Miloš Vuković: Neko je sebi dao za pravo da se igra penzionim sistemom, da ga preko noći slomi…

Neko je sebi dao za pravo da se igra penzionim sistemom koji u Crnoj Gori postoji 100 godina, da ga preko noći slomi i ukine vezu koju nazivamo međugeneracijskom solidarnošću, saopštio je Direktor i osnivač konsultantske kmpanije Fidelity Consulting Miloš Vuković.

On je to kazao na penulu na Cetinjskom forumu.

Agencija Mediabiro prenosi da je najavljeni Euro model, kojim Vlada planira da od 1. januara 2027. godine poveća minimalnu zaradu na 1.000 eura za zaposlene sa završenom osnovnom školom, 1.250 eura za srednji stručni kadar i 1.400 eura za fakultetski obrazovano stanovništvo, bio tema panela Cetinjskog foruma na kojem su ekonomisti i finansijski stručnjaci razmatrali njegove moguće posljedice po privredu, javne finansije i građane.

Vuković je ocijenio da najavljeni model nosi dužničke, inflatorne i rizike po penzioni sistem. Kao jedan od razloga za takvu ocjenu naveo je izjavu premijera da će za isplatu plata i penzija u 2027. godini biti potrebno zaduživanje od 200 miliona eura.

“Plate i penzije u 2027. godini već će se isplaćivati iz kredita. Posljednje zaduženje bilo je po kamatnoj stopi od 5,5 odsto, dok se privreda zadužuje jeftinije nego država. Privreda na najavu rasta fiksnih troškova može reagovati povećanjem cijena, kako bi nadoknadila dodatno opterećenje poslovanja”, kazao je Vuković.

Posebno je kritikovao posljedice koje bi, prema njegovoj ocjeni, ukidanje doprinosa moglo imati na penzioni sistem i međugeneracijsku solidarnost.

“Neko je sebi dao za pravo da se igra penzionim sistemom koji u Crnoj Gori postoji 100 godina, da ga preko noći slomi i ukine vezu koju nazivamo međugeneracijskom solidarnošću, a koja zapravo predstavlja vezu između nas, naših roditelja i naše djece”, upozorio je Vuković.

Profesorica na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore Maja Baćović ocijenila je da najavljeno povećanje zarada dolazi u trenutku usporavanja ekonomskog rasta i pada produktivnosti, zbog čega smatra da bi dodatni troškovi mogli biti preneseni na cijene proizvoda i usluga.

“Ako povećavate troškove bilo kog proizvodnog inputa, uključujući i zarade, a da paralelno s tim vaša proizvodnja ne raste, rast tog troška u najvećem broju slučajeva morate prenijeti na cijene”, kazala je Baćović i dodala da bi to značilo i usporavanje rasta bruto domaćeg proizvoda, kao i višegodišnji pad produktivnosti.

Baćović je rekla da bi u takvim okolnostima bilo opravdano umjereno usklađivanje zarada sa inflacijom, ali ne i povećanje najavljeno Euro modelom.

“Rast troškova rada mogao bi ugroziti cjenovnu konkurentnost crnogorskih proizvoda i usluga, posebno na međunarodnom tržištu. Svi investitori, odnosno ljudi iz biznisa, imaju potrebu da mogu da planiraju svoje poslovanje, makar u srednjoročnom periodu. Ukoliko nemate izvjesnost ekonomskih politika i sistema, to postaje veoma upitno”, navela je Baćović, podsjećajući da Crna Gora već nekoliko godina bilježi niži nivo investicija nego u prethodnoj deceniji.

Ekonomski analitičar Mirza Mulešković ocijenio je da se u raspravi o Euro modelu mora napraviti razlika između kratkoročnih i dugoročnih efekata.

“Neposrednu korist od povećanja zarada imaće prvenstveno zaposleni koji trenutno primaju minimalnu zaradu i oni sa nižim stepenom stručne spreme, ali bi rast cijena mogao umanjiti taj efekat. Ako govorimo o onima koji bi kratkoročno mogli imati korist, to su zaposleni koji primaju minimalnu zaradu, kao i oni sa nižim stepenom stručne spreme. Njima će povećanje svakako značiti, dok ne osjete inflaciju”, kazao je Mulešković.

Kako dodaje, cijene u Crnoj Gori posljednjih mjeseci rasle su brže od zarada, što, kako smatra, ukazuje na to da rast produktivnosti nije pratio promjene u primanjima. Mulešković je pomenuo i moguće posljedice po javnu upravu, posebno kada je riječ o odnosu zarada i odgovornosti zaposlenih na rukovodećim pozicijama.

“Povećanje troškova rada moglo bi podstaći dio poslovnih aktivnosti da se preseli u neformalni sektor. Pojedine veće kompanije kratkoročno bi mogle preuzeti dio troškova povećanja zarada na račun profita, ali bi dugoročno mogle pokušati da ih nadoknade kroz veću potrošnju”, upozorio je Mulešković.

Finansijski konsultant Ratko Nikolić ukazao je da se posljedice Euro modela neće odraziti samo na preduzeća, već i na javne finansije na državnom i lokalnom nivou, posebno imajući u vidu predviđeno preuzimanje dijela prihoda koje ostvaruju opštine.

On je izrazio sumnju da u budžetu ima dovoljno sredstava za isplatu zarada u javnom sektoru, ukazujući da bi najavljeno povećanje minimalnih zarada moglo otvoriti i pitanje dodatnog usklađivanja primanja zaposlenih koji već imaju veće zarade. Poseban dio izlaganja posvetio je penzionom sistemu, za koji smatra da bi mogao biti dodatno ugrožen odlukom o povećanju zarada i ukidanju doprinosa.

“Ne možemo govoriti o novom penzionom modelu, jer ga nemamo. Imamo samo posljedice odluke o povećanju zarada i ukidanju doprinosa. I to je još jedan pokazatelj da ništa nije urađeno ni kada je riječ o jednom od ključnih stubova svakog društva. Mislim da ćemo mi biti generacija koja je tokom radnog vijeka plaćala doprinose za tadašnje penzionere, a kada odemo u penziju, iz PDV-a ćemo finansirati sopstvene penzije. Došli smo do toga, a iz toga možemo zaključiti koliko je ovaj sistem, koji se sada uspostavlja, pravedan prema našoj generacij”, zaključio je Nikolić.

Mediabiro prenosi da su se učesnici panela saglasili u ocjeni da se efekti najavljenog povećanja zarada ne mogu posmatrati izolovano od kretanja produktivnosti, cijena, investicija i javnih finansija.

Dok bi dio zaposlenih kratkoročno mogao ostvariti veća primanja, kao ključna pitanja otvorena su održivost takvog rasta, uticaj na poslovanje kompanija i sposobnost ekonomije da dugoročno podrži povećane troškove rada, navodi Mediabiro.