Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović nije dao saglasnost na predlog vladine odluke o učešću pripadnika hrvatske vojske u misiji podrške Ukrajini, saopšteno je danas u Zagrebu.

“Hrvatska na rat u Ukrajini ni na koji način ne može bitno da utiče, niti može da ga zaustavi. Ali, promišljenom i odgovornom politikom državnih vlasti može da spriječi širenje rata prema hrvatskim granicama i obezbijedi mir i sigurnost svim hrvatskim građanima. Zato sam odbio da dam prethodnu saglasnost na odluku o učešću hrvatske vojske u misiji podrške Ukrajini”, objasnio je Milanović, prenijela je u saopštenju njegova pres služba.

Vlada Hrvatske je putem ministra odbrane tražila od predsjednika i vrhovnog komandatna Oružanih snaga prethodnu saglasnost na predlog odluka o učešću hrvatskih vojnika u misijama, operacijama i aktivnostima NATO-a, Evropske unije i Ujedinjenih nacija.

Prema hrvatskom Ustavu, sve predložene odluke donosi Hrvatski sabor većinom glasova svih poslanika ako predsjednik države za odluke da prethodnu saglasnost.

Ukoliko predsjednik uskrati saglasnost, Hrvatski sabor može takve odluke da donese samo dvotrećinskom većinom svih poslanika.

Vlada je, kako se navodi u saopštenju, tražila saglasnost za 13 odluka, među kojima i su nastavak učešća pripadnika vojske u NATO operacijama KFOR i SEA GUARDIAN, kao i u misiji u Iraku.

“Predsjednik nije dao prethodnu saglasnost jedino na odluku o učestovanju pripadnika Hrvatske vojske u NATO aktivnosti za sigurnosnom i obučnom podrškom Ukrajini (NSATU)”, navodi se u saopštenju.

Milanović je ocijenio da ta misija može “potencijalno štetno djelovati na nacionalne interese Republike Hrvatske”.

“Prema Ustavu, Vlada može zatražiti od Hrvatskog sabora glasanje o predloženoj odluci i ako Vladin predlog odluke dobije podršku dve trećine poslanika, odluka će stupiti na snagu i predsjednik će je poštovati”, navodi se u saopštenju.

Milanović je podsjetio da se vladin predloge zasniva na odluci NATO-a sa sastanka iz jula ove godine u Vašingtonu, na kojem je i on učestvovao, ali da se nije protivio toj odluci na nivou NATO, jer države članice same odlučuju hoće li i na koji način učestvovati u toj aktivnosti.

“Važno je znati da predsjednik ni na koji način nije bio konsultovan oko stavova koje je Republika Hrvatska zastupala u pripremi navedene odluke. Kršeći, opet, svoju ustavnu obavezu, koja Vladi nalaže saradnju s predsjednikom na području spoljne politike i odbrane, Vlada je ne samo preuzela obavezu u ime Hrvatske već je i pripremila navedenu odluku o slanju pripadnika oružanih snaga bez konsultacija s predsednikom”, ističe se u saopštenju.

Takođe se podseća da je predsjednik Hrvatske “vrlo jasno komunicirao svoj stav da se protivi učešću pripadnika oružanih snaga u takvim misijama”.

“Ruska agresija na Ukrajinu je nedopustiva i predstavlja kršenje međunarodnog prava koje svi moramo osuditi. Predsjednik je u više navrata ponovio i stoji kod stava da je Ukrajina žrtva agresije i da joj i Hrvatska treba pružiti svu moguću humanitarnu pomoć”, ističe se u saopštenju.

Uprkos vojnoj pomoći koju prima Ukrajina, kraj rata se ne nazire već, kako navodi predsjednik, prijeti opasnost da se rat proširi i van granica Ukrajine.

“Zadatak predsjednika države, a po njegovom mišljenju i zadatak svih hrvatskih državnih institucija, zaštititi Hrvatsku od rata i preduzeti sve mjere da bi Hrvatska ostala van ratnih sukoba. Upravo zbog toga predsjednik nije dao prethodnu saglasnost”, dodaje se u saopštenju.

Ističe se da Hrvatska kao punopravna članica ima obavezu i dužnost prema svojim saveznicima u NATO-u i predsjednik “ni na koji način ne dovodi to u pitanje”.

Milanović je naglasio da je rat u Ukrajini posljedica ruske agresije, ali da ne predstavlja napad na neku od članica NATO-a i ne može biti aktiviran član 5. Sjevernoatlantskog ugovora pa ne postoji ni međunarodno-pravna obaveza učešća Hrvatske u aktivnostima koje bi je povezale s tim ratom.

IZVOR: Vijesti

Povodom Međunarodnog dana starijih osoba, koji se obilježava 1. oktobra, Crveni krst Cetinje organizovao je druženje za starije sugrađane – korisnike programa „Pomoć u kući“, Kluba za starija lica, Dnevnog boravka za starije kao i predstavnike Kluba veterana i njihove goste .

Ovaj događaj, imao je za cilj da ukaže na važnu ulogu koju starije osobe treba da imaju u našem društvu te da podsjeti na njihov doprinos zajednici i značaj međugeneracijske solidarnosti i saradnje, saopštili su iz Crvenog krsta Cetinje.

Na događaju u Crvenom krstu stariji sugrađani su imali priliku da upoznaju gradonačelnika Nikolu Đuraškovića i generalnu sekretarku Crvenog krsta Crne Gore Jelenu Dubak sa temama i izazovima koje nosi “treće doba” ali i da se informišu o uslugama i podršci koje im stoje na raspolaganju. 

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković istakao je važnost međugeneracijske solidarnosti i potrebe za poštovanjem i brigom o starijim osobama, naglašavajući da se svi zajedno moramo truditi da im omogućimo dostojanstven i kvalitetan život.

Čestitajući ovaj važan datum, generalna sekretarka Jelena Dubak istakla je programe i projekte Crvenog krsta Crne Gore koji se realizuju posredsvom opštinskih organizacija, a koji imaju za cilj da starijim licima olakšaju svakodnevne aktivnosti, omoguće aktivno starenje uz sadržajno i ispunjeno vrijeme vodći se principom na kome Crveni krst sa posebnom pažnjiom insistira – očuvanje dostojanstva svakog pojedinca.

Sekretar Crvenog krsta Cetinje Božidar Drecun podsjetio je na aktivnosti brige o starijima koje se već godinama uspješno realizuju u Prijestonici Cetinje ali i ukazao na problem nedostupnosti brojnih socijalnih usluga za starije osobe sa ruralnog područja koje Crveni krst pokušava nadomjestiti oslanjajući se na rad i podršku svojih volontera.

Crveni krst će, uz podršku Prijestonice Cetinje, nastaviti da planira i realizuje aktivnosti, koje imaju za cilj unapređenje kvaliteta života starijih osoba, sa posebnim naglaskom na njihovu društvenu uključenost i podršku u svakodnevnim izazovima, saopšteno je iz te organizacije.

Događaju je prisustvovala zamjenica gradonačelnika Ana Novović.

Izborna komisija Glavnog grada (IKGG) podnijela je krivičnu prijavu zbog nestanka izvoda iz biračkog spiska sa biračkog mjesta 27 – Osnovna škola “Dragiša Ivanović”, potvrdio je predsjednik IKGG Podgorica Vladimir Filipović.

To je za Portal RTCG potvrdio predsjednik IKGG Podgorica Vladimir Filipović.

Prijava je podnijeta protiv Petra Globarevića, predsjednika biračkog odbora u Doljanima kao odgovornog lica.

“Riječ je o knjizi potpisa sa biračkog mjesta na kojem je upisano 950 birača. Sumnjamo da je izvod otuđen”, naveo je Filipović.

Lista “Pokret naprijed Vuk Kadić”, podsjećamo, zatražila je uvid u birački materijal i ponovno brojanje glasova sa pojedinih biračkih mjesta, među kojem i ovog.

“Vrši se uvid i rok za rezultate je 72 sata sata. Tako da u noći u srijedu na četvrtak u 1 sat nakon ponoći ističe rok i tad očekujemo rezultate. Neću ništa da prejudiciram”, zaključio je Filipović. 

Podsjećamo, Kadiću i njegovoj listi nedostaje 203 glasa da pređu cenzus i uđu u Skupštinu Glavnog grada.

Izborna komisija Glavnog grada objavila je privremene rezultate lokalnih izbora u Podgorici, prema kojima je cenzus za ulazak u Skupštinu Glavnog grada prešlo sedam lista.

Kako je saopšteno iz IKGG, od 145.724 upisana birača, glasalo 82.282, a 1.106 glasačkih listića je proglašeno nevažećim.

U zapisniku IKGG navodi se da članovi Komisije nijesu imali prigovora na utvrđivanje rezultata izbora.

Cenzus, za koji je bilo potrebno 2.436 glasova, prema privremenim rezultatima, prešlo je sedam lista.

Lista DPS-a dobila je 24.310 glasova, koalicija Pokreta Evropa sad (PES) i Demokrata 17,672, a lista Za budućnost Podgorice 16.362 glasa.

Lista “Jakov Milatović – Za bolju Podgoricu sovojila je 8.537 glasova, Evropski savez 4,411, Pokret Preokret 2.704, a Stranka evropskog progresa (SEP) 2.504 glasa.

Parlamentarni status u Podgorici nijesu ostvarili Pokret Naprijed koji je osvojio sa 2.233 glasa, Podgorička lista sa 515, Crnogorska evropska partija sa 573, Pokret podstanara koji je dobio 226 glasova, kao i Crnogorska građanska akcija sa 174 i Bošnjačka stranka sa 955 glasova.

Prema privremenim rezultatima, DPS će u podgoričkom parlamentu imati 19 odbornika, koalicija PES-a i Demokrata 14, a Za budućnost Podogrice 13.

Lista Za bolju Podgoricu ima šest mandata, Evropski savez tri, a SEP i Preokret po dva.

IZVOR: RTCG

U izvještaju unutrašnje revizije procesa prodaje i evidencije naplate elektronskih voznih karata klik bus u ,,Putevi“ d.o.o Podgorica iz jula 2021. godine konstatovano je da je razlika u prometu između softvera i ukupnog prometa na kasi 51.935 eura, saopšteno je iz Glavnog grada.

Kako je navedeno, prodaja karata u periodu od 22.07.2020. do 20.06.2021. godine se obavljala preko tri kase – Trg nezavisnosti, Trg nezavisnosti II i Golubovci Anovi, a najveća razlika u prometu se desila na kasi Trg nezavisnosti i iznosi 44.605 eura.

„Tadašnjim rješenjem Sekretarijata za saobraćaj, gradskom preduzeću ,,Putevi“ d.o.o. je odobreno vršenje prodaje voznih elektronskih karata u linijskom gradskom i prigradskom prevozu putnika na teritoriji Glavnog grada Podgorica te je bilo potrebno da upravo oni angažuju zaposlene koji će vršiti prodaju elektronskih karata i na taj način obezbijediti efikasnost i kontrolu procesa prodaje karata“, objašnjavaju iz Glavnog grada.

Tek nakon što je u medijima objavljena informacija o postojanju osnovane sumnje za zloupotrebu službenog položaja, naložen je postupak revizije poslovanja.

„Nakon prijema zvaničnog nalaza Službe za unutrašnju reviziju, podnijeta je prijava za krivično djelo zloupotreba službenog položaja u privrednom poslovanju, iz člana 272 stav 2 Krivičnog zakona Crne Gore, protiv nepoznatog učinioca krivičnog djela, a koja je još uvijek nije dala nikakve rezultate“, navode iz Glavnog grada.

U to vrijeme direktor ,,Puteva”, bio je Radenko Bulatović, a sekretarka Sekretarijata za saobraćaj, Lazarela Kalezić kojoj je prestao mandat nakon što je utvđeno da je mimo zakonom propisanog načina zasnivanja radnog odnosa imenovana na mjesto sekretarke, a ne ispunjavajući uslove jer je Kalezić po struci diplomirani inženjer poljoprivrede za ratarstvo.

IZVOR: RTCG

Brod pod portugalskom zastavom, MV Kathrin koji nosi eksplozive namijenjene Izraelu neće ući u Luku Bar, saznaje Portal RTCG iz dobro obaviještenih izvora. Portal saznaje i da će brod u Hrvatsku, te da je zahtjev koji je ranije predat crnogorskoj strani povučen u međuvremenu.

Amnesti Internešnal pozvao je Sloveniju i Crnu Goru da spriječe brod pod portugalskom zastavom, MV Kathrin, da pristane u njihove luke zbog jasnog rizika da bi taj teret mogao doprinijeti ratnim zločinima u Gazi.

Prema informacijama vlade Namibije i portugalskog ministra spoljnih poslova, MV Kathrin nosi eksplozive namijenjene Izraelu.

“Namibijske vlasti su u avgustu odbile da brod uđe u svoju glavnu luku, naglašavajući da njegov operater tvrdi kako teret uključuje osam kontejnera RDX Hexogen eksploziva koji su namijenjeni za Izrael”, navodi AI.

Kako se navodi, izjava kancelarije slovenačkog premijera i portugalskog ministra spoljnih poslova sugerisala je ranije da brod putuje ka Crnoj Gori i slovenačkoj luci Koper, gdje bi trebalo da istovari teret. 

„Smrtonosni teret za koji se vjeruje da je na brodu MV Kathrin ne smije stići u Izrael, jer postoji jasan rizik da bi taj teret doprinio ratnim zločinima protiv palestinskih civila”, kazala je šefica Amnesti Internešnal Slovenija Nataša Posel.

„Namibija je s pravom ispunila svoje međunarodne obaveze sprečavajući MV Kathrin da prenese vojne zalihe u Izrael kroz svoju luku. Sada je na Sloveniji, Crnoj Gori i svim drugim državama da učine isto i da ne olakšavaju nezakonit transfer“, dodala je ona.

Međunarodno humanitarno pravo zabranjuje svim državama da prenose oružje strani u oružanom sukobu kada postoji jasan rizik da bi to doprinijelo ratnim zločinima ili drugim ozbiljnim povredama ovog prava.

IZVOR: RTCG

Međunarodni dan starijih obilježava se  1. oktobra, a ovogodišnja tema je “Starenje sa dostojanstvom: važnost jačanja sistema njege i podrške za starije osobe širom svijeta”.

Stanovništvo Crne Gore suočava se sa ubrzanim starenjem, što je posljedica niske stope nataliteta i sve češćeg odlaska mladih u inostranstvo. Prosječna starost populacije iznosi oko 40 godina, dok stariji od 65 godina čine značajan dio društva. To je povodom današnjeg dana saopšteno iz Crvenog Krsta Crne Gore.

Prema poslednjim zvaničnim podacima, iz CKCG su kazali da prosječna starost u Crnoj Gori iznosi 39,6 godina, a od oko 638.479 stanovnika njih 125.000 su penzioneri.

Iz JU Centar za socijalni rad za Prijestonicu Cetinje trude se da starijim osobama našeg grada pomognu kako bi poboljšali kvalitet života, to je za RTV Cetinje kazala supervizorka Centra, Milica Krivokapić.

Povodom Međunarodnog dana starijih osoba, želimo da podsjetimo na značaj brige o starijim osobama i da se zahvalimo svima onima koji svakodnevno doprinose poboljšanju kvaliteta života naših najstarijih sugrađana – kazala je Krivokapić.

Ovaj dan, kako je naglasila, pruža priliku da se istakne uloga starijih osoba u društvu, ali i izazovi sa kojima se suočavaju, kao što su socijalna izolacija, zdravstveni problemi i nedostatak adekvatne podrške.

Naš zadatak u Centru za socijalni rad je da osiguramo da svaki pojedinac dostojanstveno doživi starost, imajući pristup neophodnim resursima i podršci. Kroz različite usluge i prava, ali i inicijative i međusektorsku saradnju, pružamo pomoć i podršku našim korisnicima, ali i njihovim porodicama, stvarajući mrežu solidarnosti i međugeneracijske saradnje. Naši korisnici ostvaruju pravo na usluge koje im pružaju geronto domaćice dva puta nedjeljno, po dva sata, u okviru projekta “Pomoć u kući”, zatim, usluge smještaja u domovima starih u Crnoj Gori. Osim toga obezbjeđuju im se prava na materijalna davanja – dodatak za njegu i pomoć i ličnu invalidninu, kao i povlastice na putovanja – objasnila je Krivokapić.

Ovaj dan je i prilika da se podsjetimo koliko su starije osobe bogatstvo našeg društva, nosioci iskustva, znanja i mudrosti. Njihova dobrobit je odgovornost svih nas, istakla je!

Pozivamo sve sugrađane, institucije i organizacije da se priključe našim naporima u stvaranju društva koje vrednuje i poštuje starije osobe. Važno je da svi zajedno radimo na uklanjanju prepreka i predrasuda, kako bi starost postala vrijeme dostojanstva, sigurnosti i aktivnog učešća u zajednici – pozvala je ona.

S tim u vezi, u saradnji sa Nevladinom fondacijom “Lovćenska vila”, a u okviru 2. Festivala mentalnog zdravlja u Crnoj Gori, biće organizovan Okrugli sto na temu “Zdravo starenje: izazovi i mogućnosti” dana 17. oktobra ove godine.

Sa predstavnicima svih relevantnih organizacija i institucija na lokalnom nivou, razgovaraćemo o izazovima i poteškoćama sa kojima se suočavaju starija lica u Prijestonici Cetinje sa posebnim akcentom na narušenost (mentalnog) zdravlja, ali i o postojećim i potencijalnim mogućnostima za podršku i unapređenje kvaliteta života ove kategorije stanovništva – najavila je Krivokapić.

Ona je pozivala starije sugrađane da ih kontaktiraju putem besplatne telefonske linije 19977 i informišu se u vezi prava koje mogu ostvariti posredstvom Centra, a koja im mogu poboljšati kvalitet života i dostojanstveno starenje.

S. Lagator