Najmanje trećina građana živi u siromaštvu, a najveći dio primanja troši se na hranu, kazala je u razgovoru za “Dan” predsjednica fondacije Banka hrane Marina Medojević.

Ona kaže da je jedina statistika Monstata o socijalnom statusu iz 2023. godine, po kojoj u zoni siromaštva živi 20 odsto stanovništva, od čega čak 27,6 odsto čine djeca, a novijih zvaničnih podataka o socijalnoj slici u državi nema.

Najveća stopa siromaštva je kod jednoroditeljskih porodica. Socijalna politika ne korespondira sa datim trenutkom. Programi “Evropa sad” 1 i 2 nijesu dotakli socijalnu politiku u Crnoj Gori. Za djecu, nema ishrane u školama, a imate visoke iznose koje funkcioneri troše za reprezentacije, putovanja… Imamo porodice koje bi koristile narodnu kuhinju, ali im se ne isplati jer nemaju besplatan prevoz. Socijalna politika u Crnoj Gori je neodgovorna – ocjenjuje Medojević.

Ukazuje da je popis stanovništva koji je ranije sproveden bio prilika da se dođe do podataka o materijalnom statusu građana, odnosno porodica, kako bi na to odgovorila socijalna politika.

Mogli smo da imamo skener socijalnog stanja svih građana. Raduje me što je prihvaćen predlog Banke hrane da dječiji dodatak bude srazmjeran primanjima, odnosno da bude veći za onu djecu čiji roditelji imaju manja primanja – ističe Medojević.

Nemaština se prenosi sa generacije na generaciju

Banka hrane je proslavila desetu godinu rada sa podatkom da su pomogli 100.000 ljudi u stanju socijalne potrebe širom Crne Gore. Liste čekanja za pomoć ove fondacije protezale su se i po šest mjeseci.

Nakon deset godina rada, narednih pet smo posvetili tome da budemo koordinatori građanima kojima je to potrebno i da ih informišemo šta mogu dobiti od države i da pomažemo ljudima, osim u hrani, higijeni i namještaju, i tako što smo obezbjeđivali renoviranja, popravljanje krovova, uvođenje vode… Sada radimo na drugi način, jer radimo isključivo volonterski. Naša misija je podizanje javne svijesti o siromaštvu, nuđenje rješenja, humanitarne akcije. Mi imamo mnogo posla, ali institucije ne reaguju. Za 15 godina socijalna politika se nije mijenjala. Socijalno ugroženi su ostavljeni da se snalaze sami. Posljedica toga je ciklično siromaštvo, to jest prenošenje siromaštva iz generacije u generaciju – upozorila je Medojević.

Dodaje da su njihove dugogodišnje kritike ipak čuli, pa je u najavi novi zakon o socijalnoj i dječijoj zaštiti.

Naša socijalna politika zaobilazi najranjivije. Imamo građane koji nemaju nikakva primanja, radili su kod privatnika, ali im nijesu uplaćivani doprinosi. Oni su prepušteni sami sebi i bez ikakvih primanja nakon 65 godina života. Sve odgovorne države prepoznaju i za te ljude model socijalne penzije. Kirije su postale veoma visoke. Nemamo modele zaštite porodice. Predlagali smo porodični dodatak kako bismo sačuvali porodice, s obzirom na sve prisutniji pad nataliteta u državi. Naše porodice danas trpe. Uslovi za ostvarivanje socijalnih prava su rigorozni, pa mali broj građana koristi socijalna davanja – ukazala je Medojević.

Naglašava da je vlast prvo trebalo da pomogne najranjivijima, ali da to očigledno nije bio interes političara.

Teško je preživjeti i ljudima koji rade. Mi nemamo podatke koliko je članova porodica zaposleno. Veliki broj ljudi živi u zoni siromaštva – upozorava Medojević.

Povodom 15 godina rada Banke hrane, ističe da su primorani da budu volonterska organizacija.

Naša država nije podržala naš rad u smislu obezbjeđivanja kancelarije, magacina, transportnog vozila… Sav naš rad je čovjekoljublje, bez uslova. To nas nije spriječilo da pomažemo ljudima i da podižemo javnu svijest o problemu siromaštva i ukazujemo na probleme i nudimo rješenje – rekla je Medojević.

Izvor: DAN

Beogradska arena – deset godina kasnije. Glavni grad Srbije i njegova najveća dvorana u januaru će biti domaćin Evropskog prvenstva u vaterpolu.

Ovog puta u drugačijem formatu, slično onom koji je aktuelan kod velikih takmičenja u rukometu.

Evropska federacija vodenih sportova danas je potvrdila da će Beograd od 10. do 25. januara naredne godine biti domaćin najboljim selekcijama Starog kontinenta, kao i da će završni turnir sada imati dvije faze po grupama.

📢 Official Announcement!

Belgrade, Serbia 🇷🇸 is set to host the European Water Polo Championships 2026 for Men. From 10-25 January 2026, Europe’s top teams will put it all on the line in their quest for gold. 🔥#EWPC2026 pic.twitter.com/hBIDp6nbTZ

— European Aquatics (@EuroAquatics) March 31, 2025

Evropsko prvenstvo će početi sa četiri grupe u kojima će se naći po četiri reprezentacije – one će se sastojati od dve selekcije koje su završile među osam najboljih 2024. i dvije ekipe koje su uspješno prošle kvalifikacije.

Tri najbolje reprezentacije iz svake grupe ide u drugu fazu, pa će tako 12 timova formirati dvije nove grupe od po šest ekipa – grupe E (ekipe iz grupa A i C) i grupe F (timovi iz grupa B i D).

Svi bodovi osvojeni u prvoj fazi se prenose, a po dvije najbolje iz nove dvije grupe obezbijediće plasmna u polufinale. Ostale reprezentacije boriće se za plasman od 5. do 12. mjesta.

Vaterpolisti Crne Gore kao jedna od osam najboljih selekcija sa posljednjeg Evropskog prvenstva odavno su obezbijedili plasman u Beograd, a sa “ajkulama” sigurni putnici su i Španija, Hrvatska, Italija, Mađarska, Grčka, Rumunija i naravno domaćin Srbija.

Ostala imena biće poznata nakon završetka kvalifikacija.

Crnu Goru vežu lijepe uspomene na “Beogradsku arenu”, pošto je naš tim 2016. predvođen Vladimirom Gojkovićem i Petrom Porobićem stigao do finala, gdje je nakon dosta čudnih sudijskih odluka poražen Srbije.

Naša vaterpolo reprezentacija na polsjednjih sedam velikih takmičenja (EP, SP i OI) nije uspjela da preskoči prepeku u četvrtfinalu – možda novi format u kojem se odmah iz grupa ide u polufinale promijeni sve.

Izvor: Vijesti

Poslije Norveške i Švedske, Danska je treća nordijska zemlja koja uvodi obavezni vojni rok za žene, a razlog je prije svega bezbjednosna situacija nakon napada Rusije na Ukrajinu, ali i uspostavljanje potpune ravnopravnosti polova.

Mlade Dankinje, koje su napunile 18 godina do prvog jula ove godine, treba da se upišu u vojnu evidenciju, a mogle bi da budu regrutovane već tokom sljedeće godine.

Među nordijskim zemljama prva je obavezni vojni rok za žene uvela Norveška, još 2015. i to je tada obrazloženo ravnopravnošću polova, a odluka je donijeta još 2013, prije ruske aneksije Krima. Spoljnopolitički i bezbjednosni element na značaju je dobio tek kasnije. Švedska je tu odluku donijela 2019. godine.

U Danskoj je mogućnost obaveznog služenje vojnog roka samo dio šire reforme oružanih snaga. U Danskoj će vojni rok od avgusta 2026. biti produžen sa četiri na jedanaest mjeseci, pa se strahuje da će se manje mladih, muškaraca i žena, odlučiti na dobrovoljno služenje i da neće biti dovoljno kandidata, piše švajcarska televizija SRF.

Mladići u Danskoj postaju vojni obveznici nakon što napune 18 godina, a tako će od 2026. biti i za žene. Ipak, pravilo je da se ne pozivaju u vojsku svi mladi iz iste generacije, nego se samo, ako nema dovoljno dovrovoljaca, ostatak popunjava nasumičnom lutrijom.

Pozadina reforme je pogoršanje bezbjednosne situacije u Evropi, posebno zbog prijetnje koju predstavlja Rusija, na šta je nedavno upozorila i danska obavještajna služba.

Inicijator reforme, socijaldemokratska vlada premijerke Mete Frederiksen je kao drugi, principjelni razlog, navela rodnu ravnopravnost.

Dopisnica SRF iz skandinavskih zemalja piše da su dugo vođene rasprave o reformi vojske, ali da je u Danskoj, kada je riječ o bezbjednosnim pitanjima, uvijek vladao visok stepen saglasnosti stranaka, a i među stanovništvom visok nivo spremnosti da se odazovu pozivu u vojsku.

U prvom trenutku je izgledalo da bi desničarske partije Liberalna alijansa i Danske demokrate mogle da spriječe potez vlade ulaganjem veta, ali su liberali promijenili mišljenje.

Ipak, čuju se i glasovi kritike zbog uvođenja vojnog roka za žene, a glavna rasprava se vodi oko toga da li je armija uopšte spremna za žene.

Vode se diskusije koje sežu od seksizma u vojsci, postojanja kapaciteta za obuku, pa do ženskih uniformi, i naizgled banalnih stvari kao što je vojni donji veš, ili činjenica da su gas-maske u vojsci, po pravilu, prevelike za žene, piše SRF.

Vlada u svojoj reformi govori o potpunoj ravnopravnosti žena u vojsci i da će im posle petomjosečne osnovne obuke biti dostupne sve dužnosti u svim vidovima vojske.

Čuju se ipak i sugestije da su žene vojsci manje potrebne zbog fizičke snage, a daleko više zbog nekih posebnih sposobnosti, na primjer stručnosti u oblasti informatičkih tehnologija.

Izvor: N1

Ilija Spasojević je legenda crnogorskog, ali i indonežanskog fudbala.

Nekadašnji mladi reprezentativac Crne Gore još prije 14 godina se otisnuo u Indoneziju, nije ni sanjao da će mu ta – istina, važna odluka promijeniti karijeru, ali i život, prenosi Meridiansport.me.

Pomjerio je granice tamošnjeg fudbala, igrajući za Bali Devatu, PSM Makasar, Mitru Kukar, Putra Samarindu, Persib, a posebo Bali junajted Bajankaru, postigao je skoro 200 golova, osvajao titule, debitovao za reprezentaciju Indonezije, stekao veliku popularnost.

Pa i sada, sa 37 godina, igra i trese mreže nesmanjenom žestinom.

“Spaso gol”, prozvali su ga prije deceniju, nadimak je i dalje aktuelan.

Meridiansport: Još treseš mreže, u godini kada ćeš napuniti 38. Mnogi tvoji vršnjaci, pa i mlađi, su završili karijere, izuzeci su neki top igrači kao što su Ronaldo, Modrić… Koja je tajna dugovječnosti?

Ilija Spasojević: Što se tiče dugovječnosti, ima tu mnogo faktora ali kada bih morao da odgovorim jednom riječju, rekao bih disciplina. Ja i dalje igram jer imam poseban režim ishrane, spavam osam sati dnevno i fokusiram se na oporavak nakon treninga i utakmica, u vidu stabilizacija, masaža, istezanja, joge, meditacije i slično. Ne postoji drugi način da se u poznim godinama igra na visokom nivou osim discipline.

Meridiansport: Vratio si se ljetos u Bajangkaru, klub za koji si već nastupao 2017. Kako su te dočekali i kako je bilo rastati se sa Balijem nakon punih šest godina?

Ilija Spasojević: Sa Bajankarom sam osvojio svoju prvu titulu u Indoneziji 2017. godine i obzirom da sam bio najbolji strijelac ekipe te sezone, sjajno sam dočekan po povratku. Rastanak sa Balijem nakon šest godina je bio lakši nego što sam očekivao. Jednostavno, nakon šest godina gdje sam dva puta osvajao ligu i jednom zlatnu kopačku, trebao mi je novi izazov.

Meridiansport: Kakvi su ciljevi u ovom dijelu karijere?

Ilija Spasojević: Na početku karijere sam sebi postavio cilj da osvojim deset trofeja u karijeri. Trenutno sam na osam osvojenih trofeja, u Gruziji sam osvojio ligu, Kup i Superkup. U Maleziji sam osvojio ligu, a u Indoneziji sam osvojio tri puta ligu i Kup. Cilj je da osvojim još dva trofeja do kraja karijere, vidjećemo hoću li uspjeti.

Meridiansport: Da li si posvećen fudbalu kao sto si bio, recimo, prije 2-3 godine?

Ilija Spasojević: Iskreno, obzirom da sam u 38. godini i znam da se bliži kraj, posvećen sam sve više i više. Igram svaku utakmicu kao da je posljednja u karijeri i uživam u fudbalu više nego ikad.

Meridiansport: Indonezija i fudbal – vidi se ogroman napredak reprezentacije koja je blizu plasmana na Svjetsko prvenstvo. Kako na to gledaš kao neko ko je odigrao sedam utakmica za A selekciju Indonezije?

Ilija Spasojević: Indonezija se preporodila dolaskom Erika Tohira na čelo Saveza. Radi se o bivšem predsjedniku Intera iz Milana koji ima mnogo iskustva u fudbalu i očigledno zna šta radi. Njegov san je da Indoneziju napokon vidi na Svjetskom prvenstvu, i nešto što je godinama djelovalo nestvarno sada je jako blizu ostvarenja.

Meridiansport: Da li se spremas za period nakon aktivnog igranja i imaš li neke planove?

Ilija Spasojević: Naravno, obzirom na godine moram da mislim na život poslije fudbala. Nedavno sam na Baliju osnovao firmu koja se bavi nekretninama, a planiram i da budem fudbalski menadžer po završetku karijere.

Meridiansport: Koliko pratiš crnogorski fudbal?

Ilija Spasojević: Redovno, navijam odavde i radujem se svakom reprezentativnom i klupskom uspjehu. Najviše pratim Budućnost i Sutjesku, klubove u kojima sam igrao, za Budućnost u mlađim kategorijama, a za Sutjesku nakratno u prvom timu. Drago mi je da je A reprezentacija počela kvalifikacije sa dvije pobjede, možda nam se ovaj ciklus posreći iako neće biti lako u grupi sa Hrvatskom i Češkom. Posebno me raduje što će napokon Crna Gora biti na Evropskom prvenstvu, svaka čast omladincima na tom istorijskom uspjehu.

Izvor: Meridiansport.me

Milijarder Ilon Mask dao je glasačima u Viskonsinu čekove u iznosu od po milion dolara.

Sve se dešava nakon što je Vrhovni sud Viskonsina odbio da zaustavi tu njegovu ideju.

Mask ta sredstva dijeli uoči sjutrašnjih izbora za sudije Vrhovnog suda Viskonsina, koji bi mogli donijeti prevagu u toj instituciji u korist republikanaca.

Demokrate su uputile tužbu, isticali su kako Mask krši zakon jer podmićuje glasače, ali to nije prošlo.

“Samo želimo da sudije budu sudije”, rekao je Mask na skupu u Viskonsinu, nakon čega je uručio dva čeka od po milion dolara osobama koje su potpisale peticiju protiv “pristrasnih sudija”.

Maskovi advokati istakli su kako demokrate tužbom žele “ograničiti politički govor i da krše pravo na slobodu izražavanja”.

“Nagrade nijesu nikakva podrška konkretnim kandidatima, već podsticaj građanima da pristupe borbi protiv sudija koje pristrasno tumače zaklon”, dodali su oni.

Izvor: Portal Analitika

Prezentacija otkrića novog roda i vrste biljke Petrolamium crnojevicii biće održana u nedjelju 6. aprila u Osnovnoj školi “Dušan Baro Đurković” u Kosijerima sa početkom u 10 sati.

Na prezentaciji će govoriti: dr Snežana Dragićević, Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, dr Snežana Vuksanović, Prirodnjački muzej Crne Gore i dr Dejan Gazivoda, Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore.

Pozivamo mještane i sve zainteresovane na razgovor o novootkrivenoj biljci, o njenoj zaštiti i razvojnim mogućnostima našeg kraja – poručili su organizatori skupa Koordinacioni tim Kosijeri, Đinovići i Bokovo.