
Foto: RTV Cetinje
NVO Media centar danas je na Cetinju održao radionicu iz projekta „Učešće nevladinih organizacija u profesionalizaciji lokalnih javnih emitera“, na kojoj su NVO predstavljeni novine Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama kao i upoznavanje sa procesom kandidovanje njihovih predstavnika u Savjet Radio Cetinja i Cetinjskog lista.
Svaki propis sam za sebe neće osigurati nikakvu promjenu ukoliko se ne sprovode u dobroj namjeri. Ja vjerujem da sadašnje rukovodstvo Prijestonice ima dobre namjere kada je u pitanju Radio Cetinje i da će, ne samo ići ka onome što je minimum za finansiranje, već i da će pojačati taj finansijski aspekt – kazao je izvršni direktor Media centra, Goran Đurović.
Novi način imenovanja članova Savjeta
Skupština Prijestonice Cetinje je objavila 9. januara 2025. poziv ovlašćenim predlagačima da imenuju svoje kandidate za članove i članice Savjeta Radio Cetinja.
Među predlagačima članova Savjeta su i nevladine organizacije.
Nije dozvoljeno da sve NVO učestvuju u procesu već samo one koje ispunjavaju kriterijume koji su prilično zahtjevni. Uslov osnovni je da je NVO u prethodne 3 godine morala da ima budžet iznad 2000 eura godišnje I to u onoj oblasti iz koje predlaže člana Savjeta – objasnio je Đurović.
Lokalni emiteri čine četvrtinu medijske scene Crne Gore, a prema novoj strukturi Savjeta, u tim tijelima moraju biti zastupljeni predstavnici lokalnih nevladinih organizacija.
Prijestonica Cetinje je prva krenula u proces primjene Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama.
Prijestonica je krajem prošle godine prva donijela novu Odluku i krenula u proces primjene Zakona. Svakako biće praćen od stane Media Centra, u želji da sve što primijetimo, eventualno neke nejasnoće i probleme koji će se moguće javiti, popravimo u nekom budućem periodu i nekim drugim opštinama – kazao je Đurović.
Media centar organizuje radionice u svih 15 opština koje imaju lokalne javne emitere u okviru projekta „Učešće nevladinih organizacija u profesionalizaciji lokalnih javnih emitera“.
Projekat ima za cilj da Skupštine opština lokalnih samouprava usvoje i primjene novu zakonsku regulativu i izaberu nove članove Savjeta u kojima ključnu ulogu imaju predstavnici NVO.
Projekat kojeg sprovodi Media finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.
Prvo izdanje knjige iz serijala Harija Potera autorke DŽ. K. Rouling na aukciji u Velikoj Britaniji prodato je za 18.000 funti.
Primjerak „Hari Poter i kamen mudraca”, jedan od prvih 500 štampanih 1997. godine, prodat je u subotu na aukciji u britanskom gradiću Pejdžtonu u Devonu.
Na poleđini knjige nalazi se pravopisna greška kod riječi ‘Philosopher’s’, a na stranici 53 je čarobni štapić greškom naveden dva puta na popisu opreme.
Očekivalo se da će primjerak biti prodat za između 20 i 30 hiljada funti, ali je prodat za 18.000 funti (oko 21.600 eura).
Aukcijska kuća opisala ga je kao „dobar primjer izuzetno rijetkog primjerka prvog izdanja”.
Još jedan primjerak romana, ali oštećeniji, prodat je za 1.300 funti.
U početku je štampan samo mali broj primjeraka Harija Potera jer se nije znalo hoće li knjiga steći popularnost.
Uslijedio je serijal od još šest nastavaka i ekranizacije, a Hari Poter je danas jedna od najpopularnijih knjiga na svijetu.
Prvo izdanje „Harija Potera i kamena mudraca” prošle godine prodato je za 45.000 funti, a potpuno sačuvan primjerak je u martu 2022. dosegao cijenu do 69.000 funti.
Izvor: Hina/dpa
Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata M.M. (69) zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo seksualno uznemiravanje.
“Osumnjičeni je dana 5. februara 2025.godine, nakon što je sa maloljetnom djevojčicom (rođena 2014.godine) ušao u lift zgrade gdje stanuju, istu više puta poljubio u lice, pokušavajući istovremeno da je poljubi u usta”, navodi tužilaštvo.
Ovo lice je, dodaju, već pet puta osuđivano.
Izvor: CdM
Naš supertalentovani reprezentativac Vasilije Adžić, pogodio je za mladi tim Juventusa u meču sa Beneventom.
Tim iz Torina slavio je sa 2:0, a crnogorski napadač je upisao i asistenciju, kada je Gera u 19. minutu donio vođstvo Juveu.
Uno-due perfetto tra Adzic e Guerra e gran botta del numero 17 che sfonda la rete, Next Gen in vantaggio.
— JuventusJuvenil (@JuvenilJuventus) February 9, 2025
Juventus Next Gen-Benevento 1-0pic.twitter.com/VCYihk1cIr
Potom je u finišu prvog dijela prelijepo pogodio iz slobodnjaka.
il gran Gol di #Adzic con la #JuventusNextgen 🙌 ⚽️ ⚪️⚫️ pic.twitter.com/a50KP3c5TM
— RiD ThE RoCk™️ (@RidTheRock) February 9, 2025
Juventus bi eventualnom pobjedom stigao na 12. mjesto.
Prema podacima platforme “Halo, inspektore! koja je u Hrvatskoj organizirala bojkote trgovina, u razdoblju od tri sedmice potrošnja u toj zemlji smanjena je za ukupno 108 miliona eura, od čega je samo u tri petka bojkota pala za 75 miliona eura.
Od 19 analiziranih dana, u 16 dana zabilježen je pad potrošnje, javlja HRT.
Prvi bojkot potrošača u Hrvatskoj ujedinio nas je, osvijestio, potrošačima je dao glas, smanjio je ukupnu potrošnju i pokrenuo je reakciju. Bojkot je uspio, što god vam s druge strane rekli – objavila je platforma ‘Halo, inspektore’”, na Facebooku.
Iz inicijative ističu da je bojkot bio snažan alat trenutnog pritiska, no da je njegov domet vremenski ograničen. Iako treći petak nije imao istu masovnost kao prvi, njegov učinak bio je primjetan. Organizatori naglašavaju da nisu obeshrabreni i da ne odustaju od daljnjih akcija.
Bojkot je rezultirao određenim intervencijama – zamrzavanjem cijena pojedinih proizvoda i povećanjem akcijskih popusta. No, kako upozoravaju, te mjere su samo privremene i ne predstavljaju stvarno rješenje problema nekontroliranog rasta cijena.
Organizatori ističu da su dva cilja već ostvarena: pokazano je da potrošači imaju kolektivnu snagu i mogu se mobilizirati, a problem rasta cijena i neadekvatne regulacije postavljen je u fokus javnosti i nadležnih institucija.
Treći cilj, zaustavljanje rasta cijena i njihova stabilizacija, još nije postignut. Na nadležnima je da pronađu trajno rješenje, dodaju.
Potrošači još uvijek čekaju odgovor trgovaca na ključno pitanje: zašto su cijene proizvoda kojima je PDV smanjen na 5 odsto i dalje rasle, u nekim slučajevima više od 40 odsto? Odgovor na to pitanje krije se u pohlepi i oportunizmu, smatraju u inicijativi i najavljuju nastavak borbe za pravednije cijene, poštenije trgovačke prakse i jači nadzor tržišta.
Izvor: CDM
Broj onih kojima je dijagnostikovan rak pluća a da nikad nijesu pušili u životu se povećava, a zagađenost vazduha je veliki faktor, saopštila je Međunarodna agencija za istraživanje kancera pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji.
Rak pluća kod ljudi koji nikada nijesu pušili duvan se sada procjenjuje da je peti najčešći uzrok smrtnih ishoda od kancera širom svijeta.
Iz Međunarodne agencije za istraživanje kancera (IARC) navode da se rak pluća kod ljudi koji nikada nijesu pušili pojavljuje skoro ekskluzivno u obliku adenokarcinoma, koji je postao najdominatniji od četiri podtipa bolesti.
Oko 200.000 slučajeva adenokarcinoma 2022. godine povezani su sa izloženosti zagađenom vazduhu, ističu iz IARC u novoj studiji objavljenoj u Lansetu.
Najveći broj adenokarcinoma od zagađenog vazduha otkriven je u istočnoj Aziji, posebno u Kini.
U intervjuu za Gardijan, vođa studije dr Fredi Brej iz IARC kaže da zaključci istraživanja naglašavaju potrebu za hitnim praćenjem mijenjanja uzročnika od oboljevanja od raka.
Potrebne su dalje studije da se utvrde kauzalni faktori, poput zagađenja vazduha, kod stanovništava gdje pušenje ne čini glavni uzrok rak pluća.
Sa padom broja pušača, proporcija kancera pluća kod ljudi koji nikada nijesu pušili se povećava – kaže Brej.
Rak pluća ostaje vodeći uzrok incidence kancera i smrtnih ishoda širom svijeta. U 2022. godini je dijagnostikovan kod 2,5 miliona ljudi.
Od četiri glavna oblika raka pluća (adenokarcinom, karcinom skvamoznih ćelija pluća, plućni karcinomi malih i velikih ćelija), adenokarcinom je postao dominantni podtip među muškarcima i ženama.
Adenokarcinom čini 45,6 odsto ukupnog broja slučajeva raka pluća među muškarcima i čak 59,7 odsto kod žena. Poređenja radi, 2020. godine činio je 39 odsto slučajeva kod muškaraca i 57,1 odsto kod žena.
Kod onih koji nikada nijesu pušili, adenokarcinom čini čak 70 odsto slučajeva raka pluća.
Izvor: RTS
Iako su prvi dani zimske turističke sezone budili optimizam, vremenske prilike su ponovo pokazale koliko je zimski turizam u Crnoj Gori ranjiv bez adekvatne infrastrukture za osnježavanje. Na državnom skijalištu Kolašin 1600 posjetioci već desetak dana mogu uživati samo u panoramskoj vožnji žičarom, dok na stazama nema snijega. Slična situacija je i na Savinom kuku, gdje je skijanje bilo moguće samo na dijelu staze podno istoimenog vrha, piše Pobjeda.
Nakon solidnog starta u decembru i prvoj polovini januara, kiša i topli talasi su donijeli masovna otkazivanja rezervacija i prazan privatni smještaj. Turistički radnici strahuju da bi se mogla ponoviti prošlogodišnja katastrofalna sezona kada, zbog nezapamćenog nedostatka snijega, nije zabilježen nijedan skijaški dan. I dok se nade polažu u februar i potencijalne padavine, turistički poslenici upozoravaju da je hitno potrebno ulaganje u sistem vještačkog osnježavanja, kako bi se osigurala održivost zimskog turizma u Crnoj Gori.
Od početka zimske turističke sezone, 21. decembra prošle godine, na skijalištu Kolašin 1600 bilo je svega 15 skijaških dana. Nakon kiše, uslijedilo je i masovno otkazivanje rezervacija, naročito u privatnom smještaju, ali i slaba posjeta skijalištima.
U Kolašinu i na Žabljaku ovih dana sve podsjeća na ambijent turističke sezone 2023/2024, kada je, zbog nezapamćenog nedostatka snijega, turistička privreda doživjela milionske gubitke i nije zabilježen nijedan skijaški dan.
Početak turističke zimske sezone obećavao je drugačiju situaciju i budio nadu da se bar dio tih gubitaka može nadomjestiti. Na državnom skijalištu Kolašin 1600 početkom januara bilo je i po 1.250 skijaša dnevno na izuzetno dobro pripremljenim stazama, a skijalištu Savin kuk već poslije 11 sati ujutro nije se moglo prići automobilom.
Nažalost, dobro popunjeni smještajni kapaciteti i prepuna skijališta i zimska idila potrajali su samo do sredine januara, kada je jaka južina pomrsila mnoge račune.
Samim početkom sezone smo veoma zadovoljni (negdje od 27. decembra pa do 15. januara), međutim, nakon kišnih padavina, stanje na stazama na Ski centru Kolašin 1600 je bilo veoma loše, tako da su staze zatvorene za skijanje, dok na Ski centru Kolašin 1450 i danas ima skijanja, uz pomoć topova za vještačko osnježavanje. Trenutne temperature su idealne za pravljenje vještačkog snijega – kazala je za Pobjedu direktorica Turističke organizacije Kolašin Zorica Milašinović.
Ona navodi da je nakon dobrog početka već 15. januara broj gostiju značajno opao.
Gosti su počeli da otkazuju, a oni koji se trenutno nalaze u Kolašinu, u hotelima, tu su zbog dodatnih sadržaja koje imaju da ponude – kazala je Milašinović dodajući da su turisti uglavnom iz Albanije, Rusije, Ukrajine, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i sa Kosova.
Što se februara tiče, a prema određenim najavama, ne bi trebalo da dođe do otkazivanja rezervacija.
Slično je i na Žabljaku. Prema navodima direktora Turističke organizacije Žabljak Stojana Abazovića, zadovoljni su prvim dijelom zimske turističke sezone.
Nažalost, završetkom raspusta i nedostatkom snijega, popunjenost je naglo opala. U periodu od 25. decembra do 20. januara imali smo dobru popunjenost, a nakon toga, pogoršanjem vremenskih prilika, situacija se drastično promijenila i popunjenost je naglo opala. Većina turista je iz Crne Gore i zemalja iz okruženja. Imamo gostiju iz Zapadne Evrope, kao i Kine. Interesovanje postoji, mada će zavisiti u velikoj mjeri od vremenskih prilika, tj. sniježnih padavina – kazao je Abazović Pobjedi.
Ovih dana, kako nam je rekao, imali su savršene vremenske prilike i velika je žal što nemaju mogućnost osnježavanja.
Država mora naći način da uloži u osnježavanje i modernizaciju skijališta. Vidimo da nakon 30 godina nijesmo imali nikakva ulaganja. Stvari bi trebalo da se pokrenu iz korijena i da ovaj dragulj prirode dobije uslove za odvijanje kvalitetne zimske sezone. Svi se sjećamo da je Žabljak bio sinonim za zimski turizam, i to što se tiče skijaške infrastrukture i hotela. Treba napomenuti da se skijanje odvija na većim kotama na skijalištu Savin kuk – kazao je Abazović.
Situacija na crnogorskim skijalištima, poput Kolašina 1600 i Savinog kuka, gdje nedostatak snijega ograničava skijaške aktivnosti, slična je onoj u regionu. U Srbiji, na Kopaoniku, i u Bosni i Hercegovini, na Jahorini, takođe su zabilježeni periodi sa smanjenim sniježnim pokrivačem, što je uticalo na skijašku sezonu. Međutim, ova skijališta su uložila značajna sredstva u sisteme za vještačko osnježavanje, što im omogućava da održe skijaške staze i tokom nepovoljnih vremenskih uslova.
U Sloveniji i Austriji, koje su poznate po naprednoj infrastrukturi i dugogodišnjem iskustvu u upravljanju zimskim turizmom, skijališta posjeduju razvijene sisteme za vještačko osnježavanje i efikasne metode za očuvanje snijega, što im omogućava duže i stabilnije skijaške sezone.
U poređenju sa ovim destinacijama, crnogorska skijališta su u fazi razvoja. Kompanija Skijališta Crne Gore radi na valorizaciji postojećih i izgradnji novih skijališta, sa ciljem unapređenja infrastrukture i produženja skijaške sezone.
Iako su klimatski uslovi izazov za sva skijališta u regionu, ulaganja u vještačko osnježavanje i modernizaciju infrastrukture pokazala su se ključnim za održavanje konkurentnosti i privlačenje turista tokom cijele zimske sezone.
Izvor: Pobjeda