Foto: RTV Cetinje
Pjevač i kantautor, miljenik muzičke scene širom Balkana, čiji su zaštitni znak emotivne, ljubavne balade, nakon godinu dana vratio se na Cetinje i Dvorski trg, ovoga puta u „Novogodišnjoj priči“.
Odlično raspoloženi Sergej Ćetković koncert je ispunio starim dobrim pjesmama, ali i sasvim novim, sa sedmog studijskog albuma.
Na bezrezervnu podršku publike jedan od najpopularnijih pop pjevača gleda kao na dragocjenost koju čuva i cijeni.
Crnogorski pop pjevač koji je ovoga mjeseca obilježio 25 godina uspješne karijere, koncert je otvorio pjesmom simboličnog naziva „Dolazim“, sa posljednjeg albuma „Kofer”.
Cetinjska publika pjevala je uglas sa crnogorskim šarmerom, velikim romatičarom i umjetnikom.
„Nek te ljubav dočeka“, „Ljubav“, „Oči nikad ne stare“ , „Pusti probleme“, „Zar je kraj“, „Bar da odeš, „ Moj svijet“, „Korov“, „Hiljadu razloga”, „Dva minuta”, „Još volim te”, samo su neki od hitova koje je Ćetković pjevao, tokom dvočasovnog koncerta.
Kraj koncerta bio je rezervisan za pjesme „Pola moga svijeta” i „Pogledi u tami”, koja je obilježila njegovu karijeru.
Ćetković je do sada objavio sedam studijskih albuma i tri kompilacije, a predstavljao je i 2014. godine Crnu Goru na Eurosongu. Jedini je crnogorski predstavnik koji se plasirao u finale ovog evropskog muzičkog takmičenja.
N. K.
Među testiranim dobrovoljnim davaocima krvi u prošloj godini, otkrivena je jedna HIV pozitivna osoba, pokazuju podaci Ministarstva zdravlja (MZ).
U Zavodu za transfuziju krvi lani su na HIV testirana 18.992 dobrovoljna davaoca krvi, od čega je 5.157 novih davalaca.
Po drugim različitim osnovama (dobrovoljno, anonimno, po uputu i dr.), u službama koje dostavljaju podatke o testiranju, na HIV su testirane 8.092 osobe, pa stopa testiranja iznosi 13,2 na 1.000 stanovnika (isključujući dobrovoljne davaoce krvi). Od ovog broja testiranih na HIV, u Centru za medicinsku mikrobiologiju Instituta za javno zdravlje Crne Gore, testirano je 6.479 osoba – podaci su resora zdravlja.
U prošloj godini registrovana su 33 nova HIV slučaja, od kojih je 12, u trenutku uspostavljanja dijagnoze, bilo u AIDS statusu. Četiri novodijagnostifikovana slučaja HIV/AIDS-a u ovoj godini su ženskog pola.
Pored novodijagnostifikovanih slučajeva, u Crnoj Gori je registrovana još 21 HIV inficirana osoba (sa regulisanim pravnim statusom boravka), kod kojih je tokom prethodnih godina dijagnostikovana HIV infekcija u zemlji porijekla a koje su u Crnoj Gori tokom 2023. godine nastavile sa liječenjem.
Skoro svaki drugi HIV pozitivni imao sidu u trenutku otkrivanja infekcije
Crna Gora je HIV/AIDS program uvela 1985. godine, kao dio programa bivše Republike Jugoslavije, četiri godine prije nego je registrovan prvi slučaj HIV infekcije u Crnoj Gori. Od početka epidemije 1989. godine, do kraja 2023. godine, registrovano je ukupno 425 osoba inficiranih HIV-om. Od ukupnog broja registrovanih, 30 osoba je sa prethodno dijagnostikovanom HIV infekcijom u zemlji porijekla koje u Crnoj Gori, uz regulisan status boravka, nastavile sa liječenjem.
Uzimajući u obzir samo novodijagnostifikovane osobe, tj. ne uključujući osobe sa prethodno dijagnostikovanom infekcijom u zemlji porijkela, od ukupnog broja osoba inficiranih HIV-om, 46 odsto je u momentu otkrivanja infekcije bilo u stadijumu AIDS-a. U istom periodu 69 osoba je umrlo od AIDS-a – navodi se u programu.
Od side su lani preminule dvije osobe.
Prema podacima iz prispjelih prijava, kod 70 odsto novodijagnostifikovanih, put prenosa infekcije je seksualni kontakt (u 42 odsto slučajeva se radi o muškarcima koji imaju seksualne odnose s muškarcima), u 24 odsto slučajeva je do infekcije došlo usljed injektiranja droga, dok je kod ostalih šest odsto put prenosa infekcije nepoznat – navodi se u Programu za borbu protiv HIV/AIDS za period od 2024. do 2026. godine.
Najveći broj novih HIV/AIDS slučajeva registrovan je na teritoriji opštine Podgorica (18), zatim u Bijelom Polju (četiri) i Baru (tri slučaja).
Prema podacima Klinike za infektivne bolesti Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u 2023. godini antiretrovirusnu terapiju (ART) započelo je 29 HIV inficiranih osoba i još 21 osoba sa prethodno dijagnostikovanom infekcijom i započetom antiretrovirusnom terapijom u zemlji porijekla.
Na kraju 2023. godine u Crnoj Gori je na antiretrovirusnoj terapiji (ART) bilo 275 osoba (svi iznad 15 godina starosti). Broj virusnih kopija manji od 200 u mililitru krvi (suprimiran viral load) dostignut je kod 96 odsto osoba koje su na terapiji. Terapijski protokol koji se koristi u Crnoj Gori u skladu je sa preporukama koje izdaje European AIDS Clinical Society (EACS) i u našoj zemlji su dostupne pojedine fiksne kombinacije antiretrovirusnih ljekova. Takođe, u skladu sa preporukama, krajem 2015. godine, započelo se sa tzv. treat all praksom koja podrazumijeva da broj CD4 limfocita više ne predstavlja kriterijum za uvođenje terapije, već se liječenje preporučuje svim HIV inficiranim osobama – objašnjavaju iz MZ-a.
U Crnoj Gori ne postoji obavezno testiranje trudnica jer ponuda testiranja, kako se navodi, zavisi od ginekologa do ginekologa. Podaci o testiranim trudnicama nijesu dostupni, kao ni validni i cjeloviti podaci o testiranju pomoraca, seksualnih radnika i radnica, muškaraca koji su imali seksualne odnose sa muškarcima.
Izvor: DAN
Cetinjanin V.V. (64) lakše je povrijeđen je u udesu koji se danas oko 13 sati dogodio na putu Cetinje – Čevo – saznaje Radio Cetinje.
On je upravljao vozilom Fiat registarskih oznaka PG KA 875, a prema nezvaničnim informacijama do prevrtanja vozila je došlo zbog poledice na putu. V.V. je bio sam u automobilu, vozilom hitne medicinske pomoći prebačen je u cetinjsku bolnicu.
Na mjestu udesa bili su i pripadnici Služđbe zaštite i spašavanja Prijestonice Cetinje koji su sa dva vozila i četiri pripadnika SZŠ izašli na teren.
Uviđaj su obavili pripadnici cetinjske policije.
Na Božić, 25. decembra 2016. muzički svijet je izgubio jednu od svojih najvećih zvijezda.
Džordž Majkl, rođen kao Georgios Kirijakos Panajotu, preminuo je u 53. godini u svom domu u Oksfordširu, ostavljajući iza sebe bogato muzičko nasljeđe, a autor jedne od najpoznatijih božićnih hitova svih vremena pronađen je mrtav u svojoj kući u Goringu.
Na Božićno jutro 2016. njegovo beživotno tijelo otkrio je njegov tadašnji partner Fadi Favaz, koji je kasnije u emotivnoj izjavi za medije opisao kako je došao da probudi pjevača za planirani božićni ručak, da bi ga zatekao nepomičnog u krevetu, piše Večernji.
Vijest o Majklovoj smrti brzo se proširila, izazvavši izliv tuge među njegovim fanovima i kolegama u muzičkoj industriji. Policija je odmah pokrenula istragu, a pjevačev dom je postao centar pažnje medija. Poslije opsežne istrage koja je trajala nekoliko mjeseci i obuhvatila je detaljnu obdukciju, konačno je utvrđen uzrok smrti.
Forenzičari su zaključili da je Majkl umro prirodnom smrću usljed složene kombinacije medicinskih problema: proširene kardiomiopatije sa miokarditisom i masne jetre. Ovi nalazi bacaju novo svjetlo na Majklove dugogodišnje zdravstvene probleme, o kojima je pjevač rijetko govorio javno, potvrđujući da je njegova prerana smrt posljedica dugotrajnih zdravstvenih problema.
„Last Christmas” je napisao i producirao sam Džordž Majkl 1984. godine, kada je imao samo 21 godinu. Zanimljivo je da je pjesma snimljena sredinom avgusta u londonskom studiju Advision, gdje je Majkl insistirao da sam odsvira sve instrumente, uključujući i zvona sa potpisom.
U intervjuu za BBC radio, Majkl je izjavio: „Napisao sam ‘Last Christmas’ u svojoj sobici u kući mojih roditelja. Sjećam se da sam skočio iz kreveta, trčao do klavira i za manje od sat vremena imao sam melodiju i tekst spreman.“
Ova izjava otkriva spontanost i inspiraciju iza stvaranja ovog bezvremenskog božićnog hita.
Prema dostupnim podacima, „Last Christmas“ godišnje donosi oko 560.000 eura autorskih naknada. Pjesma je postala najprodavaniji singl koji nikada nije dostigao prvo mjesto na britanskim listama, dijelom zato što se u vrijeme objavljivanja takmičio sa dobrotvornim singlom „Do They Know It’s Christmas?“ Band Aid grupe.
Majklova muzika nastavlja da ostvaruje značajan prihod čak i nakon njegove smrti, potvrđujući njegovu trajnu popularnost i uticaj na muzičku industriju. Prema nedavnim finansijskim izvještajima, njegova kompanija Nobby’s Hobbies Holdings ostvarila je impresivnu dobit od približno 65.000 eura dnevno u 2023. godini, što je rezultiralo godišnjim prometom od više od 27 miliona eura.
Ovi fascinantni podaci svjedoče o snazi Majklovog muzičkog kataloga i njegovoj sposobnosti da nastavi da privlači slušaoce širom svijeta. Zanimljivo je primijetiti da ovi prihodi dolaze iz različitih izvora, uključujući platforme za striming, fizičku prodaju albuma, honorare od radio emisija i korišćenje njegove muzike u filmovima i reklamama. Ovaj kontinuirani finansijski uspjeh ne samo da obezbjeđuje nastavak Majklovog muzičkog nasljeđa, već i omogućava dalje upravljanje njegovom zaostavštinom, uključujući potencijalne nove kompilacije, reizdanja i druge projekte koji će njegovim fanovima pružiti nove načine da uživaju u njegovoj muzici.
Poslije Majklove smrti, otkriven je njegov obiman humanitarni rad, koji je za života držao podalje od očiju javnosti. Donirao je milione raznim dobrotvornim organizacijama, uključujući pomoć djeci i beskućnicima, često anonimno.
Džordž Majkl ostavio je neizbrisiv trag u pop muzici, prodavši više od 100 miliona albuma tokom svoje karijere. Posthumno je primljen u Rokenrol kuću slavnih 2023. godine, čime je potvrdio svoj status jednog od najuticajnijih muzičara svoje generacije.
Sedam godina nakon njegove smrti, „Last Christmas” nastavlja da osvaja nove generacije slušalaca, a nedavno je konačno dospio i na prvo mjesto britanskih top-lista, čime je ostvarena dugogodišnja želja svog tvorca.
Izvor: Večernji list
Barska plovidba i hrvatska “Jadrolinija” potpisali su ugovor o obnavljanju pomorske linije Bar – Bari u julu i avgustu 2025. “Jadrolinijin” brod “Dalmacija”, kapaciteta 800 putnika i 280 vozila, ploviće na toj ruti jednom sedmično. Utorkom isplovljava iz Barija, srijedom iz Bara. Cijena karte još nije definisana; okvirno će za putnike biti 70 eura, a za vozila do pet metara, prevoz je približno 100 eura.
Ukoliko bude interesovanja, ta pomorska linija između Crne Gore i Italije biće aktivirana, već u junu, ističe komercijalni direktor Barske plovidbe Tihomir Mirković, u razgovoru sa Miloradom Filipovićem u emisiji “Mirno more” na Radiju Crne Gore.
“Ugovor je potpisan, znači da su, da kažem, izvjesni detalji vezani za tu poslovnu saradnju. Očekujemo da će se njihov brod ‘Dalmacija’ naći na ovoj liniji, odnosno zaploviti definitivno tokom jula i avgusta mjeseca, a ukoliko potražnja bude i u prethodnom ili u postsezonskom periodu prisutna, mi ćemo naravno nastaviti da ta linija bude i duže, odnosno da bude i tokom juna, odnosno septembra”, kaže Mirković.
Za sada je dogovorena saradnja tokom jula i avgusta, ali očekuje da će biti veća potražnja i da će marketinški zajedno sa “Jadrolinijom” raditi na privlačenju što više putnika, kako bi ta linija radila i u junu.
“Kada je reč o brodu ‘Dalmacija’, ima kapacitet 800 putnika i 280 vozila, izgrađen je 1993. godine, rekonstruisan u potpunosti 2014. Malo je rano govoriti o preciznim iznosima cijene prevoza na ovoj liniji za 2025. godinu. One će biti preciznije definisane u narednom periodu, negde u februaru, martu. Ali okvirno možemo da kažemo da bi cijena karte trebala da bude za putnika, palubna karta negde oko 70 eura, a za vozilo do pet metara dužine, oko 100 eura”, objašnjava Mirković.
“Dalmacija” će ploviti između crnogorske i italijanske obale jednom sedmično.
“S obzirom da je taj brod od strane Jadrolinije angažovan na njihovoj redovnoj liniji između Crne Gore i Dubrovnika, brod će na liniji Bar-Bari saobraćati jedanput sedmično, jer je jako teško da uklope više putovanja s obzirom da imaju i svoju liniju Dubrovnik-Bari”, kazao je Mirković.
Izvor: RTCG
Inflacija cijena hrane se smirila, ali to ne važi za čokoladu. Jer, kakao na zapadu Afrike pogođen je virusom i kišom. Stručnjaci kažu da će cijena samo nastaviti da skače.
Inflacija još traje, ali se bitno usporila – posebno kada su u pitanju cijene hrane oko ovogodišnjih praznika, piše DW.
Ali, to ne važi za čokoladu čija cijena divlja.
U Njemačkoj, recimo, čokoladni Djeda Mraz pod markom Kinder košta pedeset odsto više nego prije.
Čak i prije početka praznične kupovine, britanska potrošačka organizacija Which? upozorila je da su cijene nekih čokoladica i finijih bombonjera skoro udvostručene širom Velike Britanije.
Jedan francuski proizvođač čokolade nedavno je naveo da sada plaćaju i do 12.000 eura po metričkoj toni kakaoa — glavnog sastojka čokolade — u poređenju sa 3.000 eura koliko su plaćali prošle godine.
Izgleda da je svijet zahvaćen ozbiljnom „čokoflacijom“. Prema riječima nekih trgovaca, situacija će postati još gora.
Srž problema leži u velikom nedostatku kakaoa, nakon katastrofalne žetve u Zapadnoj Africi uzrokovane biljnim virusom CCSV koji izaziva oticanje izdanaka kakaoa.
On se širi s drveta na drvo i može upola smanjiti prinose u roku od dvije godine.
Problemu doprinose neobično kišna sezona, rezultat vremenskog fenomena El Ninjo, i nestašica đubriva, dodatno pogoršana ruskom invazijom na Ukrajinu koja je poremetila izvoz kroz Crno more. Tu su i klimatske promene.
Na Londonskoj međukontinentalnoj berzi (ICE), cijene kakaoa su prošle nedjelje dostigle 10.136 eura po metričkoj toni, što je petostruko povećanje u odnosu na decembar 2022. godine i skoro utrostručenje u posljednjih 12 mjeseci.
Stiv Vateridž, šef istraživanja tržišta poljoprivrednih proizvoda u kompaniji Tropical Research Services sa sjedištem u Londonu, izjavio je za DW da je CCSV „katastrofa“ i dodao da „izgleda da se malo toga radi kako bi se zaustavilo širenje u Obali Slonovače i Gani, tako da će se situacija samo pogoršavati“.
Mišel Nardela, direktor odsjeka za ekonomiju i statistiku u Međunarodnoj organizaciji za kakao, smatra da je ključno unaprijediti programe održivosti među proizvođačima u Africi.
„Mali farmeri možda nijesu svesni uticaja CCSV-a na prinose i ne znaju šta da rade kako bi ga suzbili“, rekao je Nardela za DW. „Mogu biti nevoljni da iskrče stabla jer im je kakao jedini izvor prihoda.“
Pišući nedavno za Financial Times, Pjer Anduran, osnivač i glavni investicioni direktor kompanije Andurand Capital Management, upozorio je na „višegodišnji strukturni deficit ponude i potražnje za kakaoom“ i dodao da „slijede mnogo veće cijene“.
Anduran je naveo da je globalna proizvodnja kakaa već pala za 13 odsto u sezoni 2023–2024, uz napomenu da su zalihe kakaoa u Evropi i SAD na 25 odsto nivoa iz decembra 2023. godine — što je najniži nivo zabilježen do sada.
Udruženje njemačke industrije konditorskih proizvoda izrazilo je sumnju u tačnost podataka o proizvodnji.
„Postoje kontradiktorni podaci o cijeloj žetvi u Zapadnoj Africi. Dok neke procjene ukazuju na padove, isporuke sa farmi u luke, što je vrlo važan indikator, znatno su porasle u poređenju sa istim periodom prošle godine“, rekli su iz udruženja za DW.
Njemačko Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj procjenjuje da, od svakog eura potrošenog na čokoladu, samo oko sedam centi odlazi farmerima kakaoa. Proizvođači i trgovci zarađuju oko 80 centi.
Farmere u Gani, drugom najvećem svjetskom proizvođaču kakaoa poslije Obale Slonovače, počeli su da stvaraju zalihe u očekivanju viših cijena, što je dodatno pogoršalo nestašicu.
Ganska vlada je prošlog mjeseca najavila povećanje otkupne cijene za farmere za skoro 50 odsto, u nadi da će spriječiti špekulacije i šverc. Prošle sezone, prema podacima Cocoboda — upravnog tijela za kakao u Gani, zemlja je izgubila više od trećine proizvodnje zbog krijumčarenja u susjedne zemlje koje nude veće cijene.
Za sada, rast cijena ima uticaj na potražnju, ali ne dramatični – čokolada se i dalje kupuje.
U Njemačkoj, prosječna potrošnja čokolade po glavi stanovnika porasla je sa nešto više od devet kilograma 2018. godine na skoro 9,9 kilograma 2023. godine.
Podaci kompanije za istraživanje tržišta NIQ pokazuju da je prodaja čokolade pala za 1,3 odsto u proteklih 12 mjeseci.
U Sjedinjenim Državama, prodaja čokolade pala je za 5,5 odsto do juna ove godine, mada taj podatak ne uključuje ovogodišnju prazničnu sezonu.
Konkurencija čeka priliku da poveća proizvodnju ukoliko prinosi kakaoa u zapadnoj Africi nastave da opadaju.
Nardela je primijetio da, „dok je proizvodnja u Africi opala, u Aziji i Okeaniji ostala je konstantna, dok je u Latinskoj Americi porasla“.
Neki farmeri u Indiji, koja proizvodi samo jedan odsto svjetskog kakaoa, vide nestašicu kao priliku. I dok je proizvodnja u Indoneziji, trećem najvećem proizvođaču kakaoa, dostigla vrhunac 2010. godine, vlada pokušava da obnovi sektor subvencijama za sadnju novih stabala.
Od januara do oktobra, izvoz kakaoa iz Indonezije se udvostručio u poređenju s prošlom godinom, dostižući vrijednost od dvije milijarde dolara, prema podacima lista Džakarta Post.
„Iz drugih djelova svijeta već stižu reakcije“, rekao je Vateridž za DW. „Ove godine očekujemo rekordnu proizvodnju u Ekvadoru, Peruu, Kamerunu, Nigeriji, Demokratskoj Republici Kongo i Ugandi.“
Ipak, čak i ako posvete velike površine novim zasadima kakaoa, obično je potrebno četiri godine da stabla sazru, pa to neće pomoći u rešavanju trenutne krize.
Vateridž procjenjuje da će trenutni skok cijena imati uticaj na potrošače tek za šest do devet mjeseci, što znači da bi čokolada za sljedeći Božić mogla biti još skuplja.
“Dva najvažnija faktora biće da li će prinosi i dalje opadati i da li će više cene značajno uticati na potrošnju tokom ključnih sezona kao što su Božić, Dan zaljubljenih i Uskrs” – zaključio je Vateridž.
Izvor: Deutsche Welle
Službenici Uprave carina, zajedno sa kolegama iz Uprave policije u večernjim časovima spriječili su pokušaj krijumčarenja značajne količine akciznih proizvoda – tompusa na aerodromu u Podgorici.
U saopštenju Uprave carina ističu da je, tokom redovne kotrole putnika na Aerodromu Podgorica, kod državljanina Srbije (R.B) koji je pristigao letom iz Istanbula, otkriveni duvanski proizvodi – tompusi, koje je navedeno lice pokušalo da unese na područje Crne Gore izbjegavajući plaćanje zakonom propisanih dažbina.
Tom prilikom, zaplijenjeno je čak 8.573 komada tompusa, čija je tržišna vrijednost procijenjena na 38.334 eura. Sva roba je trajno oduzeta, dok će nadležne policijske službe preduzeti dalje mjere i radnje u skladu sa zakonom – navode u saopštenju.
Ističu da je to još jedna u nizu koordiniranih akcija Uprave carina i Uprave policije koja je jasan pokazatelj međuresorne saradnje i opredijeljenosti organa za sprovođenje zakona u borbi protiv prekograničnog kriminala, s ciljem zaštite fiskalnih interesa države i poštovanja zakonskih obaveza.