Foto: Ministarstvo kulture i medija
Crna Gora samostalno kreira svoj kulturni sistem, a Vlada kulturu stavlja na sve važnije mjesto, što dovodi do značajnih rezultata, poručila je ministarka kulture i medija Tamara Vujović.
Ona je, na Novogodišnjem koktelu Ministarstva kulture i medija, organizovanom u Vladinom domu, kazala da politička zrelost društva nije samo u ekonomskim ili pravnim dostignućima, već i u sposobnosti da prepozna kulturu kao vlastiti prostor rasta.
Kako prenosi PR Centar, Novogodišnji koktel Ministarstva okupio je brojne predstavnike Vlade i Skupštine Crne Gore, kulturne radnike, kao i članove diplomatskog kora.
Vujović je kazala da su kroz predan rad svih direktorata ostvareni značajni rezultati u ovoj godini kroz reforme koje su unaprijedile kulturni i medijski sektor.
“Želim da potvrdim opredijeljenost i predanost tima koji vodimna ispunjavanju zadatih ciljeva. Jedan dio zadataka smo ispunili, ali mnogo toga ne, jer ni “Rim nije sagrađen u jednom danu”. Ali nemojte sumnjati u našu spremnost i posvećenost da radimo korist dobrobiti razvoja kulture, umjetnosti i medija”, kazala je Vujović.
Ona je naglasila da će, ako se kultura postavi kao prioritet društva, ona i biti prioritet.
“Istorija nas uči da se kulture mogu grubo podijeliti na dvije vrste: na one dinamične, gdje procesi teku brzo i na one statične, gdje se promjene dešavaju tako sporo da se kultura često svodina zbir običaja”, rekla je Vujović.
Kako je kazala, svaka država je apsolutno odgovorna za odnos i pravila koje će imati prema svojoj kulturi i obrazovanju.
“Sve je ovo važno zato što je kultura prije svega polje emancipacije, jer kulturna emancipacija nije apstraktni ideal, već proces koji oblikuje naš svijet i nas same, iznova i iznova”, navela je Vujović.
Prema njenim riječima, kultura je i baština i stvaralaštvo.
“To je proces neprekidnog dijaloga između starog i novog, između tradicije i inovacije, između onoga što smo naslijedili i onoga što želimo da postignemo, i stoga je uvijek živa”, rekla je Vujović.
Crna Gora samostalno kreira svoj kulturni sistem, a Vlada stavlja kulturu na sve važnije mjesto.
“Planirano je da budžet Ministarstva kulture i medija za narednu godinu bude uvećan za 3,7, miliona EUR, odnosno 12,59 odsto, što predstavlja rekordno izdvajanje za kulturu”, rekla je Vujović.
Kako je navela, ti rezultati potvrđuju da politička zrelost društva nije samo u ekonomskim ili pravnim dostignućima, već i u sposobnosti da se prepozna kultura kao vlastiti prostor rasta.
“Zato mi je drago da istaknem da smo, uz podršku Vlade, postigli značajne rezultate u unapređenju i očuvanju našeg kulturnog nasljeđa, što doprinosi daljoj emancipaciji i razvoju crnogorskog društva”, kazala je Vujović.
Ona je naglasila da se u Ministarstvu kulture i medija trude da zakonodavstvo postave tako da svi u sektoru slobodno žive i rade.
“Primijetili smo neuralgične tačke, uska grla Zakona o kulturi, Zakona o zaštiti kulturnih dobara i predano radimo na tome. Želimo održive i ambiciozne programe nacionalnih ustanova kulture koje su pod našom direktnom nadležnošću”, kazala je Vujović.
Kako je poručila, vodiće računa i o onima koji nijesu direktno u njihovoj nadležnosti, a to je nezavisna scena.
“Potrudićemo se da i njima nađemo i obezbijedimo pozornicu za rad. Pomenula bih divan primjer sinergije za Njegoševe dane uz koje smo jedni drugima pružili ruku podrške i saradnje”, rekla je Vujović.
Crnogorska kultura je, sa svim svojim specifičnostima, kako je istakla, dio šireg toka koji ne poznaje granice.
“Takvo društvo raste u emancipaciji – i individualnoj i kolektivnoj”, kazala je Vujović.
Ona je svima poželjela praznike ispunjene radošću života, zajedništvom i darivanjem, onim najljepšim ljudskim osobinamakoje podsjećaju koliko je važno biti dio velike zajednice.
Na koktelu je prikazan i film o rezultatima i postignućima rada Ministarstva u protekloj godini, sa posebnim osvrtom na zatvaranje Poglavlja 10, implementaciju međunarodnih zakona i unapređenje uslova rada za kulturne i medijske poslenike.
Izvor: Mina
Pjevač i kantautor, miljenik muzičke scene širom Balkana, čiji su zaštitni znak emotivne, ljubavne balade, nakon godinu dana vratio se na Cetinje i Dvorski trg, ovoga puta u „Novogodišnjoj priči“.
Odlično raspoloženi Sergej Ćetković koncert je ispunio starim dobrim pjesmama, ali i sasvim novim, sa sedmog studijskog albuma.
Na bezrezervnu podršku publike jedan od najpopularnijih pop pjevača gleda kao na dragocjenost koju čuva i cijeni.
Crnogorski pop pjevač koji je ovoga mjeseca obilježio 25 godina uspješne karijere, koncert je otvorio pjesmom simboličnog naziva „Dolazim“, sa posljednjeg albuma „Kofer”.
Cetinjska publika pjevala je uglas sa crnogorskim šarmerom, velikim romatičarom i umjetnikom.
„Nek te ljubav dočeka“, „Ljubav“, „Oči nikad ne stare“ , „Pusti probleme“, „Zar je kraj“, „Bar da odeš, „ Moj svijet“, „Korov“, „Hiljadu razloga”, „Dva minuta”, „Još volim te”, samo su neki od hitova koje je Ćetković pjevao, tokom dvočasovnog koncerta.
Kraj koncerta bio je rezervisan za pjesme „Pola moga svijeta” i „Pogledi u tami”, koja je obilježila njegovu karijeru.
Ćetković je do sada objavio sedam studijskih albuma i tri kompilacije, a predstavljao je i 2014. godine Crnu Goru na Eurosongu. Jedini je crnogorski predstavnik koji se plasirao u finale ovog evropskog muzičkog takmičenja.
N. K.
Vrijeme u Crnoj Gori sjutra biće sunčano, uz povremeno malu do umjerenu oblačnost, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
Na sjeveru, kako navode, tokom jutra po kotlinama moguća magla ili povećana niska oblačnost. Prijepodne ponegdje umjeren, na jugoistoku moguć i pojačan, sjeverni vjetar.
Jutarnja temperatura vazduha od -8 do 5, najviša dnevna od 2 do 16 stepeni.
Od prvog januara najavljena su povećanja penzija od oko 50 eura za one penzionere koji su do sada primali minimalnu penziju u iznosu do 450 eura, istakao je za Gradsku RTV Vladimir Drobnjak, v.d. direktora Fonda PIO. Dodaje, da će ovom mjerom biti obuhvaćeno nešto više od 46. 000 penzionera.
Do kraja 2025. godine neće biti dodatnog usklađivanja penzija za kategorije penzionera koji su do sada primali minimalac od 450 eura, dok će svim ostalim kategorijama penzionera biti redovno usklađivanje u januaru, maju i septembru, objašnjava za Gradsku, v.d direktora Fonda Pio Vladimir Drobnjak.
Od ukupnog broja penzionera dakle oni koji primaju najnižu minimalnu penziju koja iznosti 450 eura, dakle takvih je 46 000 ili 36% od ukupnog broja penzionera, dakle za tu kategoriju penzionera neće biti usklađivanja dvije godine počev od 1.1.2024. što znači do kraja 2025. njima se neće usklađivati – kazao je Drobnjak.
U planu Fonda PIO za naredne dvije godine je uvođenje elektronskih usluga, čime će penzioneri moći brže i efikasnije da podnose zahtjeve ovoj instituciji.
Recimo Vi ako želite da provjerite Vaše doprinose tamo gdje ste radili, ne morate ići fizički u Vašu instituciju, ne možete to recimo preko Vašeg telefona vidjeti pa ako Vam je neki poslodavac preskočio nešto da uplati da imate odmah informaciju da možete sa poslovavcem popunuti te Vaše rupe u radnom stažu ako ih je bilo – kazao je Drobnjak.
Budžet Fonda PIO za 2025. godinu je 783 miliona eura, čime su obezbijeđenje redovne penzije, naglašava Drobnjak uz zaključak da je preduslov ekonomske održivosti i povjerenja građana u penzioni sistem, politička stabilnost.
Izvor: Gradski.me
Od subote 28. decembra 2024. godine svi elektronski prenosni uređaji male i srednje veličine, koji se prodaju u Evropskoj uniji, moraju biti kompatibilni s USB-C portovima.
Potrošačima u EU više neće biti potrebni različiti punjači za njihove telefone, tablet kompjutere, kamere, slušalice igraće konzole i druge uređaje, jer USB Type-C portovi za punjenje postaju standard za mobilne alate.
Godine 2022. su Evropski parlament i države članice velikom većinom izglasali odbacivanje alternativnih metoda punjenja, što znači da svi prenosni elektronski uređaji male i srednje veličine, koji se prodaju u EU, moraju biti kompatibilni s USB-C portovima. Prema pravilima EU, kupci mogu izabrati da li žele novi punjač uz svaki kupljeni uređaj.
Ista pravila će važiti za proizvođače laptopa od 28. aprila 2026. godine.
Anna Cavazzini, predsjednica Odbora Evropskog parlamenta za unutrašnje tržište i zaštitu potrošača, u izjavi za novinare je rekla da ovo „predstavlja odlučujući korak ka udobnosti potrošača i odgovornosti prema okolišu“.
Ova pravila se odnose na rješavanje tona otpada, koje se stvaraju zbog odbačenih punjača svake godine, ali i uštedu 250 miliona eura za domaćinstva u EU eliminacijom nepotrebnih kupovina svake godine – izjavila je Cavazzini.
Parlament je saopštio da će „pomno pratiti“ kako se proizvođači adaptiraju na ove promjene.. Oni su se dugo opirali standardizaciji tehnologija punjenja, a ovaj zakon će sada uticati na sve provajdere, prije svega na Apple, koji je osporavao zakon navodeći zabrinutost za inovacije. Međutim, gigant iz Cupertina se počeo pridržavati direktive te je prešao na USB-C za svoje uređaje.
Izvor: Gradski.me
Skandal koji se desio protekle noći dobro će uzdrmati svijet šaha. Karlsen je dobio dvije partije i jednu remizirao, došao na pet poena od osam mogućih, i pobjedom u devetom kolu bi se potpuno vratio u borbu za odbranu titule u rapid šahu, ali čak i remijem, jer nakon 9.kola na vrhu su Poljak Duda, sjajni Indijac Erigaisi i Rus Griščuk sa 6,5 poena, a ostaju još četiri kola večeras da odluče šampiona, prenosi RTCG.
Mladi Murizin, domaći Domingez i Nakamura brzo su potonuli, sve je bilo u igri. Ali Karlsen nije ušao u raspored devetog kola, kažnjen jer nije htio da presvuče džins farmerice koje se ne uklapaju u dres kod Svjetskog prvenstva, a za šta je već juče kažnjen 200 dolara.
Rekao je da je to stvar principa i da neće ići sada do hotela da se presvlači, a onda otputovao i objavio totalni rat FIDE. Taj rat bukti odavno, već dva ciklusa nije se borio za tron koji je pet puta osvojio od 2013, govoreći da ga umaraju preduge partije od sedam sati i 14 puta sa istim rivalom, predlagao novi model koji je predlagao i veliki Bobi Fišer, još jedan genije koji je pokidao mostove sa FIDE i sa svijetom.
Osim toga Karlsen organizuje i privatne onlajn turnire od vremena korone, stvorio je paralelni svijet, a FIDE se nije brinula mnogo za svoju najveću zvijezdu. Kad su mu na Olimpijadi jesenas u Budimpešti dali nagradu za najboljeg igrača vijeka on se pojavio u trenerci da poruči da ovako ne valja, na stogodišnjici FIDE. Osim toga, Karlsen je sa drugim asovima stvorio “Free Style Chess”, sve popularniji sistem gdje se žrijeba raspored figura prije nego počne partija, a u februaru će u Vajsenhausu igrati i novi kralj Gukeš sa njim i ostalim zvijezdama prvog reda.
FIDE im je prijetila najvećim kaznama ako organizuju SP u tom slobodnom šahu, a prije nekoliko dana Karlsen i ostali asovi su potpisali jedno čudno primirje sa FIDE i obećali da tog SP neće biti, bar za sada. Međutim, ovo jutros može da razori svijet šaha koji poznajemo, Karlsen je obećao da više neće igrati ništa pod krovnom asocijacijom, ako povuče najbolje igrače desiće se teža “šizma” nego ona od 1993. do 2006. koja je stvorila tokom 13 godina dva paralelna svijeta u šahu..
Izvor : RTCG
Prema aktuelnim podacima kraj 2024. godine na planeti će dočekati 8,2 milijarde ljudi, a to znači da će rast populacije ove godine iznositi gotovo 70 miliona. Natalitet čovječanstva će ove godine biti 135 miliona, a mortalitet 65 miliona ljudi. Brojke koje trenutno dominiraju u demografiji svijeta dominiraju da se sve glasnije postavlja vječno pitanje – koliko ljudi planeta može podnijeti?
Osnovna logika komparacije je odnos s površinom Zemlje koja iznosi 510 miliona kvadratnih kilometara. Evidentno da, zbog većeg prisustva vodenih površina, nije cijela planeta ekumena (stalno naseljeni prostor). Kopno zauzima površinu od 149 miliona kvadratnih kilometara, a nekih 135 miliona km2 ljudska vrsta ima kao svoju ekumenu i subekumenu. Treba napomenuti da je naseljenost izrazito neravnomjerna, tako da aritmetička sredina kao podatak ne igra veliku ulogu. Anekumenu (stalno nenaseljen prostor) predstavljaju one regije koje ne nude mogućnost preživljavanja – od Antarktika do dijelova pustinja te od visokih planina do dijelova Sibira.
Posebnu kategoriju naseljenosti čini „agrarna“ koja predstavlja odnos između broja stanovnika i obradivog prostora. Tako neke pustinjske države imaju veoma malu gustinu naseljenosti, ali zbog nedostatka obradivog prostora su agrarno prenaseljene.
Kada bi stanovništvo svijeta imalo gustinu naseljenosti kao New York (27.000 stanovnika/km2), onda bi sva populacija stala na površinu savezne države Teksas, koja je svojom veličinom između Francuske i Turske. Sam prostor nije problematičan te je evidentno da populacija nema problema s njim. Najveći problem rastu broja stanovnika predstavljaju prirodni resursi koji su potrebni za zadovoljavanje bioloških, ali i socijalnih potreba ljudi.
Prirodna bogatstva, promatrajući ih od vode i vazduha do agrarnog zemljišta i ruda, osnova su opstanka ljudi. Ono što se često spominje je nedostatak resursa, ali je najveći problem njihov nejednak raspored. Tako Afrika, za koju se često smatra da je aridan i bezvodan kontinent, iza Južne Amerike ima najveće količine vode „po glavi stanovnika“. Problem Afrike je što vode u nekim oblastima ima previše, a tri velike pustinje (Sahara, Kalahari, Namib) su gotovo bezvodne.
Osim samog kvantiteta prirodnih sirovina koje zadovoljavaju sve naše potrebe, ogroman problem leži i u činjenici razdiobe prirodnih bogatstava. Stanovnici određenih dijelova svijeta, koje često zovemo visokorazvijenim prostorima, često imaju mnogo više nego što im je potrebno za život. Posebno je zanimljivo da pojedine države, uprkos prirodnom bogatstvu, nisu napravile da domaće stanovništvo ima najveću blagodat od toga. Ovome treba dodati i preveliku eksploataciju određenih sirovina bez razmišljanja o ekologiji. Tako pretjerana i nekontrolirana eksploatacija nekog rudnog resursa može dovesti do devastacije i kontaminacije drugih, za život bitnih, segmenata prirode kao što su vazduh, voda i obradivo zemljište.
Razne procjene variraju o tome koliko ukupno planeta, sa svim onim što raspolaže, može podnijeti ljudi na sebi. Optimistične procjene govore da taj broj može biti nekoliko puta veći nego danas, a pojedini smatraju da je i ovaj trenutni broj previsok. Godine 1994. je tim naučnika s Univerziteta Stanford u Kaliforniji izračunao da je idealno da na planeti živi između 1,5 i dvije milijarde ljudi.
Nepobitna činjenica je da se smanjuje kvantitet resursa, a populacija stalno raste. To se u proteklom periodu posebno odnosilo na fosilna goriva koja su osnova industrijskih revolucija. Čak i kada kvantitet resursa ostaje isti, kao što su vazduh i voda, upitan je njihov kvalitet. Količina čistog vazduha i pitke vode se stalno smanjuje, a populacija veoma brzo raste. Još ako se ovome dodaju klimatske promjene koje će ugroziti sve, od kvaliteta vazduha do proizvodnje hrane, problem rasta populacije postaje još očitiji.
Priča o demografskom rastu kao potencijalnoj kataklizmi nije vezana samo za današnje doba. Najstarije „crne slutnje“ o problemima rasta populacije datiraju iz Mesopotamije u XVII vijeku prije nove ere. Na glinenim pločicama napisana je epska poema Atra hasis, na kojoj piše „Nije prošlo još ni 1.200 godina od nastanka čovječanstva, kada se zemlja proširila i ljudi razmnožili…“. Iz spomenutog se može zaključiti „strah“ od rasta broja ljudi jer bi bilo problema s vodom i hranom. Tada je na planeti, prema procjenama, živjelo između 27 i 50 miliona ljudi, što je minimalan broj u odnosu na trenutnu populaciju. S obzirom na eksploataciju Tigrisa i Eufrata, ovi tekstovi su obradili (i) ozbiljne teme današnjice.
Problemi s brojem ljudi i resursima su bili i u drevnoj Atini. Platon je smatrao da je kontrola demografije nužna te da grad ne smije imati više od 5.040 stanovnika. Rast broja ljudi je izazvao njegovu rečenicu: „Bogata zemlja je odnesena i sada je ostao samo goli okvir“. Njegovo djelo Država opisuje dva grada – onaj koji je „zdrav“ i onaj koji je „luksuzan“. U ovom drugom stanovništvo previše troši i uništava resurse te potrošnja prevazilazi granice potreba. Kada se danas sagleda djelo iz IV vijeka prije nove ere, može se postaviti identično pitanje – da li je problem rast populacije ili resursi koje ona (nekontrolirano) troši?
Slično je pisao i Tertulijan u II vijeku kada je broj ljudi iznosio otprilike 200 miliona, ali najpoznatiji „strah“ od rasta populacije je vezan za Thomasa Malthusa. U djelu Esej o načelima stanovništva, koje je napisano prije „demografskog buđenja“ industrijske revolucije 1798. godine, on je iznio osnovni problem. Smatrao je da se stanovništvo, ako se ne kontroliše, povećava geometrijskom progresijom, a hrana može samo aritmetičkom. Tada je na planeti bilo otprilike 800 miliona ljudi, a danas ih ima deset puta više.
Ozbiljne probleme je donijela „demografska eksplozija“ koja se javila u XX vijeku. U periodu između dva svjetska rata planeta je imala dvije milijarde ljudi, a već 1954. tri milijarde. Kada je profesor Paul Ehrlich vidio šta se dešava na ulicama Delhija 1968. godine, napisao je Populacionu bombu. Spomenuto djelo, u kojem se piše o tome kako nam prijeti „masovno gladovanje“, bilo je i osnova nekih negativnih djelovanja.
Najpoznatija negativna demografska politika je ona o „jednom djetetu“, koja je uvedena u Kini 1980. godine. Kina je prije nekoliko godina ovaj zakon stavila izvan snage jer danas i ona ima problema s padom populacije. Slično se dešava s Japanom i većinom država Evrope. Kod rasta populacije primijetna je velika razlika – dok jedni imaju pad prirodne dinamike, drugi dijelovi svijeta imaju nagli rast populacije.
U samo pola vijeka broj stanovnika se udvostručio. Godine 1974. je bilo četiri milijarde ljudi, a danas više od osam. Ova činjenica pravi pritisak na sve resurse koji su potrebni ljudima, a ekonomija zakona ponude i potražnje može biti srećna.
Osim rasta populacije posebnu ulogu igra i konformizam koji se javio kod homo sapiensa. Ako se bude radilo na odgojnoj evoluciji humanističkih principa, ekološkoj svijesti i naobrazbi o realnom kvantitetu potreba svakog ljudskog bića, onda nam broj od 10,5 milijardi ljudi na kraju ovog vijeka neće biti problem. U suprotnom, kvantitet trenutne eksploatacije resursa kaže da je i današnji broj stanovnika veći od onog koji planeta koju devastiramo može podnijeti.
Izvor: Al Jazeera