Vlade Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata potpisale su sporazume o ekonomskoj saradnji i zajedničkom ulaganju na svečanosti organizovanoj u Predsjedničkoj palati u Abu Dabiju.

Sporazume su potpisali crnogorski premijer Milojko Spajić i vicepremijer Vlade UAE i ministar vanjskih poslova, Šeik Abdulah Bin Zajed Al Nahjan, uz prisustvo predsjednika Šeika Muhameda bin Zajeda Al Nahjana.

Svrha sporazuma je da podstakne razvoj saradnje na osnovu jednakosti i uzajamne koristi u potpunom skladu sa zakonodavstvima dvije države. Saradnja će obuhvatiti brojne oblasti, sa posebnim fokusom na strateške i projekte od javnog interesa, koji će rezultirati ekonomskim benefitima za građane obje države.

Crnoj Gori su neophodne investicije kredibilnih kompanija koje su imale decenije uspješnih velikih projekata, i za koje su najreputabilnije države svijeta spremne da garantuju. Sporazumom o ekonomskoj saradnji stvoren je osnov za proširenje oblasti saradnje, koje će rezultirati većim ulaganjima u Crnu Goru. Sporazum o saradnji u oblasti turizma predstavlja osnovu za projekte, koji će rapidno ubrzati ekonomski rast, otvoriti nova radna mjesta te poboljšati standard i kvalitet života, ravnomjerno raspoređujući benefite – na jugu i sjeveru zemlje. Zato naglašavam odredbu Sporazuma kojom se predviđa razvoj projekata u različitim regionima Crne Gore prvi put u istoriji vodeći računa o ravnomjernom razvoju naše zemlje – istakao je premijer Milojko Spajić nakon potpisivanja .

Premijer Spajić je kazao i da je ovo velika šansa Crne Gore za ubrzani ekonomski razvoj, a time i korak ka mnogo većim platama, penzijama i drugim benefitima za sve naše građane.

Izvor: RTCG

,,Nekako s proljeća“… Naslov i početak jedne od legendarnih pjesama ,,Crvene jabuke“ mogao bi da bude pokretač crnogorskog reprezentativnog fudbala. Ne pamti se kada su domaće selekcije ostvarile tri pobjede istog dana, a to se dogodilo 25. marta koji je postao istorija ,,hrabrih sokola“, piše Pobjeda.

,,A“ tim je vezao dvije očekivane pobjede protiv Gibraltara (3:1) i Farskih Ostrva (1:0) na startu kvalifikacija za Mundijal, a mlada selekcija slavila u prijateljskom duelu sa BiH u Zenici (3:2).

Poseban rezultat, međutim, ostvarili su omladinci koji su na turniru elitne runde kvalifikacija u Tbilisiju pomjerili sve granice – prvi put neka naša reprezentacija igraće na velikom takmičenju.

Hrabro, ponosno, talentom i kvalitetom, dobrom igrom i zajedništvom, onako kako to radi generacija kojoj je dodijeljen epitet jedne od naših najboljih, momci Nenada Vukčevića ovjerili su vizu za Evropsko prvenstvo u Rumuniji.

Crna Gora među osam velesila. Aplauz i duboki naklon za neviđeni uspjeh.

Ukazala nam se prilika da uradimo nešto veliko za crnogorski fudbal. Bili smo blizu i ranije, ali nam je veliko takmičenje izmicalo. Treće sreća. Ovoga puta bili smo sigurni da možemo, vjerovali smo jače nego ikada, dali sve što imamo i stigla je najljepša moguća nagrada. Srećni smo zbog istorijskog uspjeha. Ovo je izuzetna ekipa. U svakom pogledu. Svi se držimo zajedno, krasi nas drugarstvo, povjerenje i odlična atmosfera. Bilo je zapisano da ostvarimo cilj mnogih generacija. Vjerujem da je ovo početak nečeg još većeg – za Pobjedu je rekao krilni napadač Andrej Camaj.

Napad na medalju

Koliko je samo dug i težak put bio, koliko je filtera trebalo da se prođe do Rumunije. Priču koju je započeo Goran Perišić – dovršio je nedavno izabrani selektor Nenad Vukčević.

Crna Gora je bila u grupi 2 sa Poljskom, Slovačkom i domaćinom Gruzijom. Samo prvi je imao zagarantovanu kartu za Euro. ,,Crveni“ su remizirali sa Slovačkom (1:1), potom su dobili Poljake (1:0), a u odlučujućem duelu savladali Gruzine nakon preokreta – od 0:1 do 3:1.

Više nijesu ,,sokolići“, kako smo ih zvali zbog godina, nego – ,,sokoli“, pravi pravcijati, ponos države. Evropska elita.

Utisci su još svježi. Smjenjuju se slike, sve ono što smo prošli, razgovaramo, sumiramo turnir. Tek ćemo postati svjesni što smo napravili. Znalo se da ova generacija ima budućnost. Potvrdili smo koliko vrijedimo. Ipak, na ovome nećemo da stanemo. Spremićemo se za Evropsko prvenstvo. Čekamo žrijeb, ali kakav god bude – vjerujem da možemo da se borimo za medalju u Rumuniji. Nebo je granica – ističe devetnaestogodišnji ofanzivac podgoričke Budućnosti.

Gol za TV špice

Crna Gora je golovima Vasilija Adžića osvojila četiri boda iz prve dvije runde, ali je naš najbolji igrač dobio žute kartone protiv oba rivala.

Značilo je to da član Juventusa ne može da bude u protokolu za Gruziju. Nije to bio jedini kadrovski hendikep.

Slabije su ,,crveni“ ušli u meč. Brzo su kapitulirali, a domaćin je zatim pogodio prečku, stativu, imao zicer koji je odbranio golman Ognjen Milović.

Propustila je Gruzija svoje šanse, a onda se Crna Gora probudila i izjednačila preko Marka Perovića uoči odlaska na odmor.

Drugo poluvrijeme – nova priča. ,,Sokoli“ su carovali terenom, bili bolji, lijepo su kombinovali, nadirali su prema naprijed, osjećalo se u vazduhu da je preokret pitanje trenutka.

I desilo se – jedan od heroja upravo je bio Camaj. Hitronogi ofanzivac povukao je loptu, osvojio prostor i sa dvadesetak metara lijevom nogom lansirao raketu koja je proparala mrežu.

Bum. Svjetski gol. Za TV špice. Povela je Crna Gora, imala je sve, a u finišu je rezervista Andrej Kostić glavom zapečatio Euro.

Ne znam razlog lošijeg ulaska u meč. Nijesmo izgledali dobro u prvih pola sata, ali na vrijeme smo se konsolidovali. Izjednačenje pred pauzu nas je podiglo, a u nastavku smo bili ono što zapravo jesmo. Okrenuli smo rezultat i zasluženo osvojili prvo mjesto u grupi koje nas je odvelo na Evropsko prvenstvo – naglašava Camaj, koji dodaje:

Vježbam raznorazne šuteve, sa svih pozicija. U momentu sam osjetio da krenem naprijed i završim akciju. Prišao sam blizu šesnaesterca, namjestio se i pogodio gdje treba. Lijep gol. Najveći do sada. Vjerujem da će ih biti još. Baš i na Euru. Ovo mi mnogo znači na planu samopouzdanja, predstavlja ogroman podstrek.

Sudar sa velesilama

Pored Rumunije, koja nije igrala kvalifikacije jer je organizator završnog turnira, na EP su se plasirali Njemačka, Danska, Španija, Holandija, Norveška i Engleska.

Crna Gora je dakle jedini predstavnik iz regiona. Jedina selekcija sa ,,eks-Ju“ prostora koja je izborila Euro za igrače do 19 godina.

Nema Italije, Francuske, Belgije… da ne nabrajam dalje kakve se fudbalske sile nijesu plasirale. Sve to govori koliki je ovo uspjeh za Crnu Goru. Biće teško na turniru, ali možemo sa svima da se nosimo. I ne samo to, možemo svakog da pobijedimo. Kao što sam rekao ranije – daćemo sve od sebe da se iz Rumunije vratimo sa odličjem. Ovaj tim može to – zaključio je Camaj.

Velika karijera u najavi

Prije nego se priključio omladinskoj reprezentaciji, prije puta na završne kvalifikacije u Gruziji, Andrej Camaj je dao gol za Budućnost. Ušao je sa klupe i ,,plavima“ donio bod protiv Jezera u Beranama (3:3).

Bila je to lijepa najava za ono što će uraditi u Tbilisiju…

Drago mi je zbog gola u dresu Budućnosti. Pogotovo što je imao težinu. Za nas remi nikada nije dobar rezultat, ali bolje što smo dopisali bod, nego da smo izgubili. Sada se vraćam klupskim obavezama. Grabimo ka tituli, što bi svakako bio još jedan ogroman uspjeh ove godine – kazao je Camaj.

Mladi ofanzivac nema preveliku rolu u prvom sastavu podgoričkog tima. Upisao je tek tri nastupa od početka sezone i jednom bio strijelac.

Radim marljivo i čekam šansu. Na mojoj poziciji je ogromna konkurencija, a to me tjera da pružam maksimum na svakom treningu i u minutu provedenom na terenu. Boriću se za mjesto. Želim da ostavim trag u Budućnosti – ističe Camaj.

Budućnost je dala najviše omladinskih reprezentativaca. Neki od njih već su se prodali u ozbiljne evropske klubove.

Vasilije Adžić je potpisao za Juventus, Bodin Tomašević je pošao u Bolonju, a Marko Perović je takođe bio član ,,plavih“ prije selidbe u Jezero, odakle ga je put odveo u špansku Almeriju. Još jedan biser, Andrija Bulatović od ljeta će nositi dres francuskog Lensa.

Svi oni su saigrači Camaja…

Sanjam i ja neki od takvih transfera. Vjerujem da će doći vrijeme za karijeru u inostranstvu. Do tada, imam dugogodišnji ugovor u Budućnosti, fokusiran sam na klub, što bolje igre i trofeje – naglasio je Camaj.

Podrška oca Albina

Andrej Camaj potiče iz sportske porodice, a fudbalski gen naslijedio je od oca Albina, nekadašnjeg igrača Budućnosti i Dečića.

Camaj senior bio je ozbiljan špic, jak, pokretan, dobar realizator. U mlađim selekcijama pozivan je za reprezentaciju ondašnje države.

Sin međutim želi da nadmaši tatu…

Podrška oca mnogo mi znači. Uvijek je uz mene. Pomaže mi u svemu. Pričamo, daje mi savjete, sugestije… Svakog dana razgovaramo o fudbalu. Znam da je i on igrao u Budućnosti, da je bio dobar igrač, ali vjerujem da ću ja biti bolji – uz osmijeh, kaže Andrej.

Umije li tata da kritikuje?

Bude i toga, iz najbolje namjere. On vidi sve, gleda utakmice i koriguje me kada treba. Prihvatam i kritiku, bez toga nema napretka – odgovorio je mlađi Camaj.

Izvor: Pobjeda

Aerodromi Crne Gore objavljuju ljetnji red letjenja koji je podložan promjenama i zavisi od avio-kompanija, zbog čega putnike mole da se za sve informacije obrate odabranim prevoznicima.

Podsjećaju, ljetnja sezona u avijaciji počinje 30. marta i traje do kraja oktobra.

Prema najavama, na Aerodromu Tivat tokom ljeta biće aktivno oko 50 avio-linija, a najvažnija novost je to što španska niskobudžetna avio-kompanija Vueling prvi put dolazi u Crnu Goru i 1. jula otvara liniju Tivat-Barselona. Ističemo i to da je niz dosadašnjih partnera i prevoznika, poput easyJet-a i Jet2.com-a najavio povećanje rotacija tokom skoro cijele ljetnje sezone što je dobar signal da ona u Crnoj Gori može da traje punih sedam mjeseci, a ne samo dva ili tri mjeseca – navode iz Aerodroma Crne Gore.

Kada je riječ o Aerodromu Podgorica, u najavi je preko 45 avio-linija, od čega je pet novih i to: Prag (Air Montenegro), Brno (Air Montenegro), Baku (Air Montenegro), Kairo (Petroleum Air Services) – charter i Madrid (Iberia) – charter.

Aerodromi Crne Gore posvećeno rade na tome da linija Podgorica-Madrid od naredne godine postane redovna sezonska linija – dodaju.

Podsjećamo, ACG su tokom 2024. godine opslužili preko 2.800.000 putnika, od čega u Podgorici preko 1.750.000, a u Tivtu preko milion.

Tokom 2025. godine očekujemo da promet putnika bude i iznad tri miliona – navodi se.

Stotinu pacijenata, među kojima je petoro djece, čeka na transplantaciju organa u Crnoj Gori, pokazuju podaci Ministarstva zdravlja.

Presađivanje bubrega čekaju 64 odrasle osobe i troje djece, dok je na listi čekanja za transplantaciju jetre 13 odraslih i jedna maloljetna osoba. Transplantaciju srca čeka šest osoba, među kojima je jedno dijete. Na listi za presađivanje pluća je 13 osoba, starijih od 18 godina.

Transplantaciju organa krajem prošle godine čekalo je 108 osoba, a prošlog mjeseca u Crnoj Gori urađeno je presađivanje bubrega u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG), nakon pauze od šest godina.

Presađivanje je urađeno sa živog donora, dok su u Crnoj Gori do sada urađene tri kadaverične transplantacije bubrega sa moždano mrtve osobe, a posljednja 2019. godine.

Transplantacije bubrega u KCCG, nakon pauze od 2019. godine, pokrenute su u saradnji sa ekspertskim timom beogradske Vojno medicinske akademije i kadra KCCG. Tim ugovorom, osim sprovođenja transplantacionih procedura, predviđena je i edukacija crnogorskog kadra, kako bi se u što kraćem roku osposobio da samostalno sprovodi ovaj program.

U februaru je prvi put u Crnoj Gori urađena i transplantacija matičnih ćelija koštane srži, koja se primjenjuje u tretmanu teških hematoloških onkoloških oboljenja i zbog koje su se pacijenti upućivali u inostranstvo na ovaj vid liječenja.

Transplantacija organa sa moždano mrtve osobe godinama je na čekanju, uprkos tome što je država 2018. godine potpisala ugovor o razmjeni organa (takozvani alokacijski ugovor) sa Eurotransplantom.

Eurotransplant je neprofitna organizacija za razmjenu organa između država koje su njegove članice, a to su Njemačka, Austrija, Mađarska, Luksemburg, Holandija, Hrvatska, Slovenija, Belgija.

Doniranje organa nakon smrti u Crnoj Gori omogućilo bi pacijentima koji su na listi čekanja da dobiju transplantaciju organa od Eurotransplanta, po principu reciprociteta.

Iz Ministarstva zdravlja “Vijestima” su nedavno pojasnili proceduru za građane koji žele da dobiju donorsku karticu.

Svako lice koje želi da bude donor može da se javi svom izabranom doktoru i potpiše pisanu saglanost za doniranje organa u slučaju smrti, nakon čega mu se izdaje donorska kartica. To se, pojasnili su, može u svakom trenutku opozvati i to na način davanja Izjave o opozivu date pisane saglasnosti za uzimanje organa u slučaju smrti, nakon čega se vraća donorska kartica i o tome sačinjava zabilješka.

U slučaju da lice želi da se izjasni da izričito ne želi da bude donor, izdaje mu se Izjava o protivljenju doniranja organa, koju takođe može opozvati – davanjem Izjave o opozivu izjave o protivljenju doniranja organa.

S obzirom na to da je novi sistem tek zaživio, te imajući u vidu i planiranu medijsku kampanju podizanja svijesti građana o značaju i važnosti doniranja organa, sigurni smo da će nakon sprovođenja iste doći do većeg interesovanja i porasta broja zainteresovanih građana za uzimanje donorske kartice – istakla je krajem prošle godine za “Vijesti” načelnica u Direkciji za transplantaciju Direktorata za javno zdravlje i biomedicinu Ministarstva zdravlja Sandra Damjanović.

Izvor: Vijesti

Finansiranje srednjih vjerskih škola u suprotnosti je sa Zakonom o obrazovanju, dok su za njih iz budžeta izdvojena značajna sredstva, upozorava članica Odbora DPS Prijestonice Cetinje, Sanja Vujović.

Ona ističe da se, uprkos tome, ključni problemi u obrazovnom sistemu i dalje zanemaruju od strane aktuelnih vlasti.

Kao profesorica istorije i geografije, želim da ukažem na ozbiljne probleme u našem obrazovnom sistemu koji, nažalost, nijesu dobili adekvatnu pažnju od strane aktuelnih vlasti. Državna revizorska institucija je utvrdila da je finansiranje srednjih vjerskih škola u suprotnosti sa Zakonom o obrazovanju. U periodu od 2019. do 2023. godine, iz budžeta je za ove škole izdvojeno 4,9 miliona eura, dok su sredstva za druge vjerske zajednice iznosila 1,97 miliona eura – saopštila je Vujović.

Prema njenim riječima, škole se suočavaju sa ozbiljnim infrastrukturnim problemima.

Zgrade su često u lošem stanju, krovovi prokišnjavaju, toaleti nefunkcionalni, učionice neuslovne, dok su neke škole pretrpane, što, u konačnom, negativno utiče na kvalitet samog obrazovanja, a time i direktno pogađa naše učenike – istakla je Vujović.

Još jedan ozbiljan problem je, kako navodi, manjak kvalifikovanih profesora, posebno za određene predmete.

Ovaj deficit dovodi do povećanog opterećenja postojećeg nastavnog osoblja i odražava se na kvalitet nastave. Naša djeca zaslužuju najbolje obrazovanje, a to nije moguće bez adekvatnog kadra – naglasila je.

Tvrdi da je bezbjednost djece takođe jedan od gorućih problema u našem obrazovnom sistemu.

Iako su izmjenama Krivičnog zakonika iz 2021. godine predviđene strožije kazne za pedofile, u praksi se suočavamo sa problemima u sprovođenju ovih zakona. Uzimajući sve u obzir postavlja se pitanje koji je, zapravo, prioritet aktuelne vlasti? Dok vlast ulaže sredstva u izgradnju vjerskih objekata i finansira vjerske škole, osnovne potrebe našeg obrazovnog sistema ostaju nezadovoljene. Ovakav pristup dovodi do neravnoteže u obrazovnom sektoru i dodatno marginalizuje javne obrazovne institucije – saopštila je Vujović.

Pozvala je nadležne institucije da prepoznaju ove probleme i preduzmu konkretne korake ka njihovom rješavanju.

Naša djeca zaslužuju kvalitetno obrazovanje u sigurnom i modernom okruženju. Kao društvo, moramo ulagati u našu budućnost kroz ulaganje u naš obrazovni sistem – poručila je članica Odbora DPS Prijestonice Cetinje, Sanja Vujović.

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković i direktor hercegnovske kompanije za promet i usluge “Talija Company” Nikola Milić potpisali su danas prvi Ugovor o javno-privatnom partnerstvu u Crnoj Gori – ugovor za izgradnju hotela Lokanda.

Riječ je o projektu vrijednom 13,78 miliona eura koji, pored izgradnje hotela, obuhvata rekonstrukciju Trga umjetnika i izgradnju dvoetažne podzemne garaže.

Lokanda, prvi hotel u Crnoj Gori, jedan od najvažnijih simbola grada duboko ukorijenjenog u istoriji i tradiciji, prema riječima gradonačelnika Cetinja, bila je nijemi svjedok vremena, generacija i promjena koje su oblikovale Crnu Goru.

Lokanda je bila mjesto gdje su se stvarale legende, gdje je duh Prijestonice živio u svom najoriginalnijem obliku, gdje su se vodili razgovori koji su oblikovali istoriju i rađale ideje koje su mijenjale tokove crnogorskog društva – podsjetio je Đurašković.

Preuzimanjem upravljanja Prijestonicom od strane nove gradske uprave pokrenuto je ono što se, kako je istakao Đurašković, decenijama smatralo nedostižnim – pokrenut je jedan od najvažnijih razvojnih projekata Prijestonice – izgradnja hotela Lokanda sa podzemnom garažom i parternim uređenjem Trga umjetnika.

Prijestonica Cetinje ostaje dosljedna svojoj viziji unapređenja lokalne privrede i poboljšanja kvaliteta života svojih građana, kroz strateške projekte koji doprinose otvaranju novih radnih mjesta, jačanju turističke ponude i očuvanju naše kulturno-istorijske baštine. Vjerujemo da će Lokanda, u svom novom ruhu, postati snažan simbol ekonomskog prosperiteta i turističke prepoznatljivosti, kroz stvaranje novih poslovnih prilika i novih radnih mjesta, ali i podsticanje preduzetništva i privlačenje posjetioca iz zemlje i inostranstva. Paralelno sa obnovom Lokande, nastavak izgradnje žičare od Lovćena do Cetinja, kao jedan od ključnih budućih projekata, generisaće snažan turistički i ekonomski rast, dodatno osnažujući privredu i stvarajući nove razvojne mogućnosti za Cetinje – kazao je Đurašković.

Lokanda  je, prema riječima Nikole Milića, oličenje delikatne ravnoteže izmedu starog i novog, istorije i budućnosti, onoga što nikad ne smijemo da zaboravimo i onoga što tek treba da stvorimo.

Obnovom Lokande šaljemo važnu poruku – da Crna Gora gleda naprijed, da poštuje svoju istoriju, ali ne stoji u mjestu. Da je ovo zemlja u kojoj se prošlost pamti i cijeni, ali u kojoj se, sa jednakim žarom, gradi i stvara budućnost – poručio je Milić.

Ugovorom o JPP predviđeno je 30 mjeseci za realizaciju projekta, šest mjeseci je predviđeno za izradu projektne i tehničke dokumentacije, a nakon pribavljanja svih saglasnosti na projektnu i tehničku dokumentaciju predviđena su 24 mjeseca za izgradnju hotela i podzemne garaže.

Podjećamo, izgrađen 1864. godine, srušen je usljed oštećenja nakon zemljotresa 1979. godine. Kako je objekat i dalje imao status zaštićenog spomenika kulture, rušenje je bilo uslovljeno rekonstrukcijom u skladu sa važećim konzervatorskim principima. Ovaj pristup je bio sadržan u svim relevantnim planskim i finansijskim projektima iz perioda obnove nakon zemljotresa.