“Znam da je bio napad na Dubrovnik i da je Crna Gora učestvovala u njemu. Znam i da se dogodio ’90-tih”, kaže dvadesetogodišnji Marko, student iz Podgorice.

On za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže i da o žrtvama “ne zna ništa”.

Od 55 odsto mladih u Crnoj Gori koji znaju za napad na Dubrovnik, 63 odsto ne zna ili odbija da odgovori na pitanje o broju poginulih u tom napadu, rezultati su istraživanja Centra za građansko obrazovanje (CGO) septembra ove godine.

Danas se navršava trideset tri godine od napada na Dubrovnik, u Hrvatskoj.

Tokom opsade Dubrovnika do maja 1992. poginulo je 116 civila, 194 hrvatska branitelja i 165 pripadnika JNA iz Crne Gore.

Napad je počeo 1. oktobra 1991. Izvele su ga snage tadašnje Jugoslovenske narodne armije (JNA) uz učešće crnogorskih rezervista.

Prognano je 33.000 civila i uništeno više od 2.000 stambenih objekata, uključujući i dubrovački Stari grad koji je pod zaštitom UNESCO-a.

Damir Suljević, koordinator za ljudska prava u CGO-u, kaže da mladi rođeni ’90-tih nijesu imali priliku da steknu objektivna saznanje o tim događanjima.

“Nažalost i dalje postoji veliki broj mladih koji smatraju da je ta vojna akcija bila opravdana”, kaže Suljević.

Šta o napadu na Dubrovnik znaju mladi

Marija, studentkinja književnosti iz Nikšića, kaže da je napad na Dubrovnik došao iz Crne Gore i Srbije, koje su bile u Jugoslaviji.

“Mislim da je poginulo par stotina ljudi. Znam i za izjavu jednog crnogorskog političara (Milo Đukanović) koji je izjavio da je ‘zamrzio šah zbog šahovnice’, simbola na hrvatskoj zastavi”, priča Marija za RSE.

Smatra da je do napada došlo zbog ratne propagande političara u Beogradu i Podgorici.

U vrijeme napada u Crnoj Gori je na vlasti bila Demokratska partija socijalista (DPS). Predsjednik države bio je Momir Bulatović, a premijer Milo Đukanović. Na čelu Srbije bio je Slobodn Milošević.

“Žao mi je što je došlo do razaranja Dubrovnika jer posljedice napada, a prije svega izgubljenih života, utiču na obje države i danas”, zaključuje Marija.

I Vuk, student prava iz Nikšića, zna da je napad na Dubrovnik izvela JNA uz učešće crnogorskih rezervista:

“I znam da je materijalna šteta bila ogromna, ali broj ljudskih žrtava ne znam”.

Za Dijanu, studentkinju Medicinskog fakulteta, napad na Dubrovnik je “dio sukoba između Crne Gore i Hrvatske”.

“Nažalost, još uvijek su prisutne tenzije koje su posljedica tog rata. I danas ljudi, naprimjer iz Nikšića, sa oprezom putuju u djelove Hrvatske”, smatra Dijana.

Stavovi mladih kroz istraživanje CGO

Istraživanje CGO je pokazalo da više od polovine onih koji su čuli za napad, navode da je to bila neopravdana vojna akcija, dok 16 odsto vjeruje da je napad bio opravdan.

Damir Suljević ističe da je dvije trećine mladih navelo da je Crna Gora učestvovala u ratovima ’90-ih na prostoru bivše Jugoslavije, dok skoro jedna petina ispitanih smatra suprotno.

On smatra da je u njihovom slučaju “zakazao” obrazovni sistem.

“Nažalost ne dobijaju objektivna saznanja kroz formalni obrazovni sistem i bez onoga što su ideološke primjese koje dolaze od porodice ili drugih ljudi njihovog okruženja”.

Podsjeća da se ’90-te izučavaju u završnim razredima osnovne i srednje škole, ali u poslednjim sedmicama školske godine kada je pažnja učenika manje usmjerena na gradivo.

“Ove teme moraju se kontinuirano izučavati i ne samo kroz predmet istorije. Građansko obrazovanje je bilo predmet kroz koji su se ove teme obrađivale na objektivan način “.

U Crnoj Gori niko nije procesuiran

Procjene su da je oko 7.000 rezervista iz Crne Gore učestvovalo u napadu na Dubrovnik.

Za ratne zločine počinjene tokom opsade Dubrovnika pred Međunarodnim sudom za bivšu Jugoslaviju u Hagu osuđen je general Pavle Strugar na osam godina zatvora, zbog uloge u granatiranju grada.

Viceadmiral Miodrag Jokić osuđen je na sedam godina dok je admiral Milan Zec, oslobođen zbog nedostatka dokaza.

U Crnoj Gori do danas nije pokrenut nijedan krivični postupak zbog ratnih zločina na dubrovačkom području.

Izvinjenje Hrvatskoj za stradanje i gubitke koje su prouzrokovali crnogorski vojnici, posebno na području Dubrovnika, uputio je Milo Đukanović 2000. godine sa funkcije premijera Crne Gore.

Ministar ne zna broj žrtava napada na Dubrovnik

Ministar ljudskih i manjiskih prava Fatmir Đeka rekao je za RSE da ne zna koliko je bilo žrtava tokom napada na Dubrovnik, sa obje strane.

“Normalno je da puno stvari ni ja nijesam znao. Neke stvari ni ja nijesam imao priliku da gledam ovako detaljno, pa ni broj žrtava”.

“Zbog toga je to razlog više da naučimo ne samo djecu, nego ukupno društvo za dešavanja u Dubrovniku i za ostale zločine”, rekao je Đeka.

On je na temu opsade Dubrovnika, govorio na otvaranju izložbe Inicijative mladih za ljudska prava.

Đeka je rekao da je bio tinejdžer tokom napada na Dubrovnik i da se sjeća tih dešavanja.

“I ja sam jedan od tih koji o tome uči svoju djecu. I ne samo za Dubrovnik nego i za ono što se desilo u Bosni i na Kosovu, da se više ne dešavaju ovakve stvari i da kroz kulturu sjećanja, afirmativno radimo za našu djecu, da budemo društvo tolerancije”.

IZVOR: Radio Slobodna Evropa

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović nije dao saglasnost na predlog vladine odluke o učešću pripadnika hrvatske vojske u misiji podrške Ukrajini, saopšteno je danas u Zagrebu.

“Hrvatska na rat u Ukrajini ni na koji način ne može bitno da utiče, niti može da ga zaustavi. Ali, promišljenom i odgovornom politikom državnih vlasti može da spriječi širenje rata prema hrvatskim granicama i obezbijedi mir i sigurnost svim hrvatskim građanima. Zato sam odbio da dam prethodnu saglasnost na odluku o učešću hrvatske vojske u misiji podrške Ukrajini”, objasnio je Milanović, prenijela je u saopštenju njegova pres služba.

Vlada Hrvatske je putem ministra odbrane tražila od predsjednika i vrhovnog komandatna Oružanih snaga prethodnu saglasnost na predlog odluka o učešću hrvatskih vojnika u misijama, operacijama i aktivnostima NATO-a, Evropske unije i Ujedinjenih nacija.

Prema hrvatskom Ustavu, sve predložene odluke donosi Hrvatski sabor većinom glasova svih poslanika ako predsjednik države za odluke da prethodnu saglasnost.

Ukoliko predsjednik uskrati saglasnost, Hrvatski sabor može takve odluke da donese samo dvotrećinskom većinom svih poslanika.

Vlada je, kako se navodi u saopštenju, tražila saglasnost za 13 odluka, među kojima i su nastavak učešća pripadnika vojske u NATO operacijama KFOR i SEA GUARDIAN, kao i u misiji u Iraku.

“Predsjednik nije dao prethodnu saglasnost jedino na odluku o učestovanju pripadnika Hrvatske vojske u NATO aktivnosti za sigurnosnom i obučnom podrškom Ukrajini (NSATU)”, navodi se u saopštenju.

Milanović je ocijenio da ta misija može “potencijalno štetno djelovati na nacionalne interese Republike Hrvatske”.

“Prema Ustavu, Vlada može zatražiti od Hrvatskog sabora glasanje o predloženoj odluci i ako Vladin predlog odluke dobije podršku dve trećine poslanika, odluka će stupiti na snagu i predsjednik će je poštovati”, navodi se u saopštenju.

Milanović je podsjetio da se vladin predloge zasniva na odluci NATO-a sa sastanka iz jula ove godine u Vašingtonu, na kojem je i on učestvovao, ali da se nije protivio toj odluci na nivou NATO, jer države članice same odlučuju hoće li i na koji način učestvovati u toj aktivnosti.

“Važno je znati da predsjednik ni na koji način nije bio konsultovan oko stavova koje je Republika Hrvatska zastupala u pripremi navedene odluke. Kršeći, opet, svoju ustavnu obavezu, koja Vladi nalaže saradnju s predsjednikom na području spoljne politike i odbrane, Vlada je ne samo preuzela obavezu u ime Hrvatske već je i pripremila navedenu odluku o slanju pripadnika oružanih snaga bez konsultacija s predsednikom”, ističe se u saopštenju.

Takođe se podseća da je predsjednik Hrvatske “vrlo jasno komunicirao svoj stav da se protivi učešću pripadnika oružanih snaga u takvim misijama”.

“Ruska agresija na Ukrajinu je nedopustiva i predstavlja kršenje međunarodnog prava koje svi moramo osuditi. Predsjednik je u više navrata ponovio i stoji kod stava da je Ukrajina žrtva agresije i da joj i Hrvatska treba pružiti svu moguću humanitarnu pomoć”, ističe se u saopštenju.

Uprkos vojnoj pomoći koju prima Ukrajina, kraj rata se ne nazire već, kako navodi predsjednik, prijeti opasnost da se rat proširi i van granica Ukrajine.

“Zadatak predsjednika države, a po njegovom mišljenju i zadatak svih hrvatskih državnih institucija, zaštititi Hrvatsku od rata i preduzeti sve mjere da bi Hrvatska ostala van ratnih sukoba. Upravo zbog toga predsjednik nije dao prethodnu saglasnost”, dodaje se u saopštenju.

Ističe se da Hrvatska kao punopravna članica ima obavezu i dužnost prema svojim saveznicima u NATO-u i predsjednik “ni na koji način ne dovodi to u pitanje”.

Milanović je naglasio da je rat u Ukrajini posljedica ruske agresije, ali da ne predstavlja napad na neku od članica NATO-a i ne može biti aktiviran član 5. Sjevernoatlantskog ugovora pa ne postoji ni međunarodno-pravna obaveza učešća Hrvatske u aktivnostima koje bi je povezale s tim ratom.

IZVOR: Vijesti

Izborna komisija Glavnog grada (IKGG) podnijela je krivičnu prijavu zbog nestanka izvoda iz biračkog spiska sa biračkog mjesta 27 – Osnovna škola “Dragiša Ivanović”, potvrdio je predsjednik IKGG Podgorica Vladimir Filipović.

To je za Portal RTCG potvrdio predsjednik IKGG Podgorica Vladimir Filipović.

Prijava je podnijeta protiv Petra Globarevića, predsjednika biračkog odbora u Doljanima kao odgovornog lica.

“Riječ je o knjizi potpisa sa biračkog mjesta na kojem je upisano 950 birača. Sumnjamo da je izvod otuđen”, naveo je Filipović.

Lista “Pokret naprijed Vuk Kadić”, podsjećamo, zatražila je uvid u birački materijal i ponovno brojanje glasova sa pojedinih biračkih mjesta, među kojem i ovog.

“Vrši se uvid i rok za rezultate je 72 sata sata. Tako da u noći u srijedu na četvrtak u 1 sat nakon ponoći ističe rok i tad očekujemo rezultate. Neću ništa da prejudiciram”, zaključio je Filipović. 

Podsjećamo, Kadiću i njegovoj listi nedostaje 203 glasa da pređu cenzus i uđu u Skupštinu Glavnog grada.

Izborna komisija Glavnog grada objavila je privremene rezultate lokalnih izbora u Podgorici, prema kojima je cenzus za ulazak u Skupštinu Glavnog grada prešlo sedam lista.

Kako je saopšteno iz IKGG, od 145.724 upisana birača, glasalo 82.282, a 1.106 glasačkih listića je proglašeno nevažećim.

U zapisniku IKGG navodi se da članovi Komisije nijesu imali prigovora na utvrđivanje rezultata izbora.

Cenzus, za koji je bilo potrebno 2.436 glasova, prema privremenim rezultatima, prešlo je sedam lista.

Lista DPS-a dobila je 24.310 glasova, koalicija Pokreta Evropa sad (PES) i Demokrata 17,672, a lista Za budućnost Podgorice 16.362 glasa.

Lista “Jakov Milatović – Za bolju Podgoricu sovojila je 8.537 glasova, Evropski savez 4,411, Pokret Preokret 2.704, a Stranka evropskog progresa (SEP) 2.504 glasa.

Parlamentarni status u Podgorici nijesu ostvarili Pokret Naprijed koji je osvojio sa 2.233 glasa, Podgorička lista sa 515, Crnogorska evropska partija sa 573, Pokret podstanara koji je dobio 226 glasova, kao i Crnogorska građanska akcija sa 174 i Bošnjačka stranka sa 955 glasova.

Prema privremenim rezultatima, DPS će u podgoričkom parlamentu imati 19 odbornika, koalicija PES-a i Demokrata 14, a Za budućnost Podogrice 13.

Lista Za bolju Podgoricu ima šest mandata, Evropski savez tri, a SEP i Preokret po dva.

IZVOR: RTCG

U izvještaju unutrašnje revizije procesa prodaje i evidencije naplate elektronskih voznih karata klik bus u ,,Putevi“ d.o.o Podgorica iz jula 2021. godine konstatovano je da je razlika u prometu između softvera i ukupnog prometa na kasi 51.935 eura, saopšteno je iz Glavnog grada.

Kako je navedeno, prodaja karata u periodu od 22.07.2020. do 20.06.2021. godine se obavljala preko tri kase – Trg nezavisnosti, Trg nezavisnosti II i Golubovci Anovi, a najveća razlika u prometu se desila na kasi Trg nezavisnosti i iznosi 44.605 eura.

„Tadašnjim rješenjem Sekretarijata za saobraćaj, gradskom preduzeću ,,Putevi“ d.o.o. je odobreno vršenje prodaje voznih elektronskih karata u linijskom gradskom i prigradskom prevozu putnika na teritoriji Glavnog grada Podgorica te je bilo potrebno da upravo oni angažuju zaposlene koji će vršiti prodaju elektronskih karata i na taj način obezbijediti efikasnost i kontrolu procesa prodaje karata“, objašnjavaju iz Glavnog grada.

Tek nakon što je u medijima objavljena informacija o postojanju osnovane sumnje za zloupotrebu službenog položaja, naložen je postupak revizije poslovanja.

„Nakon prijema zvaničnog nalaza Službe za unutrašnju reviziju, podnijeta je prijava za krivično djelo zloupotreba službenog položaja u privrednom poslovanju, iz člana 272 stav 2 Krivičnog zakona Crne Gore, protiv nepoznatog učinioca krivičnog djela, a koja je još uvijek nije dala nikakve rezultate“, navode iz Glavnog grada.

U to vrijeme direktor ,,Puteva”, bio je Radenko Bulatović, a sekretarka Sekretarijata za saobraćaj, Lazarela Kalezić kojoj je prestao mandat nakon što je utvđeno da je mimo zakonom propisanog načina zasnivanja radnog odnosa imenovana na mjesto sekretarke, a ne ispunjavajući uslove jer je Kalezić po struci diplomirani inženjer poljoprivrede za ratarstvo.

IZVOR: RTCG

Brod pod portugalskom zastavom, MV Kathrin koji nosi eksplozive namijenjene Izraelu neće ući u Luku Bar, saznaje Portal RTCG iz dobro obaviještenih izvora. Portal saznaje i da će brod u Hrvatsku, te da je zahtjev koji je ranije predat crnogorskoj strani povučen u međuvremenu.

Amnesti Internešnal pozvao je Sloveniju i Crnu Goru da spriječe brod pod portugalskom zastavom, MV Kathrin, da pristane u njihove luke zbog jasnog rizika da bi taj teret mogao doprinijeti ratnim zločinima u Gazi.

Prema informacijama vlade Namibije i portugalskog ministra spoljnih poslova, MV Kathrin nosi eksplozive namijenjene Izraelu.

“Namibijske vlasti su u avgustu odbile da brod uđe u svoju glavnu luku, naglašavajući da njegov operater tvrdi kako teret uključuje osam kontejnera RDX Hexogen eksploziva koji su namijenjeni za Izrael”, navodi AI.

Kako se navodi, izjava kancelarije slovenačkog premijera i portugalskog ministra spoljnih poslova sugerisala je ranije da brod putuje ka Crnoj Gori i slovenačkoj luci Koper, gdje bi trebalo da istovari teret. 

„Smrtonosni teret za koji se vjeruje da je na brodu MV Kathrin ne smije stići u Izrael, jer postoji jasan rizik da bi taj teret doprinio ratnim zločinima protiv palestinskih civila”, kazala je šefica Amnesti Internešnal Slovenija Nataša Posel.

„Namibija je s pravom ispunila svoje međunarodne obaveze sprečavajući MV Kathrin da prenese vojne zalihe u Izrael kroz svoju luku. Sada je na Sloveniji, Crnoj Gori i svim drugim državama da učine isto i da ne olakšavaju nezakonit transfer“, dodala je ona.

Međunarodno humanitarno pravo zabranjuje svim državama da prenose oružje strani u oružanom sukobu kada postoji jasan rizik da bi to doprinijelo ratnim zločinima ili drugim ozbiljnim povredama ovog prava.

IZVOR: RTCG

Ministarstvo odbrane i Vojska Crne Gore će sjutra, 2. oktobra u 16 sati i 30 minuta organizovati humanitarni marš u susret proslavi 7. oktobra Dana Vojske Crne Gore, saopštili su iz tog resora.

Kako navode u saopštenju, marš je posvećen podršci Centru za rani razvoj Kliničkog centra, instituciji koja se bavi pružanjem pomoći djeci sa smetnjama u razvoju.

“Maršuta će voditi od Trga nezavisnosti do zgrade Centra za rani razvoj na Zabjelu, a svi zainteresovani građani su pozvani da se pridruže i podrže ovu humanitarnu akciju”, navodi se u njihovom saopštenju.

Pored učešća u maršu, iz resora odbrane naglašavaju da građani mogu donirati sredstva za podršku Centru za rani razvoj uplatom na žiro račun Kliničkog centra Crne Gore (530-1866-41) uz naznaku “Vojska Crne Gore Centru za rani razvoj”.

“Pozivamo sve zainteresovane da nam se pridruže i podrže našu inicijativu u skretanju pažnje na važnost pružanja pomoći djeci sa smetnjama u razvoju”, poručili su iz Ministarstva odbrane.

IZVOR: RTCG