolidacije.

“Procjenjuje se da će ekonomski rast Crne Gore usporiti na 3,4 odsto u 2024. godini, nakon tri godine snažnog rasta, što je između ostalog uzrokovano i padom dolazaka i noćenja turista, prvenstveno ruskih (-30 odso)”, ističe se u dokumentu.

Zaposlenost na Zapadnom Balkanu je kako se navodi, dostigla istorijski maksimum a stopa nezaposlenosti, najniži nivo u prošloj godini. Ističe se i da su realne prosječne plate nastavile rast, dok je povećanje minimalnih penzija uticalo na rast prosječne realne penzije od 21 odsto, u prvih osam mjeseci ove godine.

“Deficit se proširio zbog rastućeg trgovinskog deficita usljed sporijeg izvoza i opadajućih neto prihoda. Rast kredita je bio snažan u 2024. godini, naglo ubrzavajući od marta dok su nekvalitetni krediti značajno opali, ali i dalje ostaju najviši u Zapadnom Balkanu”, ističe se u prezentaciji.

Dodaje se i da je centralna Vlada ostvarila fiskalni suficit od 1,25 procenata BDP-a u prvih osam mjeseci dok je javni dug blago porastao, zbog emitovanja obveznice u martu. Piše i da će zadržavanje dinamike rasta zahtijevati jaču ekonomsku integraciju i strukturne reforme.

IZVOR: Vijesti

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da su rezultati popisa u Crnoj Gori, koji je unutrašnja stvar zemlje, pokazali da je srpski narod u regionu razumio da samo očuvanjem nacionalnog, kulturnog, jezičkog identiteta i ćiriličkog pisma može da opstane.

„To je dobra poruka za nas u Srbiji, ali i za one koji su mislili da mogu brutalnim pokušajima da ospore pravo srpskog naroda na identitet i jezik. Ti pokušaji pokazali su se kao neuspješni“, konstatovao je Vučić u izjavi novinarima na obilježavanju Dana Bezbjednosno-informativne agencije.

Vjeruje, kaže, da će ekonomskim napretkom i ekonomskim povezivanjem “srpskom narodu u regionu omogućiti da uvijek čuva svoje interese i obezbijedi sigurnu budućnost za svoju djecu”.

Naveo je da sve najbolje želi Crnoj Gori i srpskom narodu. 

IZVOR: RTCG

Gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković, zamjenica gradonačelnika Ana Novović i sekretarka Sekretarijata za obrazovanje, sport i mlade Jelena Milić, priredili su svečani prijem za atletičara Sergeja Martinovića, koji je nedavno na Pionirskom atletskom šampionatu Crne Gore osvojio čak četiri zlatne medalje.

Gradonačelnik Đurašković je čestitao Martinoviću na medaljama, pohvalio njegove sportske rezultate i izrazio nadu da će nastaviti da predstavlja naš grad na dostojanstven način. Prijem je bio prilika da se istakne njegova predanost sportu i naporan rad koji ga je doveo do ovog uspjeha.

Tokom prijema, Martinović je podijelio svoje planove za budućnost, uključujući pripreme za nova takmičenja i ciljeve koji su pred njim. Gradonačelnik je obećao nastavak podrške, naglašavajući važnost ulaganja u sport i razvoj mladih talenata, saopštili su iz gradske uprave.

Sergej Martinović bavi se atletikom od svoje šeste godine. Osvojio je brojne medalje na domaćim i međunarodnim takmičenjima. Na nedavnom Pionirskom atletskom šampionatu Crne Gore osvojio čak četiri zlatne medalje i to u trkama na 60 i 100 metara, kao i u trkama na 100 i 300 metara sa preponama.

Početak istorijskog nastupa u Drugoj ligi za rukometašice Starsa bio je perfektan.

Cetinjanke su u uvodna dva kola upisale dvije ubjedljive pobjede, a danas će na svom parketu ugostiti ekipu Feniksa iz Podgorice.

Ekipa koju sa klupe predvodi Draško Kaluđerović sastavljena je od djevojčica sa Cetinja starosti od 13 do 16 godina, pa je sam nastup u Drugoj ligi veliki uspjeh.

Iz cetinjskog kluba pozvali su ljubitelje rukometa da dođu u što većem broju i podrže najmlađu ekipu u ligi u pohodu na treći trijumf.

Današnja utakmica u Sportskom centru igra se od 17 sati.

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) projektuje da će u naredne četiri godine cijene struje za distributivne potrošače, što uključuje i domaćinstva, prosječno rasti šest odsto godišnje, navodi se u četvorogodišnjem poslovnom planu energetske kompanije, datiranom u prvom dijelu ove godine, a koji je u posjedu Akcije za socijalnu pravdu (ASP).

Za nekoliko sedmica trebalo bi, kažu u ASP-u da bude poznato da li će za domaćinstva doći i za koliko, do uvećanja cijene struje, koja je trebalo da poskupi još od ove godine, ali je to bilo spriječeno u posljednji čas.

“U 2024. godini nije planiran rast cijene aktivne električne energije za distributivne potrošače, dok je u periodu 2025-2028 godina planiran rast po 6 odsto u odnosu na prethodnu godinu“, projekcija je EPCG iz poslovnog plana.

Kako navode u saopštenju ASP-a, aktivna električna energija jedna je od komponenti tarife za utvrđivanje cijene struje za distributivne potrošače. Ostale komponente su reaktivna energija, angažovanje mrežnog kapaciteta, naknade za gubitke u mreži, za operatora tržišta i za obnovljive izvore energije (OIE).

“EPCG projektuje da će cijena aktivne energije za domaćinstva sa jednotarifnim i dvotarifnim brojilima sa oko 43 eura po megavatu u ovoj godini, do 2028. godine dostići cijenu od oko 54 eura po megavatu. U isto vrijeme, cijena otkupa električne energije iz OIE formirana je za ovu godinu po 85 eura po megavatu, za narednu godinu je pretpostavka oko 88 eura po megavatu, u 2026. je nepunih 91 eura, godinu kasnije oko 94 eura, a 2028. godine bezmalo 97 eura za megavat. Ove cijene se zasnivaju na planu i informacijama Crnogorskog operatora tržišta električne energije. U profitabilnom poslu proizvodnje struje iz OIE, uz garantovane subvencije i otkup struje, su većinom lica povezana sa bivšom vlašću Demokratske partije socijalista”, navode u ASP-u.

Dodaju da je za ovu godinu cijena električne energije za pokrivanje distributivnih gubitaka Crnogorskom elektrodistributivnom sistemu (CEDIS) predviđena u iznosu od oko 100 eura po megavatu.

“CEDIS je kćerka kompanija EPCG i njeno poslovanje je kao regulisana djelatnost na računima potrošača, dok dio gubitaka u distribuciji direktno pada na njihov teret. Zahvaljujući problematičnim metodološkim pravilima Regulatorne agencije za energetiku cijena struje za pokrivanje gubitaka je znatno veća, nego što je to opravdano da bude. Takođe, od takozvanih direktnih potrošača za Uniprom je godišnje predviđena isporuka oko 19 gigavata struje po cijeni od oko 47 eura po megavatu, u narednoj godini projekcija je 50 eura po megavatu, a do 2028. godine ta cijena bi dostigla nepunih 60 eura po megavatu.

IZVOR: RTCG

Povodom 17. oktobra – Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti, crnogorska porodica iz Berlina obezbijedila je donaciju vaučera za dvije hiljade socijalno ugroženih porodica iz svih crnogorskih opština. Distribucija pomoći biće obavljena posredstvom opštinskih organizacija Crvenog krsta, prema utvrđenim kriterijumima, čime se osigurava pravična i transparentna podjela, saopšteno je iz gradske uprave.

Ova humanitarna akcija realizuje se na inicijativu gradonačelnika Prijestonice Cetinje Nikole Đuraškovića i predsjednika Opštine Bar Dušana Raičevića.

Međunarodni dan borbe protiv siromaštva podsjeća na odgovornost države i društva da posebnu pažnju posvete onima kojima je pomoć najpotrebnija, a Prijestonica Cetinje i Opština Bar ovom prilikom žele istaći neophodnost pronalaženja sistemskih rješenja za ublažavanje siromaštva i socijalne isključenosti velikog broja građana u Crnoj Gori – navodi se u saopštenju.

Ističu da donacija crnogorske porodice iz Berlina naglašava značaj solidarnosti i humanitarnog djelovanja kao ključnih principa za smanjenje nejednakosti i marginalizacije u društvu.

Podrška ugroženim porodicama je još jedan korak u pravcu stvaranja pravednijeg društva u kojem niko ne smije biti zanemaren. Ova inicijativa doprinosi jačanju svijesti o važnosti filantropije i humanitarnog rada, uz istovremenu posvećenost Prijestonice Cetinje, Opštine Bar i donatora ka unaprjeđenju životnih uslova najugroženijih građana – zaključili su iz gradke uprave.